Prava Crvena Hrvatska
Prava Crvena Hrvatska je bio tjednik iz Dubrovnika. Izlazio je izlazio od 19. ožujka 1905. do 9. studenoga 1918. godine.[1]:252.
Prava Crvena Hrvatska | |
---|---|
Izdavač | Dubrovačka hrvatska tiskara |
Glavni urednik | Ivo Birimiša |
Utemeljen | ožujak 1905. |
Političko usmjerenje | Čista stranka prava |
Jezik | hrvatski |
Prestao izlaziti | studenoga 1918. |
Sjedište | Dubrovnik |
ISSN | 1333-7424 |
Osnivanje lista posljedica je neslaganja manje skupine dubrovačkih pravaša i svećenika s politikom dalmatinskih narodnjaka i pravaša, koji se nisu slagali s ujedinjenjem Narodne stranke i Stranke prava u novoosnovanu Hrvatsku stranku ni s politikom suradnje sa Srbima koja je zaživjela kao novi kurs.[1]:252. Uz pomoć kanonika Antuna Liepopilija i Joza Crnice nezadovoljni pravaši preuzeli su Dubrovačku hrvatsku tiskaru te pokrenuli Pravu Crvenu Hrvatsku.[1]:226.
Vasnici lista bili su kanonici Antun Liepopili, Jozo Crnica te Salamon Mandolfo, Gjuro Kovačević i Đuro Rašica.[1]:252. Kao imućni pravaši, Liepopili, Crnica i Mandolfo pomagali su list prilozima.[2] Mlađi brat Đuro, Marko Rašica, za se je tvrdio da je bio urednikom lista, premda se u izvorima ne može naći potvrda za to.[1]:226.
Uređivali su ga Vlaho Kelez, Frano Schick i Ivo Birimiša. Tjednik je bio list Čiste stranke prava. Nerijetko su preko stranica lista polemizirali s pravaškim listom Crvenom Hrvatskom. Prava Crvena Hrvatska do zadnjeg dana zalagala se za jačanje hrvatskog pravaškog nacionalnog korpusa te ujedinjenje Hrvatske i Dalmacije pod krunom Habsburške Monarhije.[1]:252.
Izvori
uredi- impresum
- ↑ a b c d e f Barbara Đurasović i Jadran Jeić: , Utjecaj lista 'Pravo' (1895-1896) na jačanje hrvatske nacionalne ideologije u Dubrovniku krajem 19. stoljeća Anali Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, 57 (2019). Pristupljeno 3. rujna 2020.
- ↑ Barbara Đurasović: Prava Crvena Hrvatska i čisti pravaši[neaktivna poveznica] Dubrovnik, 2018. Repozitorij Veleučilišta u Bjelovaru. Pristupljeno 3. rujna 2020.