Pretilost (ili još debljina i gojaznost) (lat. obesites), kronična bolest koja nastaje prekomjernim nakupljanjem masti u organizmu i povećanjem tjelesne težine. Svako povećanje 10% više od idealne težine smatra se gojaznošću.

Klasifikacija i vanjske poveznice
MKB-10-CM E66.9 Uredi na Wikipodatcima
MeSH D009765 Uredi na Wikipodatcima
Gojazni general

Epidemija ove bolesti u porastu je, te se ubraja u vodeće bolesti suvremene civilizacije. Ova bolest djeluje na mnoge organe i organske sustave, a povećava rizik oboljenja kardiovaskularnog sustava. Smanjuje i kvalitetu života.

Česta je u svakoj dobi. U pubertetu je podjednaka među spolovima, a poslije njega češća u žena nego u muškaraca. Pretilost kod djece prije puberteta je rjeđa no i dalje prisutna. Najčešći uzroci pretilosti su prekomjerna konzumacija hrane i nedostatak fizičke aktivnosti.

Razlika između osobe s prekomjernom tjelesnom težinom i pretile osobe

uredi

Iako za većinu ljudi pojmovi "prekomjerna težina" i "pretilost" predstavljaju sinonime, među njima postoji značajna razlika. Stručnjaci (liječnici ili nutricionisti) određuju da li osoba ima prekomjernu težinu ili je pretila prema dobi, spolu i antropometrijskim parametrima(tjelesnoj težini, indeksu tjelesne mase i postotku masnog tkiva). Osobe čiji je indeks tjelesne mase u rasponu od 25 do 29,9 kg/m2 imaju prekomjernu tjelesnu težinu, a osobe s indeksom tjelesne mase većim od 30 kg/m2 smatraju se pretilima. Za djecu i adolescente se indeks tjelesne mase računa drugačije, s obzirom na činjenicu da normalan udio masnog tkiva u tijelu ovisi o dobi i spolu.

Antropometrijska mjerenja

uredi

Indeks tjelesne mase (ITM) i njegova klasifikacija

uredi

Indeks tjelesne mase (ITM) izračunava se kao omjer tjelesne težine osobe s kvadratom visine. Obično se izražava u kg/m2.

 

ITM Klasifikacija
< 18.5 pothranjenost
18.5–24.9 normalna tjelesna težina
25.0–29.9 prekomjerna tjelesna težina
30.0–34.9 pretilost I stupnja
35.0–39.9 pretilost II stupnja
40.0>   pretilost III stupnja  

Opseg struka

uredi

Žene:

> 80 cm povišeni rizik metaboličkih komplikacija;

> 88 cm značajno povišen rizik metaboličkih komplikacija.

Muškarci:

> 94 cm povišeni rizik metaboličkih komplikacija;

> 102 cm značajno povišen rizik metaboličkih komplikacija.

Utjecaj pretilosti na zdravlje

uredi

Pretilost je najčešće posljedica prekomjernog unosa hrane odnosno energije te nedovoljne fizičke aktivnosti. Povezana je s različitim bolestima, osobito kardiovaskularne bolesti, diabetes tip 2, opstruktivna apneja, određene vrste karcinoma, osteoartritis i astma.[1] Kao rezultat svega ovoga, smatra se da pretilost skraćuje životni vijek.[2] Pretilost je moguće spriječiti pravilnom i uravnoteženom prehranom[3] te redovitom fizičkom aktivnošću.

Izvori

uredi
  1. http://www.medicalnewstoday.com/releases/24118.php
  2. DW, James WP (2005). "Obesity". Lancet 366 (9492): 1197–209. doi:10.1016/S0140-6736(05)67483-1. PMID 16198769.
  3. eHrana, savjetovalište za nutricionizam i dijetetiku. http://e-hrana.com

Vanjske poveznice

uredi

Sestrinski projekti

uredi
 Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Pretilost
Nedovršeni članak Pretilost koji govori o medicini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.