Otvori glavni izbornik

Pretilost (ili još debljina i gojaznost) (lat. obesites), kronična bolest koja nastaje prekomjernim nakupljanjem masti u organizmu i povećanjem tjelesne težine. Svako povećanje 10% više od idealne težine smatra se gojaznošću.

Klasifikacija i vanjske poveznice
MeSH D009765 (engl.)
Medscape 123702 (engl.)
Gojazni general

Epidemija ove bolesti u porastu je, te se ubraja u vodeće bolesti suvremene civilizacije. Ova bolest djeluje na mnoge organe i organske sustave, a povećava rizik oboljenja kardiovaskularnog sustava. Smanjuje i kvalitetu života.

Česta je u svakoj dobi. U pubertetu je podjednaka među spolovima, a poslije njega češća u žena nego u muškaraca. Pretilost kod djece prije puberteta je rjeđa no i dalje prisutna. Najčešći uzroci pretilosti su prekomjerna konzumacija hrane i nedostatak fizičke aktivnosti.

Razlika između osobe s prekomjernom tjelesnom težinom i pretile osobeUredi

Iako za većinu ljudi pojmovi "prekomjerna težina" i "pretilost" predstavljaju sinonime, među njima postoji značajna razlika. Stručnjaci (liječnici ili nutricionisti) određuju da li osoba ima prekomjernu težinu ili je pretila prema dobi, spolu i antropometrijskim parametrima(tjelesnoj težini, indeksu tjelesne mase i postotku masnog tkiva). Osobe čiji je indeks tjelesne mase u rasponu od 25 do 29,9 kg/m2 imaju prekomjernu tjelesnu težinu, a osobe s indeksom tjelesne mase većim od 30 kg/m2 smatraju se pretilima. Za djecu i adolescente se indeks tjelesne mase računa drugačije, s obzirom na činjenicu da normalan udio masnog tkiva u tijelu ovisi o dobi i spolu.

Antropometrijska mjerenjaUredi

Indeks tjelesne mase (ITM) i njegova klasifikacijaUredi

Indeks tjelesne mase (ITM) izračunava se kao omjer tjelesne težine osobe sa kvadratom visine. Obično se izražava u kg/m2.

 

ITM Klasifikacija
< 18.5 pothranjenost
18.5–24.9 normalna tjelesna težina
25.0–29.9 prekomjerna tjelesna težina
30.0–34.9 pretilost I stupnja
35.0–39.9 pretilost II stupnja
? 40.0   pretilost III stupnja  

Opseg strukaUredi

Žene:

> 80 cm povišeni rizik metaboličkih komplikacija;

> 88 cm značajno povišen rizik metaboličkih komplikacija.

Muškarci:

> 94 cm povišeni rizik metaboličkih komplikacija;

> 102 cm značajno povišen rizik metaboličkih komplikacija.

Utjecaj pretilosti na zdravljeUredi

Pretilost je najčešće posljedica prekomjernog unosa hrane odnosno energije te nedovoljne fizičke aktivnosti. Povezana je sa različitim bolestima, osobito kardiovaskularne bolesti, diabetes tip 2, opstruktivna apneja, određene vrste karcinoma, osteoartritis i astma.[1] Kao rezultat svega ovoga, smatra se da pretilost skraćuje životni vijek.[2] Pretilost je moguće spriječiti pravilnom i uravnoteženom prehranom[3] te redovitom fizičkom aktivnošću.

IzvoriUredi

  1. http://www.medicalnewstoday.com/releases/24118.php
  2. DW, James WP (2005). "Obesity". Lancet 366 (9492): 1197–209. doi:10.1016/S0140-6736(05)67483-1. PMID 16198769.
  3. eHrana, savjetovalište za nutricionizam i dijetetiku. http://e-hrana.com

Vanjske povezniceUredi

Sestrinski projektiUredi

 U Wikimedijinu spremniku nalazi se članak na temu: Pretilost


  Nedovršeni članak Pretilost koji govori o medicini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.