Pretilost
Pretilost (ili još debljina i gojaznost) (lat. obesites), kronična bolest koja nastaje prekomjernim nakupljanjem masti u organizmu i povećanjem tjelesne težine. Svako povećanje 10% više od idealne težine smatra se gojaznošću.
| Klasifikacija i vanjske poveznice | |
| MKB-10-CM | E66.9 
|
| MeSH | D009765
|
Epidemija ove bolesti u porastu je, te se ubraja u vodeće bolesti suvremene civilizacije. Ova bolest djeluje na mnoge organe i organske sustave, a povećava rizik oboljenja kardiovaskularnog sustava. Smanjuje i kvalitetu života.
Česta je u svakoj dobi. U pubertetu je podjednaka među spolovima, a poslije njega češća u žena nego u muškaraca. Pretilost kod djece prije puberteta je rjeđa no i dalje prisutna. Najčešći uzroci pretilosti su prekomjerna konzumacija hrane i nedostatak fizičke aktivnosti.
Razlika između osobe s prekomjernom tjelesnom težinom i pretile osobe uredi
Iako za većinu ljudi pojmovi "prekomjerna težina" i "pretilost" predstavljaju sinonime, među njima postoji značajna razlika. Stručnjaci (liječnici ili nutricionisti) određuju da li osoba ima prekomjernu težinu ili je pretila prema dobi, spolu i antropometrijskim parametrima(tjelesnoj težini, indeksu tjelesne mase i postotku masnog tkiva). Osobe čiji je indeks tjelesne mase u rasponu od 25 do 29,9 kg/m2 imaju prekomjernu tjelesnu težinu, a osobe s indeksom tjelesne mase većim od 30 kg/m2 smatraju se pretilima. Za djecu i adolescente se indeks tjelesne mase računa drugačije, s obzirom na činjenicu da normalan udio masnog tkiva u tijelu ovisi o dobi i spolu.
Antropometrijska mjerenja uredi
Indeks tjelesne mase (ITM) i njegova klasifikacija uredi
Indeks tjelesne mase (ITM) izračunava se kao omjer tjelesne težine osobe s kvadratom visine. Obično se izražava u kg/m2.
| ITM | Klasifikacija |
|---|---|
| < 18.5 | pothranjenost |
| 18.5–24.9 | normalna tjelesna težina |
| 25.0–29.9 | prekomjerna tjelesna težina |
| 30.0–34.9 | pretilost I stupnja |
| 35.0–39.9 | pretilost II stupnja |
| 40.0> | pretilost III stupnja |
Opseg struka uredi
Žene:
> 80 cm povišeni rizik metaboličkih komplikacija;
> 88 cm značajno povišen rizik metaboličkih komplikacija.
Muškarci:
> 94 cm povišeni rizik metaboličkih komplikacija;
> 102 cm značajno povišen rizik metaboličkih komplikacija.
Utjecaj pretilosti na zdravlje uredi
Pretilost je najčešće posljedica prekomjernog unosa hrane odnosno energije te nedovoljne fizičke aktivnosti. Povezana je s različitim bolestima, osobito kardiovaskularne bolesti, diabetes tip 2, opstruktivna apneja, određene vrste karcinoma, osteoartritis i astma.[1] Kao rezultat svega ovoga, smatra se da pretilost skraćuje životni vijek.[2] Pretilost je moguće spriječiti pravilnom i uravnoteženom prehranom[3] te redovitom fizičkom aktivnošću.
Izvori uredi
- ↑ http://www.medicalnewstoday.com/releases/24118.php
- ↑ DW, James WP (2005). "Obesity". Lancet 366 (9492): 1197–209. doi:10.1016/S0140-6736(05)67483-1. PMID 16198769.
- ↑ eHrana, savjetovalište za nutricionizam i dijetetiku. http://e-hrana.com
Vanjske poveznice uredi
Sestrinski projekti uredi
 | Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Pretilost |
