Otvori glavni izbornik
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Priboj. Za druga značenja, pogledajte Priboj (razdvojba).

Priboj je grad u jugozapadnoj Srbiji, u šumovitoj oblasti Starog Vlaha, u plodnoj dolini rijeke Lim. Priboj je smješten na tromeđi Srbije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine, a graniči se sa općinama: Čajetina, Nova Varoš, Prijepolje, Pljevlja, Čajniče i Rudo.

Priboj
Прибој
Priboj
Priboj
Koordinate: 43°33′N 19°32′E / 43.55°N 19.533°E / 43.55; 19.533Koordinate: 43°33′N 19°32′E / 43.55°N 19.533°E / 43.55; 19.533
Država Srbija
Okrug Zlatiborski
Općina Priboj
Visina 882 m
Stanovništvo (2002.)
 - Grad 19.564
Poštanski broj 31330

31333

Pozivni broj 033
Kratice PB
Službena stranica www.priboj.net
Zemljovid
Priboj na karti Srbija
Priboj
Priboj

Priboj obuhvaća površinu od 552 km2.

Općina Priboj ima izrazito planinski karakter, a najniža nadmorska visina je 392 m, dok je najviša 1.500 m.

Sadržaj

StanovništvoUredi

Priboj je grad u jugozapadnom djelu Srbije. Općina Priboj je imala prije 1991. godine oko 35.000 stanovnika. Od toga su bili 62% pravoslavci , 33% muslimani i 5% ostalih vjera. Broj stanovnika po popisu 2002. godine je 19.600 u gradu, i 30.377 u općini. Srba je u općini Priboj po posljednjem popisu 22.523 (75 %), Bošnjaka 5.567 (18 %), Muslimana 1.427 (5 %), a ostalih 860 (2 %).

PovijestUredi

Ne zna se točno kako je i kada Priboj nastao, ali se smatra da su ga podigli srednjovjekovni srpski feudalci kao četverokutni zidani grad Jagat na padinama planine Bić šireći svoju vlast i državu prema Bosni.

Smatra se da Priboj postoji još mnogo prije 1418. godine kada se spominje prvi put u povijesti i kada ga je osvojio Isak-beg. Kasnije se spominje u Povelji kralja Friedricha III iz 1448. godine, zatim 1463. godine u jednom putopisu spominje se Priboj u nahiji Dobrun, a drugi put 1485. kao sjedište istoimene nahije. Potpunije podatke o Priboju, kao gradu, dali su Benedikt Kuripešič, slovenski putopisac koji je prolazio kroz Priboj 1530. godine, i Evlija Čelebija koji je boravio u Priboju 1662. godine.

Dan kada je Priboj prvi put spomenut kao utvrđenje na Biću u Povelji kralja Friedricha III iz 1448. godine (20. siječnja) uzet je kao dan općine Priboj.

Povoljan strateški položaj donosio je Priboju brz gospodarski razvoj, ali i velika rušenja i razaranja: rušen je u vrijeme turskih osvajanja, rušili su ga Austrijanci u 17. stoljeću, gorio je 1809. godine, a stradao je u vrijeme Balkanskih ratova, kao i u Prvom i Drugom svjetskom ratu.

Poznate osobeUredi

Vanjske povezniceUredi