Prigrevica
Prigrevica (srp. Пригревица, mađ. Bácsszentiván, Priglevicza-Szent-Ivan nje. Batsch Sentiwan, Priglewitz, Sankt Johann an der Schanze[1]) je selo u općini Apatin, u zapadnobačkom okrugu u autonomnoj pokrajini Vojvodini, Srbija.
Zemljopisni položaj uredi
Nalazi se na 45°40'43" sj. zemljopisne širine i 19°05'07" ist. zemljopisne dužine, 9 km istočno od Apatina.
Povijest uredi
Selo je utemeljeno prije 600 godina.
Izvori ga 1772. bilježe pod imenom Sentivanprigrevica, a u prvim desetljećima 19. stoljeća ga bilježe i pod imenom Prigrevica Sveti Ivan.
Za vrijeme dok je kaločko-bački nadbiskup bio Jozsef Batthany 1760. – 1776. je Prigrevici je osnovana rimokatolička župa.[2]
U 18. stoljeću je iz Lotaringije i susjednih njemačkogovornih područja iselilo u istočnu Europu mnogo Nijemaca. Brojni su naseljeni u Bačku, pa tako i Prigrevicu, a pripisivani su statistički Podunavskim Nijemcima. Do samog kraja su govorili narječjem srodnim lotarinškom narječju njemačkog jezika.
Do kraja Drugog svjetskog rata, u Prigrevici Svetom Ivanu su uglavnom živjeli Nijemci.
1944. je zbog nadiranje Crvene armije, većina prigrevičkih Nijemaca i Mađara izbjegla u pravcu Mađarske, preko Sombora i Bezdana. Ostalo je samo 15 njemačkih i mađarskih obitelji u Prigrevici Svetom Ivanu.
Crvena armija je u noći između 21. i 22. listopada 1944. ušla u ovo selo bez otpora.
Koncem drugog svjetskog rata, u Prigrevici Sv. Ivanu je bio stacioniran stožer zrakoplovnih snaga jugoslavenskih partizana.[3][4]
Potom su u kuće iseljenih, izbjeglih i protjeranih Nijemaca kolonizirani Srbi iz Like i Banovine, kao dio planske kolonizacije 286.000 osoba u 114 mjesta diljem Vojvodine. U Prigrevicu su novi stanovnici pristizali u jesen 1945. i proljeće 1946.
Zbog protjerivanja Nijemaca, župe sv. Ivana Krstitelja u Prigrevici, koja pripada Apatinskom dekanatu opustjela je.[5]
14. svibnja 1947., odlukom Narodnog odbora je preimenovano selo iz Prigrevica Sveti Ivan u Prigrevica, bez svetačkog imena.
Novopridošli stanovnici su po dolasku preorali i zatrli groblje gdje su bili pokapani prigrevički Nijemci.
Početkom srpske agresije na Hrvatsku, u Prigrevici se nalazio i kamp SRS, gdje su novoustrojeni četnički odredi iz Srbije i arkanovci imali završne pripreme prije odlaska u Hrvatsku za pomoć srpskim pobunjenicima, uglavnom po Slavoniji, a nek (Borovo Selo, Markušica, itd.).[6]
Tijekom '90-ih, u Prigrevicu je došlo mnoštvo Srba koji su napustili Hrvatsku, tako da se smatra da je u jednom trenutku u njoj boravilo 7 tisuća ljudi.
Stanovništvo uredi
Po popisu 2002., u Prigrevici živi 4783 stanovnika, većinom Srba.
Narodnosni sastav 2002. uredi
- Srbi 95,57%
- Hrvati 1,05%
- "Jugoslaveni" 0,61%
- Mađari 0,44%
- ostali
Povijesna naseljenost uredi
- 1948.: 5219
- 1953.: 5480
- 1961.: 5449
- 1971.: 5033
- 1981.: 5026
- 1991.: 4842
- 2002.: 4781
Slavni stanovnici uredi
- Željko Rebrača, košarkaš
Izvori uredi
- Slobodan Ćurčić, Broj stanovnika Vojvodine, Novi Sad, 1996.
Izvori uredi
- ↑ Batschka Village List A - D. Inačica izvorne stranice arhivirana 4. studenoga 2007. Pristupljeno 1. siječnja 2008. journal zahtijeva
|journal=(pomoć) - ↑ Zvonik Arhivirana inačica izvorne stranice od 7. ožujka 2007. (Wayback Machine) Stjepan Beretić: Sve više novih župa
- ↑ Yugoslav Partisan Air Force Order of Battle 1945. Inačica izvorne stranice arhivirana 26. rujna 2006. Pristupljeno 1. siječnja 2008. journal zahtijeva
|journal=(pomoć) - ↑ Partizanska eskadrila. Inačica izvorne stranice arhivirana 25. listopada 2007. Pristupljeno 1. siječnja 2008. journal zahtijeva
|journal=(pomoć) - ↑ Glas Koncila Tomislav Vuković: Sa sv. Florijanom u dvorištu i s »Dinamom« u srcu, 13. prosinca 2009. (pristupljeno 26. kolovoza 2015.)
- ↑ (srp.) Nezavisna Svetlost Arhivirana inačica izvorne stranice od 31. ožujka 2008. (Wayback Machine) Od četnika do "beretki"
Vanjske poveznice uredi
- Prigrevica Arhivirana inačica izvorne stranice od 19. svibnja 2007. (Wayback Machine)
- www.prigrevica.com Arhivirana inačica izvorne stranice od 20. prosinca 2007. (Wayback Machine)
- www.radio.prigrevica.com Arhivirana inačica izvorne stranice od 21. prosinca 2007. (Wayback Machine)
- (srp.) Danas Arhivirana inačica izvorne stranice od 12. siječnja 2008. (Wayback Machine) Opasnost od rušenja katoličke crkve
- (njem.) BdV - Bund der Vertriebenen Arhivirana inačica izvorne stranice od 6. listopada 2007. (Wayback Machine) (*.pdf datoteka)
- (engl.) Donauschwaben Villages Arhivirana inačica izvorne stranice od 28. kolovoza 2009. (Wayback Machine) West-Batsch Batschsentiwan