Primorski bor (lat. Pinus pinaster) udomaćen je u zapadnoj i jugozapadnoj regiji Mediterana. Ovaj bor je iznimno invazivna vrsta u Južnoj Africi gdje je jedan od rezultata te invazivnosti pad bioraznolikosti.

Primorski bor
Status zaštite

Status zaštite: Najmanja zabrinutost (lc)[1]
Sistematika
Carstvo:Plantae
Divizija:Pinophyta
Razred:Pinopsida
Red:Pinales
Porodica:Pinaceae
Rod:Pinus
Podrod:Pinus subg. Pinus
Sekcija:P. sect. Pinus
Podsekcija:P. subsect. Pinaster
Vrsta:P. pinaster
Dvojno ime
Pinus pinaster
Aiton
Rasprostranjenost
Baze podataka
Pinus pinaster

Rasprostranjenost

uredi

Primorski bor danas se kultivira po cijelom svijetu. Afrika (sjeverni Maroko), Europa (Portugal, Španjolska, Francuska i Korzika, Italija i Sicilija).

Izgled

uredi

Stablo, visoko do 40 m, a deblo promjera do 1,2 m, starenjem kora postaje duboko izbrazdana crvenkasto smeđe boje. Pupovi su duguljasto-vretenasti i nisu smolasti. Izbojci su goli, debeli 7-15 mm, crvenkasto smeđe boje. Igličasti listovi po dva u zajedničkom rukavcu, zeleni su, relativno kruti i bodljasti, na presjeku su vidljivi smolni kanalići (2 – 9), medijalno smješteni. Plod je češer, jajoliko-čunjasta oblika, simetričan ili subsimetričan, svijetlo smeđe boje, sjajan. Sjemenka ima krila duga do 25 mm koja se lako odvajaju.

Ekologija

uredi

Primorski bor je heliofil, termofil i kserofil, oprašuje ga vjetar, cvijeta kroz travanj. Češeri dozrijevaju u studenom i prosincu, većinom po 2 do 4 zajedno, a na stablu ostaju zatvoreni više godina. Cvjetati počinje oko šeste godine, puni urod je svake 3 – 5 godina, pridolazi od morske razine do 2100 m nadmorske visine. U nekim državama gdje je udomaćen predstavlja invazivnu vrstu. Odlično je prilagođen režimima požara i brzo raste (jedan od najbrže rastućih borova). Iglice tipično traju 3 godine.

Primjena

uredi

Sjemenke ovog bora su jestive (kuhane ili sirove). Daje dobru drvnu građu, veže tlo (štiti od erozije, posebno uz more jer odlično podnosi posolicu), služi za dobivanje papira. Uzgajao se i zbog visoko kvalitetne smole od koje se dobiva terpentin. Kada pada kiša, voda koja se cijedi s iglica sadrži u sebi supstance koje inhibiraju klijanje nekih žitarica.

Primorski bor ima ljekovito djelovanje jer jača stjenku krvnih žila i kapilara, (antioksidans je i ima protuupalno djelovanje (antiseptik, diuretik). Izvor je flavonoida, katehina, proantocijana i fenolne kiseline.

Izvori

uredi
  1. Farjon, A. 2013. Pinus pinaster. IUCN Red List of Threatened Species. 2013: e.T42390A2977079. doi:10.2305/IUCN.UK.2013-1.RLTS.T42390A2977079.en

Vanjske poveznice

uredi
 Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Pinus pinaster
 Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Pinus pinaster
 Wikivrste imaju podatke o taksonu Primorskom boru