Promet Hrvatske

Zagreb je najveće prometno čvorište u zemlji. Preko njega idu cestovni i željeznički smjerovi iz Austrije kroz Sloveniju i iz Mađarske prema Rijeci, Splitu, te niz Savu prema Bosni i Hercegovini te Srbiji.

Zračna luka „Franjo Tuđman”
Autocesta u Hrvatskoj
Zagrebački Glavni kolodvor
Hrvatske autoceste
Putevi u Hrvatskoj u srednjem vijeku

U Jugoslaviji, zbog političkih razloga, Hrvatska nije povezivana suvremenom mrežom autocesta, osim smjera prema Beogradu i to uz granicu s Bosne i Hercegovine, tako da je središnji i sjeverni dio Slavonije podalje od te autoceste. Iz istih razloga kočena je izgradnja tunela kroz Učku i izgradnja autocesta Zagreb – Split i Zagreb – Rijeka.

U samostalnoj Hrvatskoj izgrađen je tunel kroz Učku i navedene autoceste.

Željezničke pruge su zastarjele, oštećene u Domovinskom ratu, ali velikim dijelom obnovljene. Samostalna Hrvatska nalazi se na glavnim željezničkim pravcima. Njihovi međunarodni nazivi su Koridor V i Koridor X. Kroz Hrvatsku prolazi jedan krak željezničkog Koridora X, i 2 kraka željezničkog Koridora V (krak b i c). Krakovi željezničkog koridora V križaju se s koridorom X. Koridor X najvažnija je magistralna i međunarodna pruga Republike Hrvatske.

Otoci su povezani s kopnom brodskim, trajektnim i brzobrodskim (katamaranskim) linijama. Međunarodne zračne luke su:

Manje zračne luke imaju otoci Lošinj i Brač.

Glavne morske luke su Pula, Rijeka, Zadar, Šibenik, Split, Ploče i Dubrovnik.

Nedovršeni projekti uredi

  • izgradnja autoceste do Ploča (očekivano 2008.) i do Dubrovnika (očekivano 2012.); dio autoceste prolazi kroz teritorij Bosne i Hercegovine (Neum).
  • željeznički tunel kroz Učku koji bi spajao hrvatske željezničke pruge Istre i ostatka Hrvatske. Započet je iz političkih razloga, ali nikada nije dovršen.

Vanjska poveznica uredi

Nedovršeni članak Promet Hrvatske koji govori o prometu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.