Protozvijezde su zvijezde u nastajanju.

Ovo nebesko tijelo (ili preciznije - formacija) je oblak, tj. nakupina međuzvjezdane prašine, koja u središtu ima gušći dio (sama protozvijezda u užem smislu) i veliki disk prašine koji se vrti oko nje. Na međuzvjezdani molekularni oblak ili njihove dijelove dijeluje gravitacija pod čijim se utjecajem sažimaju i u sfere.[1]

Sažimanje je proces koji traje sve dok ne ne zbije fuzija i tad idu u postanu zvijezde. Na brzinu tog stadija utječe masa s kojom je upravo proporcionalna. Traje od više stotina tisuća do nekoliko desetaka milijuna godina. Zvijezdama mase Sunce treba oko 50 milijuna godina.[1]

Cijela formacija je ustvari protoplanetarni disk tj. sustav protozvijezde i pripadajućih joj planeta u nastajanju ili protoplaneta.

Protozvijezda svijetli vidljivim svjetlom (uz ostali dio spektra koji isijava) ne zbog nuklearnih procesa koji se u njoj odvijaju, kao što je slučaj s 'pravim' zvijezdama, nego zbog kemijskih reakcija koje u njoj nastaju. Protozvijezda, naime, još nije postigla dovoljnu gustoću materije od koje je sastavljena, da bi do nuklearne reakcije došlo.

Nastanak

uredi

Nastanak protozvijezda i protosustava obično potiče supernova ili drugi siloviti svemirski događaj u blizini, koji proizvede dovoljno energije da bi udarni valovi koji pritom nastanu komprimirali međuzvjezdanu prašinu u dovoljnoj mjeri da nastanu gravitacijske (a možda i još neke druge) sile, koje potom privuku okolnu materiju u takav sustav, te se on onda nastavi komprimirati i formirati u "pravi" sunčev sustav.

Vidi još

uredi

Izvori

uredi
  1. a b protozvijezde. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 11. kolovoza 2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=50776>.

Vanjske poveznice

uredi