Otvori glavni izbornik

Prozor-Rama

općina u BiH
Disambig.svg Ovo je članak o općini u Hercegovini. Za gradsko naselje Otočca pogledajte članak Prozor (Otočac).

Prozor-Rama je općina u sjevernoj Hercegovini. Sjedište općine je u gradu Prozoru, a općina pripada Hercegovačko-neretvanskoj županiji.

Prozor-Rama
Panorama Prozora
Panorama Prozora
Grb Prozora-Rame
Grb
Država Flag of Bosnia and Herzegovina.svg Bosna i Hercegovina
Entitet Flag of the Federation of Bosnia and Herzegovina (1996–2007).svg Federacija BiH
Županija Flag of Herzegovina-Neretva Canton.png Hercegovačko-neretvanska
Vlast
 - Načelnik Jozo Ivančević (HDZ 1990)
Površina
 - Općina 477 km²
Stanovništvo (2013.)
 - Općina 14.280
 - Naseljeno mjesto 3.367
Poštanski broj 88440
Pozivni broj (+387) 036
Službena stranica www.prozor-rama.org
Zemljovid
Položaj općine Prozor-Rama u Bosni i Hercegovini

Položaj općine Prozor-Rama u Bosni i Hercegovini

ZemljopisUredi

Općina Prozor-Rama nalazi se na ušću rijeke Rame u Neretvu, u sjevernoj Hercegovini.

Prostire se na visoravni i dolinama pritoka rijeke Rame: Crime, Ljubunčice ili Dušćice i Volujaka. Tradicijski nije ni Bosna ni Hercegovina, a danas je bilježe još kao tzv. Visoku Hercegovinu, odnosno sjeverni dio Hercegovine. Crkveno, Rama pripada franjevačkoj provinciji Bosni Srebrnoj. Ramski kraj okružen je planinama: obroncima Bitovnje, na sjeveru Radušom, Vranicom i Zecom, s istoka Studenom planinom i Bokševicom, a s juga obroncima Čvrsnice i Vrana, na zapadu Ljubušom.[1]

Danas nema ovoga ušća, gotovo je nestala i rijeka Rama, čiji gornji tok je prekrilo Ramsko jezero, a donji tok i ušće Jablaničko jezero. Područje današnje prozorsko-ramske općine uokvireno je visokim i teško prohodnim planinama (Makljen, Raduša, Vran, Ljubuša i Čvrsnica). Posebno je nepristupačan vrletni masiv planine Čvrsnice, koji ovaj kraj okružuje s njegove južne strane. Nešto prohodnije i niže planine su prema zapadu i sjeveru, pa su se tuda protezali glavni putevi koji su ovaj kraj povezali s drugim mjestima. Uz vodene tokove, pogotovo rijeke Rame, bile su smještene, ne baš brojne i prostrane, ali vrlo plodne doline, od kojih je najveća i najplodnija bila ona u gornjem toku Rame. Danas gotovo cijelu dolinu prekriva Ramsko jezero. Konfiguracija tla općine uvjetovala je da se neka njegova sela nalaze se na svega 300 metara, pa i manje, a neka iznad 900 metara nadmorske visine. Klimatski uvjeti nisu surovi zahvaljujući utjecaju mediteranske klime, koja prodire dolinama Neretve i Rame. Zbog toga je cijeli ovaj kraj vrlo ugodan i pitom.

Naseljena mjestaUredi

StanovništvoUredi

 Podrobniji članak o temi: Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Prozor
 Podrobniji članak o temi: Demografija Prozora

Popisi 1971. - 1991.Uredi

Stanovništvo općine Prozor
godina popisa 1991.[3] 1981. 1971.
Hrvati 12.259 (62,03%) 12.088 (63,26%) 11.792 (65,64%)
Muslimani 7.225 (36,56%) 6.698 (35,05%) 5.988 (33,33%)
Srbi 45 (0,22%) 49 (0,25%) 94 (0,52%)
Jugoslaveni 100 (0,50%) 193 (1,01%) 42 (0,23%)
ostali i nepoznato 131 (0,66%) 80 (0,41%) 47 (0,26%)
ukupno 19.760 19.108 17.963

Prozor (naseljeno mjesto), nacionalni sastavUredi

Prozor
godina popisa 1991. 1981. 1971.
Muslimani 2.199 (61,66%) 1.448 (65,22%) 1.019 (73,84%)
Hrvati 1.199 (33,62%) 610 (27,47%) 263 (19,05%)
Srbi 39 (1,09%) 42 (1,89%) 51 (3,69%)
Jugoslaveni 93 (2,60%) 112 (5,04%) 30 (2,17%)
ostali i nepoznato 36 (1,00%) 8 (0,36%) 17 (1,23%)
ukupno 3.566 2.220 1.380

Popis 2013.Uredi

Stanovništvo općine Prozor-Rama
godina popisa 2013.[2]
Hrvati 10.702 (74,94%)
Bošnjaci 3.525 (24,68%)
Srbi 3 (0,02%)
ostali i nepoznato 50 (0,35%)
ukupno 14.280
Prozor - naseljeno mjesto
godina popisa 2013.[2]
Hrvati 2.217 (65,84%)
Bošnjaci 1.130 (33,56%)
Srbi 2 (0,06%)
ostali i nepoznato 18 (0,53%)
ukupno 3.367

UpravaUredi

 
Selo Ripci

Općinski načelnik je dr. Jozo Ivančević (HDZ 1990).

Općinsko vijeće (2016. – 2020.)Uredi

Stranka Broj zastupnika
HDZ BiH, HSP BiH, RDS - Koalicija hrvatskih stranaka 8
Hrvatska demokratska zajednica 1990 (HDZ 1990) 8
Stranka demokratske akcije (SDA) 3
Lista za Prozor 2

PovijestUredi

 
Pogled iz Gornje Rame na Ramsko jezero

Na području Prozora i doline Rame se nalaze mnoga arheološka nalazišta: na Velikoj Gradini na Vrelu Rame nađen je čitav komplet modela kućnog namještaja izrađenog od gline, koji je vjerojatno služio kao dječje igračke, a vjerno reproducira peć, stol, stolce i dr.

Hrvatsko kraljevstvoUredi

Prvotno se nalazila u sastavu hrvatskog kraljevstva, a u 12. stoljeću pripala Bosni. Prvi spomen je 1138. u naslovu hrvatsko-ugarskog kralja Bele II. kao toponimska istoznačnica za Bosnu u cjelini. Poslije je oznakom naziv pokrajine i županije, jer ramski kraj tradicijski, kulturno, pravno-povijesno i po brojnim odlikama ne spada posve u Bosnu kao niti u Hercegovinu. Postojala je povelja iz 1103. za koju je poslije dokazano da je falsifikat, a prema njoj je još tada Koloman Arpadović nosio naslov „kralja Rame“. [1]

Rama je u doba hrvatskih kraljeva bila županija smještena oko rijeke Rame i srednjeg toka rijeke Neretve. Sjedište joj je bila utvrda u gradu Prozoru, a na čelu župe župan ramski. Ustrojstva je bila kao i ostale hrvatske županije prema Primorju ili kao u onim sjevernijim, po bosanskoj unutrašnjosti. Prozor i danas predstavlja središte regije Rama.[4]

MeđuvlašćeUredi

Gubitkom vladara hrvatske krvi i ulaskom u državnu zajednicu s Ugarskom, nestankom Crvene Hrvatske (Duklje) i jačanjem srpske (raške) države, proširila se Bosna koja se tek bori biti neovisna. Raste i utjecaj Bizanta te kratko vrijeme car Emanuel Komnen obnovio je vlast na cijelom Balkanu i okružju. [1]

Rama zbog svojih prirodnozemljopisnih uvjeta, gdje visoke planine ograđuju ovaj kraj, prostor rame ostao je zatvorena, izolirana i skladna cjelina. Zemljopisni su čimbenici pridonijeli tome da je Rama sačuvala će nešto od svoje posebnosti, usprkos povremenih posezanja ili jače odnosno slabije vlasti susjeda. bez obzira na posezanja i povremenu jaču ili slabiju vlast neke od susjednih većih država. [1]

Srednjovjekovna BosnaUredi

Ne zna se točno kad su Slaveni zagospodarili Ramskom dolinom. U vrijeme jačanja srednjovjekovne Bosne, Rama se našla u njenom sastavu. Važnu je ulogu imala za vrijeme dinastije Kotromanića.[1] U jednoj povelji koju je 1322. godine izdao Stjepan II. Kotromanić, spominje se od Rame knez Ostoja, a iz druge povelje koja je pisana 1323. godine doznaje se da je to bio knez Ostoja Pribojević. Ime grada Prozora prvi put se spominje u darovnoj povelji Tvrtka I., koju je izdao 11. kolovoza 1366. godine u župi Rami pod Prozor-gradom, kojom daruje Vukčiću Hrvatiniću, čitavu Plivsku župu sa tvrdim Sokol-gradom. [5]

 
Prikaz samostana i crkve na Šćitu kod Rame, uz prizor mučeništva franjevaca († 1532.) i bijega sa čudotvornom slikom (Gospa Sinjska) 1639. godine na Hrvatskom katoličkom kalendaru u Bosni i Hercegovini za mjesec kolovoz, 1930. godina

Grad je najvjerojatnije nastao izgradnjom utvrđenja oko kojeg se kasnije razvilo predgrađe, ustvari gradsko naselje, a koje je još prije pada Bosne pod osmanlijsku vlast postalo poznato trgovište.

Osmanlijsko dobaUredi

Osmanlije su zauzele staru župu Ramu s gradom Prozorom u ljeto 1463. godine. U listopadu iste godine Vladislav Heregović ju je oslobodio, pa mu je ugarski kralj Matija Korvin 6. prosinca 1463. godine darovao Prozor, kao nagradu za pomoć u borbama koje je kralj tada vodio u Bosni. Od tada pa do 1469. godine nema joj spomena u izvorima. Godine 1469. Rama se javlja kao nahija u kadiluku Neretva, a njen grad Prozor kao tvrđava sa posadom.

Prema predaji sultan Mehmed Fatih (1451.-1481.) je najkasnije osvojio prozorski grad odnosno utvrđenje.

Austrougarsko dobaUredi

 
Željeznički most na ušću rijeke Rame u Neretvu (oko 1900.)

Prozor je u vrijeme austrougarske okupacije imao 845 stanovnika, a čitav kotar 9419. Prozor je pod novom vlašću bio sjedište kotra, a zatim i općine.

Drugi svjetski ratUredi

 
Partizani u Prozoru (1942.-1943.)
 
Ustaše u Prozoru (ožujak 1943.)

Za vrijeme Drugog svjetskog rata veliki broj stanovnika je ubijen, a sam grad je bio potpuno razrušen i uništen. Tokom rata, Prozor je bio tri puta oslobađan od strane partizana. Bitka po kojoj je Prozor ostao poznat u povijesti je Bitka za ranjenike.[6] Najpoznatija zapovijed Josipa Broza Tita bila je: Prozor noćas mora pasti.

Poznate osobeUredi

Povijesni spomeniciUredi

 
Križ kraj samostana Rama - Šćit
 
Franjevački samostan Rama - Šćit

ObrazovanjeUredi

KulturaUredi

MedijiUredi

  • Radio Rama
  • RPortal, internetski portal
  • Ramski vjesnik, internetski portal
  • Rama-Prozor.info, internetski portal
  • Prozor-x.com
  • Prokrug 767
  • Ramska dolina

ŠportUredi

Gradovi prijateljiUredi

 
Prikaz samostana i crkve na Šćitu kod Rame, uz prizor mučeništva franjevaca († 1532.) i bijega sa čudotvornom slikom (Gospa Sinjska) 1687. godine na Hrvatskom katoličkom kalendaru u BiH, 1930.

Unutarnje povezniceUredi

IzvoriUredi

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 Ramska zajednica Zagreb Matej Škarica: O Rami i Ramskom kraju, 4. veljače 2013. (pristupljeno 3. studenoga 2016.)
  2. 2,0 2,1 2,2 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 29. travnja 2019.
  3. Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.
  4. Ramska zajednica Zagreb Matej Škarica: O Rami i Ramskom kraju, 4. veljače 2013. (pristupljeno 3. studenoga 2016.)
  5. Hrvatski medijski servis Na međunarodnom simpoziju u povodu 650 godina Prozora govorit će 27 znanstvenika, 10. kolovoza 2016. (pristupljeno 23. kolovoza 2016.)
  6. http://www.hrvatska-povijest.info/index.php/Drugi-svjetski-rat/Bitka-na-Neretvi-Unternehmen-Weiss-II.html
  7. Rportal RP: Rama u hrvatskoj književnosti, 27. kolovoza 2016. (pristupljeno 3. studenoga 2016.)

Vanjske povezniceUredi