Prozor-Rama

općina u BiH
Disambig.svg Ovo je članak o općini u Hercegovini. Za gradsko naselje Otočca pogledajte članak Prozor (Otočac).

Prozor-Rama je općina u sjevernoj Hercegovini. Sjedište općine je u gradu Prozoru, a općina pripada Hercegovačko-neretvanskoj županiji.

Prozor-Rama
Panorama Prozora
Panorama Prozora
Zastava Prozora-Rame
Zastava		 Grb Prozora-Rame
Grb
Država Flag of Bosnia and Herzegovina.svg Bosna i Hercegovina
Entitet Flag of the Federation of Bosnia and Herzegovina.svg Federacija BiH
Županija Flag of Herzegovina-Neretva Canton.png Hercegovačko-neretvanska
Vlast
 - Načelnik Jozo Ivančević (HDZ 1990)
Površina
 - Općina 477 km²
Stanovništvo (2013.)
 - Općina 14.280
 - Naseljeno mjesto 3.367
Poštanski broj 88440
Pozivni broj (+387) 036
Službena stranica www.prozor-rama.org
Zemljovid
Položaj općine Prozor-Rama u Bosni i Hercegovini

Položaj općine Prozor-Rama u Bosni i Hercegovini

ZemljopisUredi

 
Ramsko jezero

Općina Prozor-Rama nalazi se na ušću rijeke Rame u Neretvu, u sjevernoj Hercegovini.

Prostire se na visoravni i dolinama pritoka rijeke Rame: Crime, Ljubunčice ili Dušćice i Volujaka. Tradicijski naginje Bosni, a danas je bilježe još kao tzv. Visoku Hercegovinu, odnosno sjeverni dio Hercegovine. Crkveno, Rama pripada franjevačkoj provinciji Bosni Srebrnoj. Ramski kraj okružen je planinama: obroncima Bitovnje, na sjeveru Radušom, Vranicom i Zecom, s istoka Studenom planinom i Bokševicom, a s juga obroncima Čvrsnice i Vrana, na zapadu Ljubušom.[1]

Danas nema ovoga ušća, gotovo je nestala i rijeka Rama, čiji gornji tok je prekrilo Ramsko jezero, a donji tok i ušće Jablaničko jezero. Područje današnje prozorsko-ramske općine uokvireno je visokim i teško prohodnim planinama (Makljen, Raduša, Vran, Ljubuša i Čvrsnica). Posebno je nepristupačan vrletni masiv planine Čvrsnice, koji ovaj kraj okružuje s njegove južne strane. Nešto prohodnije i niže planine su prema zapadu i sjeveru, pa su se tuda protezali glavni putevi koji su ovaj kraj povezali s drugim mjestima. Uz vodene tokove, pogotovo rijeke Rame, bile su smještene, ne baš brojne i prostrane, ali vrlo plodne doline, od kojih je najveća i najplodnija bila ona u gornjem toku Rame. Danas gotovo cijelu dolinu prekriva Ramsko jezero. Konfiguracija tla općine uvjetovala je da se neka njegova sela nalaze se na svega 300 metara, pa i manje, a neka iznad 900 metara nadmorske visine. Klimatski uvjeti nisu surovi zahvaljujući utjecaju mediteranske klime, koja prodire dolinama Neretve i Rame. Zbog toga je cijeli ovaj kraj vrlo ugodan i pitom.

Naseljena mjestaUredi

Općinu Prozor-Rama sačinjavaju sljedeća naseljena mjesta:[2]

Blace, Borovnica, Dobroša, Donja Vast, Donji Krančići, Donji Višnjani, Družinovići, Duge, Gmići, Gorica, Gornji Krančići, Gornji Višnjani, Gračac, Gračanica, Grevići, Heljdovi, Here, Hudutsko, Ivanci, Jaklići, Klek, Kovačevo Polje, Kozo, Kućani, Kute, Lapsunj, Lizoperci, Lug, Ljubunci, Maglice, Meopotočje, Mluša, Ometala, Orašac, Pajići, Paljike, Parcani, Paroš, Ploča, Podbor, Proslap, Prozor, Ravnica, Ripci, Rumboci, Skrobućani, Šćipe, Šćit, Šerovina, Šlimac, Tošćanica, Trišćani, Ustirama, Uzdol, Varvara i Zahum.

Na popisima 1971. i 1981. godine postojalo je i naseljeno mjesto Kopčići. Ovo naselje je na popisu 1991. ukinuto i pripojeno drugom naseljenom mjestu.

StanovništvoUredi

  Podrobniji članak o temi: Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Prozor
  Podrobniji članak o temi: Demografija Prozora

Popisi 1971. - 1991.Uredi

Stanovništvo općine Prozor
godina popisa 1991.[3] 1981. 1971.
Hrvati 12.259 (62,03%) 12.088 (63,26%) 11.792 (65,64%)
Muslimani 7.225 (36,56%) 6.698 (35,05%) 5.988 (33,33%)
Srbi 45 (0,22%) 49 (0,25%) 94 (0,52%)
Jugoslaveni 100 (0,50%) 193 (1,01%) 42 (0,23%)
ostali i nepoznato 131 (0,66%) 80 (0,41%) 47 (0,26%)
ukupno 19.760 19.108 17.963

Prozor (naseljeno mjesto), nacionalni sastavUredi

 
Crkva Presvetog Srca Isusova u Prozoru
Prozor
godina popisa 1991. 1981. 1971.
Muslimani 2.199 (61,66%) 1.448 (65,22%) 1.019 (73,84%)
Hrvati 1.199 (33,62%) 610 (27,47%) 263 (19,05%)
Srbi 39 (1,09%) 42 (1,89%) 51 (3,69%)
Jugoslaveni 93 (2,60%) 112 (5,04%) 30 (2,17%)
ostali i nepoznato 36 (1,00%) 8 (0,36%) 17 (1,23%)
ukupno 3.566 2.220 1.380

Popis 2013.Uredi

Stanovništvo općine Prozor-Rama
godina popisa 2013.[2]
Hrvati 10.702 (74,94%)
Bošnjaci 3.525 (24,68%)
Srbi 3 (0,02%)
ostali i nepoznato 50 (0,35%)
ukupno 14.280
Prozor - naseljeno mjesto
godina popisa 2013.[2]
Hrvati 2.217 (65,84%)
Bošnjaci 1.130 (33,56%)
Srbi 2 (0,06%)
ostali i nepoznato 18 (0,53%)
ukupno 3.367

UpravaUredi

 
Selo Ripci

Općinski načelnik je dr. Jozo Ivančević (HDZ 1990).

Općinsko vijeće (2020. – 2024.)Uredi

Stranka Broj zastupnika
HDZ BiH, 6
Hrvatska demokratska zajednica 1990 (HDZ 1990) 10
Stranka demokratske akcije (SDA) 3
Lista za Prozor 2

PovijestUredi

 
Pogled iz Gornje Rame na Ramsko jezero

Na području Prozora i doline Rame se nalaze mnoga arheološka nalazišta: na Velikoj Gradini na Vrelu Rame nađen je čitav komplet modela kućnog namještaja izrađenog od gline, koji je vjerojatno služio kao dječje igračke, a vjerno reproducira peć, stol, stolce i dr.

Hrvatsko kraljevstvoUredi

Prvotno se nalazila u sastavu hrvatskog kraljevstva, a u 12. stoljeću pripala Bosanskoj banovini. Prvi spomen je 1138. u naslovu hrvatsko-ugarskog kralja Bele II. kao toponimska istoznačnica za Bosnu u cjelini. Poslije je oznakom naziv pokrajine i županije, jer ramski kraj tradicijski, kulturno, pravno-povijesno i po brojnim odlikama ne spada posve u Bosnu kao niti u Hercegovinu. Postojala je povelja iz 1103. za koju je poslije dokazano da je falsifikat, a prema njoj je još tada Koloman Arpadović nosio naslov „kralja Rame“. [1]

Rama je u doba hrvatskih kraljeva bila županija smještena oko rijeke Rame i srednjeg toka rijeke Neretve. Sjedište joj je bila utvrda u gradu Prozoru, a na čelu župe župan ramski. Ustrojstva je bila kao i ostale hrvatske županije prema Primorju ili kao u onim sjevernijim, po bosanskoj unutrašnjosti. Prozor i danas predstavlja središte regije Rama.[4]

MeđuvlašćeUredi

 
Rama kao dio Hrvatskog kraljevstva, širenje Duklje i nastanak Vrhbosne

Gubitkom vladara hrvatske krvi i ulaskom u državnu zajednicu s Ugarskom, nestankom Crvene Hrvatske (Duklje) i jačanjem srpske (raške) države, proširila se Bosanska banovina u kojoj se prelamaju silnice susjednih velesila. Raste i utjecaj Bizanta te kratko vrijeme car Emanuel Komnen obnovio je vlast na cijelom Balkanu i okružju. [1]

Rama zbog svojih prirodnozemljopisnih uvjeta, gdje visoke planine ograđuju ovaj kraj, prostor rame ostao je zatvorena, izolirana i skladna cjelina. Zemljopisni su čimbenici pridonijeli tome da je Rama sačuvala će nešto od svoje posebnosti, usprkos povremenih posezanja ili jače odnosno slabije vlasti susjeda. bez obzira na posezanja i povremenu jaču ili slabiju vlast neke od susjednih većih država. [1]

Srednjovjekovna BosnaUredi

Ne zna se točno kad su Hrvati zagospodarili Ramskom dolinom. U vrijeme jačanja srednjovjekovne Bosne, Rama se našla u njenom sastavu. Važnu je ulogu imala za vrijeme dinastije Kotromanića.[1] U jednoj povelji koju je 1322. godine izdao Stjepan II. Kotromanić, spominje se od Rame knez Ostoja, a iz druge povelje koja je pisana 1323. godine doznaje se da je to bio knez Ostoja Pribojević. Ime grada Prozora prvi put se spominje u darovnoj povelji Tvrtka I., koju je izdao 11. kolovoza 1366. godine u župi Rami pod Prozor-gradom, kojom daruje Vukčiću Hrvatiniću, čitavu Plivsku župu sa tvrdim Sokol-gradom. [5]

 
Prikaz samostana i crkve na Šćitu kod Rame, uz prizor mučeništva franjevaca († 1532.) i bijega sa čudotvornom slikom (Gospa Sinjska) 1639. godine na Hrvatskom katoličkom kalendaru u Bosni i Hercegovini za mjesec kolovoz, 1930. godina

Grad je najvjerojatnije nastao izgradnjom utvrđenja oko kojeg se kasnije razvilo predgrađe, ustvari gradsko naselje, a koje je još prije pada Bosne pod osmanlijsku vlast postalo poznato trgovište.

Osmanlijsko dobaUredi

Osmanlije su zauzele staru župu Ramu s gradom Prozorom u ljeto 1463. godine. U listopadu iste godine Vladislav Heregović ju je oslobodio, pa mu je ugarski kralj Matija Korvin 6. prosinca 1463. godine darovao Prozor, kao nagradu za pomoć u borbama koje je kralj tada vodio u Bosni. Od tada pa do 1469. godine nema joj spomena u izvorima. Godine 1469. Rama se javlja kao nahija u kadiluku Neretva, a njen grad Prozor kao tvrđava sa posadom.

Prema predaji sultan Mehmed Fatih (1451. – 1481.) je najkasnije osvojio prozorski grad odnosno utvrđenje.

Austrougarsko dobaUredi

 
Željeznički most na ušću rijeke Rame u Neretvu (oko 1900.)

Prozor je u vrijeme austrougarske okupacije imao 845 stanovnika, a čitav kotar 9419. Prozor je pod novom vlašću bio sjedište kotra, a zatim i općine.

Drugi svjetski ratUredi

 
Partizani u Prozoru (1942. – 1943.)
 
Ustaše u Prozoru (ožujak 1943.)

Za vrijeme Drugog svjetskog rata veliki broj stanovnika je ubijen, a sam grad je bio potpuno razrušen i uništen. Tokom rata, Prozor je bio tri puta oslobađan od strane partizana. Bitka po kojoj je Prozor ostao poznat u povijesti je Bitka za ranjenike.[6] Najpoznatija zapovijed Josipa Broza Tita bila je: Prozor noćas mora pasti.

Poznate osobeUredi

Povijesni spomeniciUredi

 
Križ kraj samostana Rama - Šćit
 
Franjevački samostan Rama - Šćit

ObrazovanjeUredi

KulturaUredi

 
Grb HOS-a iz Prozor-Rame

MedijiUredi

  • Radio Rama
  • RPortal, internetski portal
  • Ramski vjesnik, internetski portal
  • Rama-Prozor.info, internetski portal
  • Prozor-x.com
  • Prokrug 767
  • Ramska dolina

ŠportUredi

Gradovi prijateljiUredi

Unutarnje povezniceUredi

IzvoriUredi

  1. ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 Ramska zajednica Zagreb  Inačica izvorne stranice arhivirana 4. studenoga 2016. Matej Škarica: O Rami i Ramskom kraju, 4. veljače 2013. (pristupljeno 3. studenoga 2016.)
  2. ↑ 2,0 2,1 2,2 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 29. travnja 2019.
  3. ↑ Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.
  4. ↑ Ramska zajednica Zagreb  Inačica izvorne stranice arhivirana 4. studenoga 2016. Matej Škarica: O Rami i Ramskom kraju, 4. veljače 2013. (pristupljeno 3. studenoga 2016.)
  5. ↑ Hrvatski medijski servis Na međunarodnom simpoziju u povodu 650 godina Prozora govorit će 27 znanstvenika, 10. kolovoza 2016. (pristupljeno 23. kolovoza 2016.)
  6. ↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 17. siječnja 2009. Pristupljeno 15. siječnja 2009. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  7. ↑ Rportal RP: Rama u hrvatskoj književnosti, 27. kolovoza 2016. (pristupljeno 3. studenoga 2016.)

Vanjske povezniceUredi


  Nedovršeni članak Prozor-Rama koji govori o bosanskohercegovačkoj općini: Prozor-Rama treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.


Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Prozor-Rama&oldid=6062607"