Radnička fronta

politička stranka

Radnička fronta (RF), politička je stranka na ljevici,[4][3] osnovana 20. ožujka 2015. u Zagrebu,[5] formirana u svibnju 2014. kao politička inicijativa radnikâ, aktivistâ, sindikalistâ, nezaposlenih i studenata u Hrvatskoj. Pokušava izgraditi "široku antikapitalističku frontu posvećenu korjenitoj promjeni političkih i ekonomskih odnosa u korist svih potlačenih i onih koji žive od svojega rada."[6] Teži stvoriti široku "progresivnu" platformu koristeći aktivnosti političke stranke poput političkih demonstracija, dokumentiranja radničkih pitanja, te borbe unutar struktura vlasti. U središtu misije nalazi se pružanje kritike kapitalističkog sustava, te u suradnji s drugim strankama i platformama sličnog svjetonazora, provođenje korjenitih reformi sustava u korist većine.[7]

Radnička fronta
{{{logo opis}}}
Predsjednik Kolektivno predsjedništvo
Osnovana 9. svibnja 2014.
Država djelovanja Hrvatska
Ideologija demokratski socijalizam
antifašizam
antiklerikalizam
lijevi populizam[1]
socijalistički feminizam
e-demokracija
Politički položaj Trenutačni
Ljevica[2][3][1]

Prijašnji
Krajnja ljevica[4]

Gradska skupština Grada Zagreba
1 / 51
Gradsko vijeće Grada Požege
1 / 21
Hrvatski sabor
1 / 151
Europski parlament
0 / 11
Službene boje     

Lokalni i regionalni mediji uspoređuju Radničku frontu sa španjolskom strankom Podemos i grčkom inicijativom SYRIZA.[8][9]

Inicijativa je osnovana u svibnju 2014. godine.[10]

Plakat Radničke fronte za hrvatske parlamentarne izbore 2015.

PovijestUredi

Nakon objave intervjua[11] s troje članova RF-a u Indexu 3. prosinca 2014., RF se počinje značajnije medijski eksponirati. Na primjer, već 9. prosinca 2014., pojavljuje se kao jedna od tema u emisiji Piramida na Hrvatskoj radioteleviziji[12], da bi ubrzo nakon toga RF bio tema i u emisiji Peti dan[13]. U emisiji Nedjeljom u dva, hrvatski povjesničar Dragan Markovina nazvao je Radničku frontu jedinom lijevom opcijom u Hrvatskoj, za razliku od SDP-a, koji se voli prikazivati kao ljevica, a koji je po Markovininom mišljenu izgubio sav doticaj s lijevim idejama i prešao u politički centar.[14][15] Pojava Radničke fronte ocijenjena je kao osvježenje na hrvatskoj političkoj sceni te kao stvaranje ljevice koja na toj sceni do tad praktički nije ni postojala.[14][16] Uz medijsko eksponiranje na državnoj televiziji, uslijedili su i članci u novinama Novi list[16] i Slobodna Dalmacija[8], intervju s članom Radničke fronte u Novostima[17] te na portalu Lupiga[18].

U listopadu 2015., došlo je do znatnog raskola u članstvu Radničke fronte zbog sukoba dviju frakcija; jedna je bila grupacija članova koji su zahtijevali jasnije definirano uređenje stranke, a druga usprotivljena skupina članova okupljenih oko Mate Kapovića koja je ujedno i pobijedila. Veliki dio članstva nije bio pristran niti jednoj frakciji. Nakon skupštinskog glasanja, članovi suprotstavljeni Kapovićevoj struji su ili protjerani ili su samovoljno izašli iz stranke.[19]

Na izborima za Sabor 2015. stranka je izašla na izbore u I., VI. i VIII. izbornoj jednici[20], no nije prošla izborni prag ni u jednoj. Početkom 2016., Radnička fronta je na Markovu trgu organizirala Veliki prosvjed "Izdajnika"na kojem se okupilo preko tisuću prosvjednika, tražena je ostavka cjelokupne Vlade a jasno se aludiralo i na ekstremni nacionalizam i anti-antifašizam.[21] Na jednom od transparenata organizatora prosvjeda je pisalo: 'IZDAJA je kad handžar divizija vodi kulturu' aludirajući na ministra kulture Zlatka Hasanbegovića[22]


Ožujkom, 2017., Radnička je fronta najavila koaliciju sa Novom ljevicom na nadolazećim lokalnim izborima u Splitu i Zagrebu.[23] Tokom Zagrebačkih lokalnih izbora, Radnička je fronta izašla u koaliciji sa Zagreb je NAŠ!, Novom ljevicom, ORaH-om i Za grad koja je osvojila 7.64% glasova i 4 sjedala u Zagrebačkoj gradskoj skupštini, jedno od kojih pripada Radničkoj fronti, čiji mandat pripada Mate Kapoviću. U Splitu je koalicija Radničke fronte i Nove ljevice osvojila 4.36% glasova, te time nije uspjela ući u gradsku skupštinu.

7. svibnja 2018. je na inicijativu rotacijske zastupnice Katarine Peović uspješno u Gradskoj skupštini Grada Zagreba izglasan prijedlog Radničke fronte (pa time i Lijevog bloka) da Grad radnicima tvrtki Kamensko i Dioki pomogne tako što će otkupiti dio radničkih potraživanja u onom iznosu u kojem su te tvrtke u stečaju Gradu platile komunalnu naknadu. Naknadno je gradonačelnik Milan Bandić, strogo usprotivljen otkupu radničkih potraživanja, sazvao vanrednu sjednicu kako bi se opovrgnuo prijedlog.[24][25]

U svibnju 2018. članovi RF-a su zajedno s austrijskim građanima prosvjedovali protiv komemoracije na Bleiburgu koristeći pritom transparent "Ustaše i četnici zajedno ste bježali" referirajući se na suradnju ustaša i četnika u borbi protiv Narodnooslobodilačkog pokreta otpora.[26]

8. rujna 2018., Radnička fronta potpisuje deklaraciju zajedničke suradnje sa Novom ljevicom, ORaH-om i Socijalističkom radničkom partijom u Šibeniku. Šibenska deklaracija drži kritike raznih aspekta Hrvatske države, pa tako i općenito kapitalističkog ekonomskog sustava, oko kojih se sve potpisnice slažu. No, Radnička je fronta uključila u deklaraciju članak koji je samo ona potpisala, pošto su ga ostale stranke vidjele kao neprihvatljivim za svoje programe. Članak Šibenske deklaracije koji je potpisala isključivo Radnička fronta[27]:

  „Radikalna promjena zahtijeva ukidanje nepomirljive suprotnosti između dvije osnovne klase – kapitalista (onih koji imaju monopol na sredstva za proizvodnju – banke, poduzeća, tvornice, trgovačke lance, hotele itd. – i svoj profit ostvaruju radom drugih) i radnika (svih onih koji iznajmljuju svoju radnu snagu da bi preživjeli).

Ta politika podrazumijeva re-industrijalizaciju u interesu većine, osiguravanje radnih mjesta, poticanje industrijske politike koja pokreće i povezuje različite industrijske grane, monetarnu, tečajnu i fiskalnu politiku u funkciji industrije, uvođenje radničke participacije i samoupravljanja u privredne subjekte bez obzira na njihovo vlasništvo.

Demokracija mora prestati biti fraza kojom kapital maskira svoju diktaturu i postati društvena stvarnost kojom se ostvaruju interesi radnog naroda, stoga je potrebno smjesta prekinuti svaku rasprodaju/privatizaciju i sve temeljne resurse od općeg značaja nacionalizirati te uvesti kontrolu javnosti i radnika nad njihovim raspolaganjem.”
(Radnička fronta, Šibenska deklaracija)

Rotacijska zastupnica Miljenka Ćurković, također članica Udruge blokiranih, 13. rujna 2018. na 16. sjednici Gradske skupštine Grada Zagreba postavlja pitanje gradonačelniku Zagreba, Milanu Bandiću, i upravi Zagrebačkog Holdinga vezano za otpise dugova blokiranima za režije Holdingu.[28]

21. siječnja 2019. Radnička fronta, na presici za medije i javnost, najavljuje kandidaturu svoje članice, Katarine Peović, za predsjedničke izbore u Hrvatskoj. Također predstavljaju program za demokratski socijalizam 21. stoljeća.[29]

U svibnju 2020. Radnička fronta izlazi na parlamentalne izbore u koaliciji sa zeleno-lijevim opcijama Možemo!, Zagreb je NAŠ!, Nova ljevica, ORaH i Za grad pod nazivom "Zeleno-lijeva koalicija." Podupreni relativnim uspjehom kampanje za demokratski socijalizam 21. stoljeća među glasačima, vodstvo stranke nastavlja s tom kampanjom i na parlamentarne izbore.

U lipnju 2020., kandidatkinja Radničke fronte Ljiljana Nikolovska u VIII. izbornoj jedinici dalje precizira definiciju demokratskog socijalizma tokom kampanje u intervjuu za portal Glas Istre[3]:

  „Ne zagovaram socijalizam, već moderni demokratski socijalizam tog skandinavskog ili novozelandskog tipa, kakvog vidimo u svim naprednim zemljama svijeta u kombinaciji s reguliranim privatnim kapitalom i socijalnom demokracijom, gdje se zdravlju društva, tj. većine daje prioritet. ”

1. srpnja 2020. jedan od osnivača platforme Možemo!, koalicijskih partnera RF-a u parlamentarnim izborima, kritizira odluku suradnje zbog kontroverzne objave Katarine Peović (kandidatkinje Radničke fronte za Sabor u VIII. izbornoj jedinici).[30] Ovaj događaj povlači medijsku pozornost na izjavu RF-ove kandidatkinje koja u intervjuu za Večernji list zaključuje kako bi trebalo preraspodjeliti svu ušteđevinu na bankovnim računima koji prelaze 700 000 kuna, a kojih je u Hrvatskoj 51 000.[31] Koalicijski partneri Radničke fronte distanciraju se od izjave suosnivača platforme, tvrdeći da "Ima članova koji misle drugačije, ali to nije stav većine," te da ovaj incident neće utjecati na koheziju koalicije koja je izgrađena voljom većine članova tih stranka.[32]

U srpnju 2020. Radnička fronta, kao članica zeleno-lijeve koalicije grupirane oko platforme Možemo!, na Parlamentarnim izborima dobiva jedno mjesto u Saboru. Mandat je dobiven u VIII. izbornoj jedinici, čije je liste nositeljica Katarina Peović.

ZagrebUredi

Gradska skupština Grada ZagrebaUredi

Radnička fronta podržava princip rotacije zastupnika tokom mandata u Gradskoj skupštini Grada Zagreba, te je odredila da će svaki rotacijski mandat trajati pola godine. Navodi da tako izbjegava "foteljičarenje", tj. korupciju, te da su kraći mandati dio pravednijeg demokratskog procesa.[33]

Vijeća gradskih četvrti i mjesnih odboraUredi

 

Zastupnici Radničke fronte u Vijećima gradskih četvrti:[34]

  • (2) Gornji grad
  • (6) Novi Zagreb Istok
  • (8) Trešnjevka Sjever

Zastupnici Radničke fronte u Vijećima mjesnih odbora:[35]

  • (1) Donji grad
  • (2) Gornji grad
  • (3) Trnje
  • (4) Maksimir
  • (6) Novi Zagreb Istok
  • (9) Trešnjevka Jug

IzvoriUredi

  1. 1,0 1,1 Libertarijanska ljevica, Kako je Radnička fronta odustala od socijalizma, 3. srpnja. 2020., pristupljeno 3. srpnja. 2020.
  2. Radnički portal, Stav o predsjedničkoj kandidaturi Katarine Peović, 7. siječnja. 2019., pristupljeno 25. lipnja 2020.
  3. 3,0 3,1 3,2 Glas Istre, Ljiljana Nikolovska, kandidatkinja na listi Zeleno-lijeve koalicije u istarsko-riječkoj jedinici: "Pete i ja imamo puno rodbine u Rijeci, Puli i Bakru", 22. lipnja. 2020., pristupljeno 25. lipnja 2020.
  4. 4,0 4,1 Radnička fronta i službeno registrirana kao politička stranka (20. ožujka 2015)
  5. Osnovana inicijativa za stvaranje radničke partije (11. svibnja 2014)
  6. O Radničkoj fronti
  7. The left is rising again in Croatia: an interview with Demian Vokši (engleski)
  8. 8,0 8,1 Damir Pilić (6. prosinca 2014). SYRIZA, Podemos, Radnička fronta. Slobodna Dalmacija
  9. Lefteast, The formation of the Workers’ Front (Croatia), 10. prosinca. 2014., pristupljeno 27. lipnja 2020.
  10. Osnovana inicijativa za stvaranje radničke partije
  11. Osnovana Radnička fronta: "Ako treba, spremni smo i za revoluciju". Index.hr (3. prosinca 2014)
  12. Piramida, 9.12.2014.. HRT (9. prosinca 2014)
  13. Peti dan, 12.12.2014.. HRT (12. prosinca 2014)
  14. 14,0 14,1 Nedjeljom u 2: Dragan Markovina, 14.12.2014.. HRT (14. prosinca 2014)
  15. Markovina: U Tuđmanovom naslijeđu nema ničeg pozitivnog. Index.hr (14. prosinca 2014)
  16. 16,0 16,1 Darko Pajić (6. prosinca 2014). Radnička fronta – tko konta, konta. Novi list
  17. Da, mi želimo ukinuti kapitalizam. Novosti (13. prosinca 2014)
  18. ĐONOM PO RADNIČKOJ FRONTI: Vi niste radnici, vi ste uhljebi, jugonostalgičari i politički padobranci. Lupiga (12. prosinca 2014.)
  19. Raskol u Radničkoj fronti: 'Kapović je htio izvesti puč', 5. listopada. 2015., pristupljeno 25. lipnja 2020.
  20. http://www.izbori.hr/140zas/kandid/1/kandid.html
  21. Lupiga, 'IZDAJICE' TRAŽILE OSTAVKU VLADE: Prosvjed koji se nije samo 'lajkao' na Facebooku,1.2.2016.
  22. Lupiga, NA OPTUŽBE ZA ISLAMOBOFIJU: Radnička fronta odgovara Željki Markić – ovo je 'providan, opasan spin', 3.2.2016.
  23. Radnička fronta i Nova ljevica zajedno na izborima u Zagrebu
  24. Pet milijuna kuna za radnike Diokija i Kamenskog. Novosti (8. svibnja 2018)
  25. Prva pobjeda Radničke fronte u Gradskoj skupštini u Zagrebu!. Radnička fronta (8. svibnja 2018)
  26. BLEIBURG Prosvjed stotinjak aktivista. NACIONAL.HR pristupljeno 2. srpnja 2020.
  27. "Radnička fronta potpisala Šibensku deklaraciju uz izdvojeno mišljenje"
  28. Radnickafronta.hr - Borba Radničke fronte daje rezultate: dobra vijest za blokirane , pristupljeno 2. studenog 2018.
  29. Konferencija za medije: Predstavljanje Katarine Peović i DS21. Radnička fronta (20. siječnja 2019.)
  30. Index.hr, Ivo Špigel iz Možemo!: Greška je što smo u koaliciji s Radničkom frontom, 1. srpnja. 2020., pristupljeno 3. srpnja. 2020.
  31. Večernji list, Manifest nove ljevice: Jurnjavu za privatnim profitom zamjenjuje briga za životni standard, 13. lipnja. 2020., pristupljeno 3. srpnja. 2020.
  32. Index.hr, Zbog otimanja ušteđevine trese se zeleno-lijeva koalicija par dana prije izbora, 2. srpnja. 2020., pristupljeno 3. srpnja. 2020.
  33. Zašto će se članice/članovi Radničke fronte rotirati u zagrebačkoj skupštini? (13. lipnja 2017.)
  34. Mjesna samouprava Grada Zagreba
  35. Mjesna samouprava Grada Zagreba

Vanjske povezniceUredi