Radoslav Katičić
Radoslav Katičić (Zagreb, 3. srpnja 1930. – Beč, 10. kolovoza 2019.) bio je hrvatski jezikoslovac i književni povjesničar.[1]
| Radoslav Katičić | |
 Radoslav Katičić | |
| Rođenje | 3. srpnja 1930., Zagreb, Hrvatska |
|---|---|
| Smrt | 10. kolovoza 2019., Beč, Austrija |
| Nacionalnost | Hrvat |
| Poznat(a) po | Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskoga jezika |
| Zanimanje | jezikoslovac, književni povjesničar |
| Portal o životopisima | |
Životopis
urediRadoslav Katičić rođen je u Zagrebu 1930. godine. Pohađao je Klasičnu gimnaziju u Zagrebu koju je završio 1949. godine.[2] Godine 1954. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je klasičnu filologiju, a na istome fakultetu 1959. godine doktorirao je s disertacijom Pitanje jedinstva indoeuropske glagolske fleksije. Prvi su mu radovi iz grčke filologije. Od 1958. godine je na Filozofskome fakultetu asistent na Katedri za indoeuropsku poredbenu gramatiku.[3] Docent je postao 1961., izvanredni profesor 1966. i redoviti 1972. godine.[3] Utemeljitelj je studija opće lingvistike i indologije na Filozofskome fakultetu u Zagrebu. Od 1961. do 1977. godine bio je pročelnik novoosnovanoga Odsjeka za opću lingvistiku i orijentalne studije.[3] Bio je jedan od autora Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, 1967. godine. Od 1977. godine do umirovljenja profesor je slavenske filologije na Sveučilištu u Beču. Od 1978. do 1987. godine bio je predstojnik tamošnjega Instituta za slavistiku a od 1998. godine je profesor emeritus Sveučilišta u Beču.[3]
Bio je član HAZU (izvanredni od 1973. i redoviti od 1986. godine), Austrijske akademije znanosti (izvanredni od 1981. i redoviti od 1989. godine - isto od 1989. predsjednik Balkanske komisije te akademije), ANUBiH, Norveške akademije te Academia Europaea i Accademia dei Lincei (Italija) te Kosovske akademije znanosti i umjetnosti.
Radoslav Katičić umro je 10. kolovoza 2019. godine u dobi od 89 godina.[4] Pokopan je 29. kolovoza 2019. godine na zagrebačkome groblju Mirogoju.[5]
Znanstvena djelatnost
urediKatičićevi radovi se mogu, ugrubo, podijeliti na pet područja:
- djela iz opće lingvistike, u kojima je razvijao razne suvremene jezikoslovne pristupe poput strukturalne lingvistike i transformacijske gramatike
- književnojezične studije iz područja europskih i neeuropskih književnosti (starogrčke, bizantske, indijske), te arealne lingvistike izumrlih jezika (balkanski jezici)
- jezičnopovijesne radove u kojima je istraživao kontinuitet hrvatske pismenosti i jezičnoga izraza, od početaka na latinskom i crkvenoslavenskom ("Uz početke hrvatskih početaka"), preko djela renesansnih i baroknih pisaca kao što su Marin Držić ili Bartol Kašić, sve do modernoga standardnoga jezika (Sintaksa hrvatskoga književnoga jezika, 1986.)
- velika sintetska djela u kojima obrađuje civilizacijski kontinuitet hrvatske uljudbe (Litterarium studia, Na kroatističkim raskrižjima)
- rekonstrukcija praslavenskoga sakralnog pjesništva te slavenske pretkršćanske vjere. (Petoknjižje s podnaslovom Tragovima svetih pjesama naše pretkršćanske starine)
Radoslav Katičić pripada trolistu (uz Dalibora Brozovića i Stjepana Babića) hrvatskih jezikoslovaca koji je, pod utjecajem suvremenih lingvističkih spoznaja, "srušio" sliku o povijesnim mijenama hrvatskoga jezika koju su gradili tzv. hrvatski vukovci (Tomislav Maretić, Milan Rešetar) i ocrtao novi jezičnopovijesni zemljovid, te konačno i formalnolingvistički kodificirao hrvatski standardni jezik apsorbiravši cjelokupnu hrvatsku književnu i pismenu baštinu koju je unitaristička struja među jezikoslovcima zabacivala- od Marina Držića do Miroslava Krleže.
Na području slavistike je najrenomiraniji hrvatski stručnjak u međunarodnim razmjerima. Svojim velikim znanstvenim opusom i radom je pridonio i pridonosi ugledu hrvatske znanosti u Austriji, Europi i svijetu. Na taj način je promicao hrvatsku kulturu, hrvatsku književnost i komparativnu kroatistiku. Osim toga, posebnu je pozornost posvetio radu s gradišćanskim Hrvatima. Pridonio je tome da su se Hrvati iz Gradišća upoznali sa širim protežnostima svojega kulturnog identiteta i da svoje hrvatstvo doživljavaju u sklopu cjelokupnoga hrvatstva. Pri radu s njima se Katičić dosta usredotočio na jezik Hrvata iz Gradišća i na sve i dvojbe oko njega. Sve je to sročio i prikazao govornicima njemačkog jezika u krugovima međunarodne slavistike. Na Slavističkom institutu Sveučilišta u Beču utemeljio je 1982. godine gradišćanskohrvatski lektorat.[6] Za sav taj rad je dobio INA-inu nagradu 1998. godine.[7]
Bio je predsjednik Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika.[8]
Djela
urediNepotpun popis:
- Osnovni pojmovi suvremene lingvističke teorije, (Zagreb, 1967.)
- A Contribution to the General Theory of Comparative Linguistics, (Haag-Paris, 1970.)
- Jezikoslovni ogledi, (Zagreb, 1971.)
- Stara indijska književnost, (Zagreb, 1973.)
- Članak: Liburnski otoci kod antičkih pisaca. Zbornik: Zadarsko otočje, povremena izdanja Narodnoga muzeja u Zadru, svezak 1, Zadar, 1974., 35-45.
- The Ancient Languages of the Balkans, 1-2, (Haag-Pariz, 1976.)
- Novi jezikoslovni ogledi, (Zagreb, 1984.; 2. dop. izd. 1992.)
- Sintaksa hrvatskoga književnog jezika, (Zagreb, 1986.; 2. izd. 1991.; 3. izd. 2002.)
- Dva tisućljeća pismene kulture na tlu Hrvatske, (suautor Slobodan Prosperov Novak),[9] Zagreb 1987. (2. izd. 1988.; prijevod na njem. 1987., engl. i tal. 1990.).
- Uz početke hrvatskih početaka, (Split, 1993.)
- Na ishodištu, (Zagreb, 1994.; 2. izd. 2005.)
- Illyricum mythologicum, (Zagreb, 1995.)
- Ein Ausblick auf die slawischsprachige Völkerwelt im Südosten, (Beč, 1996.)
- Litterarum studia: Književnost i naobrazba ranoga hrvatskog srednjovjekovlja, (Zagreb, 1998.; 2. izd. 2007.; njem. izd. Literatur- und Geistesgeschichte des kroatischen Frühmittelalters, Beč, 1999.)
- Na kroatističkim raskrižjima, (Zagreb, 1999.)
- Die Hauswirtin am Tor, (Frankfurt na Majni, 2003.)
- Boristenu u pohode, (Zagreb, 2008.)
- Hrvatski jezik, (Zagreb, 2013.)
- Niz Tragovima svetih pjesama naše pretkršćanske starine (2008. – 2017.)
- Božanski boj: Tragovima svetih pjesama naše pretkršćanske starine, (Zagreb, 2008.)
- Zeleni lug: Tragovima svetih pjesama naše pretkršćanske starine, (Zagreb, 2010.)
- Gazdarica na vratima: Tragovima svetih pjesama naše pretkršćanske starine, (Zagreb, 2011.)
- Vilinska vrata: I dalje tragovima svetih pjesama naše pretkršćanske starine, (Zagreb, 2014.)
- Naša stara vjera: Tragovima svetih pjesama naše pretkršćanske starine, (Zagreb, 2017.)
Nagrade i počasti
uredi- 1994.: Nagrada grada Zagreba
- 1998.: INA-ina nagrada za promicanje hrvatske kulture u svijetu[7]
- 1999.: Nagrada "Stjepan Ivšić", za osobite uspjehe u jezikoslovnom radu.[10]
- 1999.: Znanstveni institut Gradišćanskih Hrvatov proglasio ga je svojim počasnim članom.[6]
- 2006.: Državna nagrada za znanost, za životno djelo.[3][10]
- 2006.: Nagrada "Adolfo Veber Tkalčević", za osobit doprinos u području proučavanja hrvatske sintakse, 1. Hrvatski sintaktički dani u organizaciji Filozofskoga fakulteta u Osijeku i Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje
- 2010.: Odličje Janko Drašković.[11]
- 2017.: Nagrada "Bulcsú László" za filologiju.[12]
- 2018.: Red kneza Branimira s ogrlicom, za kontinuirano proučavanje hrvatskog jezičnog identiteta i kulture, te iznimno vrijednog doprinosa hrvatskoj i svjetskoj lingvistici.[13]
- 2021.: Nagrada grada Zagreba (posmrtno), kao član Radne skupine i projektnog tima znanstveno-istraživačkog i izdavačkog projekta Povijest hrvatskoga jezika od srednjeg vijeka do 21. stoljeća[14][15]
Izvori
uredi- ↑ info.hazu.hr, "U subotu 10. kolovoza 2019. u Beču je u 90. godini života umro akademik Radoslav Katičić, istaknuti hrvatski filolog svjetskog glasa, redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.", objavljeno i pristupljeno 11. kolovoza 2019.
- ↑ Koprek, Ivan, Thesaurus Archigymnasii, Zbornik radova u prigodi 400. godišnjice Klasične gimnazije u Zagrebu (1607. – 2007.), Zagreb, 2007., str. 940., ISBN 978-953-95772-0-7
- ↑ a b c d e Katičić, Radoslav. Hrvatska enciklopedija. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Pristupljeno 5. studenoga 2017.
- ↑ Umro Radoslav Katičić. Jutarnji.hr. Jutarnji List. Pristupljeno 10. kolovoza 2019.
- ↑ Mislav Ježić: Govor na oproštaju od Radoslava Katičića, Sveučilište u Zagrebu Hrvatski studiji, hrstud.unizg.hr, 2. rujna 2019., pristupljeno 8. listopada 2019.
- ↑ a b Radoslav Katičić i Gradišćanski Hrvati Arhivirana inačica izvorne stranice od 10. lipnja 2008. (Wayback Machine), Znanstveni institut Gradišćanskih Hrvatov, zigh.at, pristupljeno 28. prosinca 2021.
- ↑ a b Vesna Kukavica, Napokon priznanje i u domovini Arhivirana inačica izvorne stranice od 19. siječnja 2009. (Wayback Machine), Dom i svijet, br. 254, 1999., pristupljeno 3. studenoga 2010.
- ↑ Odluka o osnivanju Vijeća za normu hrvatskoga standardnoga jezika Arhivirana inačica izvorne stranice od 11. siječnja 2006. (Wayback Machine)
(PDF)
- ↑ Dva tisućljeća pismene kulture na tlu Hrvatske / izbor i tekst Radoslav Katičić i Slobodan P. Novak, katalog.kgz.hr, pristupljeno 5. studenoga 2017.
- ↑ a b Institut za hrvatski jezik, Preminuo akademik Radoslav Katičić, IHJJ, pristupljeno 29. veljače 2024.
- ↑ N. Štriga, Radoslavu Katičiću odličje Janko Drašković. Veliki jezikoslovac ostao bez riječi!, Vijenac, br. 426, 1. srpnja 2010., pristupljeno 13. travnja 2025.
- ↑ U povodu 95. obljetnice rođenja u Križevcima održan znanstveni skup o Bulcsúu Lászlόu, prigorski.hr, 10. listopada 2017., pristupljeno 5. studenoga 2017.
- ↑ Odluka o dodjeli odlikovanja Reda kneza Branimira s ogrlicom akademiku Radoslavu (Natko) Katičiću, Narodne novine, objavljeno 27. veljače 2018., pristupljeno 28. veljače 2024.
- ↑ Dobitnici Nagrade Grada Zagreba za 2021. godinu, HAZU, 29. ožujka, 2021.
- ↑ Dodjele za 2021. godinu, Grad Zagreb, 23. ožujka 2021., pristupljeno 13. travnja 2025.
Vanjske poveznice
uredi- akademik Radoslav Katičić Arhivirana inačica izvorne stranice od 18. studenoga 2017. (Wayback Machine), hazu.hr
- Katičić, Radoslav, hbl.lzmk.hr, (Mislav Ježić, 2009.)
- Radoslav Katičić: Zapisi s izvorišta, Slovo, br. 25-26, 1976.
- Radoslav Katičić: "Slověnski" i "hrvatski" kao zamjenjivi nazivi za jezik hrvatske književnosti, Jezik, sv. 36, br. 4, 1988.
- Radoslav Katičić: Vuk Stefanović Karadžić i književni jezik u Hrvata, Jezik, sv. 35, br. 2, 1987.
- Radoslav Katičić: O početku novoštokavskoga hrvatskoga jezičnog standarda, o njegovu položaju u povijesti hrvatskoga književnog jezika i u cjelini standardne novoštokavštine, Filologija, br. 8, 1978.
- Radoslav Katičić: Deklaracija i jezikoslovlje, Jezik, sv. 55, br. 1, 2008.
- Radoslav Katičić: Načela standardnosti hrvatskoga jezika, Jezik, sv. 43, br. 5, 1995.
- Radoslav Katičić: Zeleni lug, Filologija, br. 51, 2008.
- Radoslav Katičić: Božanski boj
- Radoslav Katičić: Glavna obilježja hrvatske kulture, Kroatologija, sv. 1, br. 1, 2010.