Otvori glavni izbornik

Radovan Latković (Daruvar, 13. travnja 1917.Buenos Aires, 27. travnja 2004.),[1] hrvatski publicist. Brat je Božidara Latkovića.[2] Po struci je bio pravnik.

ŽivotopisUredi

Rodio se je u Daruvaru. U Zagrebu i Parizu studirao je pravo.[1] Za drugoga svjetskog rata bio je upravitelj Državnoga zavoda za krugovalnu službu Hrvatski krugoval i ravnatelj Krugovalne postaje Zagreb od 1941. do 1942. godine. 1945. je godine otišao iz Hrvatske.[1]

1947. doktorirao je tezom iz ustavnog prava Il presidente della Repubblica nei rapporti tra il potere legislativo ed il potere esecutivo nella interpretatzione delle attuali correnti giuridico-politiche francesi, nonchè degli ideatori del primo progetto di costituzione della quarta Repubblica u Vatikanu na Papinskom lateranskom sveučilištu.[3]

1974. je godine postao članom Hrvatskoga narodnog vijeća. [1]

Bio je urednik Studije croatice 1984.-1994., nakon čega je urednik bio Jozo Vrljičak, a jedno vrijeme bio je predsjednik Hrvatsko-argentinskog kulturnog kluba u Buenos Airesu.[4] 1984. godine postao je i predsjednik Hrvatsko-latinoameričkog kulturnog instituta (od 1969. do 1971.), a dužnost je obnašao također do 1994., kad ga je na tom mjestu naslijedio Ante Žuvela.[4][5]

DjelaUredi

Djela Radovana Latkovića:[6][7]

  • Hrvatsko stanovište o memorandumu Srpske akademije nauka i umetnosti, Saddle River, NJ., 1987. (suautor Mate Meštrović/"Matthew Mestrovic") (engl. izd. The Croatian response to the Serbian national program, Saddle River, NJ., 1988.)
  • El futuro de Yugoslavia a traves de una retrospectiva historica, Buenos Aires, 1986.
  • La crisis Yugoslava, Buenos Aires, 1989.
  • Živjeli smo i borili se za Hrvatsku: moja sjećanja na borbu za ostvarenje hrvatske državne nezavisnosti i slobode hrvatskoga naroda: uspomene i dokumenti 1930. - 1990., Zagreb, 2001.

Pisao je članke za Hrvatsku reviju, reviju Marulić, časopis Testimonia croatica, Hrvatski iseljenički zbornik.

Zastupljen je u zborniku Budućnost iseljene Hrvatske u kojemu su većinom izlaganja sa simpozija Hrvatska dijaspora, jučer, danas, sutra, održanog u Zagrebu 1997. godine.

IzvoriUredi