Radoviš (makedonski: Радовиш) je grad na jugoistoku Republike Makedonije sa 16 223 stanovnika na padinama planine Plačkovice.

Radoviš
Радовиш
Radoviš
Osnovni podaci
Država Sjeverna Makedonija
Općina Općina Radoviš
Stanovništvo 16 223 (2002.)
Površina 374.5 km²
Gustoća stanovništva 43.32/km²
Visina 380 m
Koordinate 41°38′N 22°28′E / 41.633°N 22.467°E / 41.633; 22.467
Poštanski broj 2420
Pozivni broj 032
Registarska oznaka RA
Gradonačelnik Robert Velkov
Karta
Radoviš na zemljovidu Sjeverne Makedonije
Radoviš
Radoviš
Radoviš na zemljovidu Sjeverne Makedonije

Sjedište je istoimene Općine Radoviš, koja ima 28 244 stanovnika (po popisu iz 2002.).[1]

Povijest uredi

Po dolasku Slavena, za vladavine kralja Samuila Radoviš je postao, vjerski i trgovački centar regije - Konče. Ime mjesta prvi put se spominje za bizantskog cara Bazilija II. (1019.) U XIV st. po slomu bizantskog carstva Radoviš je podpao pod vlast srpskih despota, (1361.) - Stefana Uroša V.

Za Otomanske vladavine u XVII st. bio je pod upravnom vlašću Ćustendilskog sandžaka, i podpadao pod Ćustendilsku eparhiju, u to vrijeme imao je između 3 000 do 4 000 stanovnika.

Stanovništvo uredi

Po posljednjem popisu stanovništa gradić Radoviš imao je 16 223 stanovnika,[2] a njihov etnički sastav bio je sljedeći:

Nacionalnost Ukupno
Makedonci 13 991 (86,24%)
Turci 1 927
Romi 181
Srbi 60
Vlasi 20
ostali 44
 
Radoviš

Zemljopisne odlike uredi

Radoviš leži na sjevernom dijelu Strumičke doline, u gornjem dijelu toka Radoviške reke. Sjeverni dio Općine Radoviš prostire se po planini Plačkovica, južni dio po planini Smrdešnik, sjeverozapadni dio Općine je blago valoviti teren koji se zove Jurukluk ili Damjansko pole, a na jugoistoku se nalazi aluvijalna dolina Radoviške reke.

Radoviš je udaljen 120 km od Skopja, 280 km od Ohrida, 120 km od Soluna.

Vjerske zajednice uredi

Stanovnici općine Radoviš većinom su kršćani (pravoslavci, evangelici i katolici), ali postoji i mala islamska zajednica (etnički turci sa svojim brojnim selima u okolici). Gradić Radoviš ima brojne sakralne objekte; pravoslavne crkve ; Sv.Trojstva, Sv.Ilije, i samostane Sv. Arhanđel Mihail, Sv. Pantaleon i St. Georgi. U županiji djeluju i dvije metodističke crkve, kao i jedna baptististička uz dvije islamske mošeje.

Izvori uredi

Vanjske poveznice uredi

Ostali projekti uredi

 Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Radoviš