Rakija

maksuzija

Rakija ili prirodna rakija (iz arapskog عرق/Arak, albanski: raki, makedonski i srpski: ракија, rumunjski: rachiu, bugarski: ракия; sve iz tur. rakı) ili žganica je žestoko piće slično vinjaku i votki, izrađeno destilacijom fermentiranog voća. Sadržaj alkohola obično iznosi oko 40 %, ali domaća rakija može biti jača, od 50 do 60 %. Prepečenica je dvostruko destilirana rakija, gdje sadržaj alkohola nekad prelazi čak i 60 %. Brlja je popularni naziv za jeftinu rakiju loše kvalitete, manjeg volumnog udjela alkohola te često obojenu. Ona je rezultat neočišćenih cijevi kod ponovljene destilacije, kipljenja koma, prljavih posuda i boca, te razblaživanja običnom umjesto destiliranom vodom.[1]

Tradicijsko pečenje rakije u Međimurju
Na ovoj skici prikazan je tradicijski
način destilacije (pečenja) rakije
Prikaz bugarske inačice kotla za pečenje rakije
Rakija u bocama različitih industrijskih proizvođača

Sve rakije su u osnovi bezbojne, osim kad joj se dodaju drugi sastojci. Prava rakija se boji (zbog dodatne arome) u drvenom buretu, a ne sa šećerima, karamelama i slično.[2]

Uz obalu Jadrana i općenito na sjevernom Mediteranu najviše se proizvodi lozovača. Rakija se smatra nacionalnim pićem mnogih slavenskih naroda[3]: u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Bugarskoj, Crnoj Gori, Makedoniji i Srbiji. Najpoznatija vrsta voćne rakije je šljivovica, koja se proizvodi postupkom pečenja ili destilacije provrelih (fermentiranih) šljiva. Po kvaliteti su poznate lička i slavonska šljivovica. Ostala voća osim grožđa i šljiva od koje se rakija proizvodi su marelice, kruške, jabuke, smokve, dunje, oraha i dr.

Rakija lozovača se radi od nusproizvoda kod pripremanja vina (lupine i taloga), a katkad poslije destilacije miješa s drugim sastojcima kao što su aromatične trave, med, višnje i lješnjaci. Destilacija se radi uglavnom u bakrenim kotlovima koji mogu biti konstruirani za diskontinuirani proces uglavnom za kućnu proizvodnju i diskontinuirani u industrijskoj proizvodnji. Kod pečenja domaće rakije u treba voditi računa o odvajanju prvog odtoka (oko 0.5% fermentiranog sadržaja) koji sadrži veliki udio štetnog metanola. Kad udio alkohola opadne ispod 25-30%, temperatura je porasla te tada rakija sadrži neke druge teške alkohole i nečistoće. Ta se otpadna rakija može upotrijebiti u sljedećoj destilaciji da se iskoristi korisni neštetni udio.

Nije rijedak slučaj da se rakija pravi i od kukuruza, krumpira, lubenice, ali i ostataka hrane i kruha (tzv. komadara), pa čak i od pilećeg izmeta. Tvz. šećeruša je lažna rakija. Šećeruša je rakija koja se dobiva proizvodnjom alkohola iz čistog šećera, iako mnogi pogrešno smatraju kako je šećeruša svaka ona u čijem je procesu nastajanja korišten šećer. Dodavanje manjih količina šećera u samljeveno voće na početku fermentacije nije zabranjeno jer je šećer hrana za korisne sojeve kvasaca koji vrše razlaganje voćnih šećera u komini, iako nije najbolja.[4]

Higijena je element kvalitete i pri proizvodnji rakije se odnosi na tehnološki proces. Količina metanola (koji se dobiva u manjoj ili većoj mjeri prilikom svake destilacije) je u direktnoj vezi s higijenom tijekom pripreme voća, odnosno, što je u komini više lišća, zemlje i prljavštine, više je i metanola. Također određen broj proizvođača metanol ne odvaja od ostatka, odnosno etanola. Takva rakija loše higijene prepozna se po "paležu" jezika i grla (indijanski: "vatrena voda"), vrlo specifičnom oporom mirisu koji suzbija voćnu aromu te glavobolji.[5]

Evo pregleda važnijeg kemijskog sastava kod destilacije alkohola iz fermentiranog voća (i žitarica) i točke vrenja: aceton 56,5°C, metanol (drveni alkohol) – 64 °C, etil acetat – 77,1 °C, etanol – 78 °C, 2-propanol – 82 °C, 1-propanol – 97 °C, voda – 100 °C, butanol – 116 °C, amil alkohol – 137,8 °C, furfural – 161 °C.

Savršena destilacija trebala bi biti između 78 i 82 °C, jer je tada etanol daleko dominantniji alkohol u rakiji koji u umjerenoj količini nije štetan za zdravlje.

Za proizvodnju rakija od nekih se biljaka koriste cvjetovi (npr. breza, bazga, lipa, hajdučka trava, hmelj), od drugih se koriste plodovi (npr. anis, komorač, kim, kleka), a od trećih se koriste sočni plodovi (npr. zelena naranča, limun).[6]


Opća podjela rakija:[7]

Voće Naziv
Osnovni tipovi
šljiva šljivovica
grožđe lozovača/loza (od fermentiranog masulja)[8]
komovica/dropica[9] (od ocijeđene komine)
drožđenka (od vinskog taloga)[10]
vinjak (od vina)[11] / konjak
vinovica (od vina sa ili bez vinskog taloga )[12]
brandy[13]
rakija od vina
marelica mareličarka/kajsijevača
kruška kruškovača, vilijamovka (kruškovac je liker)
jabuka jabukovača
dunja dunjevača
smokva smokvovača/smokovača
dud dudovača/dudara
oskoruša
maginja
kleka brinjevac[14]
S dodatcima
s travama travarica/trava
s orasima orahovača (orahovac je liker)
s medom medica/medovača/medenica/medovica/medena rakija/liker od meda *
s višnjama višnjevača (višnjevac je liker)
s imelom biska *
s klekom klekovača
s mentom
s grožđem mastika[15] ili raki[16]
s trešnjom trešnjevača
s breskvom breskovača
sa šipkom
s rogačem rogačica (rogačuša je liker)[17][18]
s drijenom drenovača/drena[19]
s rutom ruda *[20]

* biska, medenica i ruda su poznate kao istarske rakije[21]

Preporučuje se piti rakiju iz posebnih malih čašica volumena od 0,3 do 0,5 dl. Za ispijanje rakije koristi se i čokančić.

Popularna je tradicijska teza da se jakost rakije može ocijeniti prema veličini krugova mjehurića ("vjenčić") koji nastaju kad je boca dobro protresena, ali je to nepouzdano. Također se to pogrješno rabi za mjerenje kakvoće likera. Pouzdana metoda određivanja jačine rakije je mjerenjem alkoholometrom.

Vidi jošUredi

Vanjske povezniceUredi

 Wikizvor ima izvorni tekst na temu: Kako je postala rakija
 Na stranicama Wikicitata postoji zbirka osobnih ili citata o temi: Rakija

IzvoriUredi

  1. https://www.agroklub.com/kolumna/sto-je-loza-a-sto-komovica-5-stvari-koje-milenijalci-moraju-nauciti-o-rakiji-prije-pijenja/62971/
  2. https://www.agroklub.com/kolumna/sto-je-loza-a-sto-komovica-5-stvari-koje-milenijalci-moraju-nauciti-o-rakiji-prije-pijenja/62971/
  3. Hrvatski festival hrane i vina (pristupljeno 30. srpnja 2012.). Inačica izvorne stranice arhivirana 2. srpnja 2012. Pristupljeno 29. srpnja 2012. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  4. https://www.agroklub.com/kolumna/sto-je-loza-a-sto-komovica-5-stvari-koje-milenijalci-moraju-nauciti-o-rakiji-prije-pijenja/62971/
  5. https://www.agroklub.com/kolumna/sto-je-loza-a-sto-komovica-5-stvari-koje-milenijalci-moraju-nauciti-o-rakiji-prije-pijenja/62971/
  6. http://www.vinogradarstvo.com/vocarstvo/jaka-alkoholna-pica/29-tehnologija-jakih-pica
  7. http://www.vinogradarstvo.com/vocarstvo/jaka-alkoholna-pica/29-tehnologija-jakih-pica
  8. http://www.vinogradarstvo.com/vocarstvo/jaka-alkoholna-pica/29-tehnologija-jakih-pica
  9. http://vinopedia.hr/wiki/index.php?title=proizvodi_destilacije_masulja,_koma,_vina_i_vinskog_taloga
  10. http://www.vinogradarstvo.com/vocarstvo/jaka-alkoholna-pica/29-tehnologija-jakih-pica
  11. http://www.vinogradarstvo.com/vocarstvo/jaka-alkoholna-pica/29-tehnologija-jakih-pica
  12. http://www.vinogradarstvo.com/vocarstvo/jaka-alkoholna-pica/29-tehnologija-jakih-pica
  13. http://www.vinogradarstvo.com/vocarstvo/jaka-alkoholna-pica/29-tehnologija-jakih-pica
  14. http://www.vinogradarstvo.com/vocarstvo/jaka-alkoholna-pica/29-tehnologija-jakih-pica
  15. http://www.vinogradarstvo.com/vocarstvo/jaka-alkoholna-pica/29-tehnologija-jakih-pica
  16. https://zir.nsk.hr/islandora/object/vus%3A28/datastream/PDF/view
  17. https://www.recepti.hr/recepti/vasi-recepti/rogacusa-liker-od-rogaca
  18. https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/rogacica-oliti-rakija-od-rogaca-20110823
  19. https://agrosavjet.com/recept-za-liker-od-drenjina-sa-rakijom-upotreba-i-ljekovita-svojstva-drenjka/
  20. http://www.vinogradarstvo.com/vocarstvo/jaka-alkoholna-pica/29-tehnologija-jakih-pica
  21. http://www.vinogradarstvo.com/vocarstvo/jaka-alkoholna-pica/29-tehnologija-jakih-pica




  Nedovršeni članak Rakija koji govori o piću treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.