Razgovor:Bunjevci

Bunjevci sami o sebi

Predlazem svima koji misle da imaju pravo da svojataju Bunjevce (u koliko nesto lose urade, onda to pripisuju drugom narodu), da odu u Suboticu ili druga mesta po Vojvodini gde se znacajan procenat stanovnistva tako izjasnjava, ili da ih potrazi preko interneta (tako je lakse, mada nije bas pouzdano), pa neka njih pita kako se osecaju, kako su se (i zasto) izjasnjavali, kojim jezikom govore, koji im je maternji jezik, da li se osecaju ugrozeno, ko ih vise uvazava ili ugrozava Srbi ili Hrvati, i sve ostalo o cemu ovde kalkulisete. Mislim da bi tako bilo najpostenije.

Ovaj tekst nema previše veze s razumom i izraz je jedino velikosrbijanskih fantazija. Nemam vremena da ga obrađujem, no-tko ima, neka to učini. Nema ni jednog jedinog Bunjevca koji bi bio išta do Hrvat (Starčević, Matoš,..). To što se šaka prepadnutih ljudi u Vojvodini odriče vlastite nacionalnosti je jadno, i govori jedino o sistemu na vlasti. http://www.dshv.org/hrvatski/aktuelnosti/aktuelnosti030605.htm Wiki tekst treba ozbiljno korigirati jer je duboko-lažan. Mir Harven 23:38, 12. studenog 2005. (CET)

Možda ukomponirati u tekst

Obitelj dr. Ante Pavelića nije iz Bradine(BiH) doselila u Krivi Put, tj. zaselak Serdare već naprotiv. Naime otac dr. Ante Pavelića bio je radnik na ondašnjoj željeznici pa je iz rodnog Krivog Puta zajedno sa suprugom, rođenom Šojat iz zaseoka Francikovac otišao u Bradinu. Dr. Ante Pavelića je jednu godinu pohađao gimnaziju i u Senju.

Andrej Šalov 17:33, 29. prosinca 2005. (CET)

i ovo..

Krivi Put nikako ne možemo svrstati među naselja na Velebitu, jer se svi zaseoci ovog sela nalaze na obroncima planinskog masiva Velike Kapele, pa tako on niti ne pripada Lici.

http://www.bunjevci.org.yu/

Ispravljerno je za Antinu obitelj i lokaciju Krivog Puta

stil

"Njihove žene su snažne, jedre i plodne" ovo mi baš i ne zvuči kao wiki tekst nego kao lirski opis, pjesnička slika...

Ima tu još lirskog stila, a i pravopisnih grešaka i lapsusa. --Marijan (razgovor) 19:46, 16. listopada 2011. (CEST)

Reference

• Glas Koncila: Ponovni zadah Vuka Karadžića

Opredeljivanje

Živim u Subotici, poreklom sam i sam Bunjevac, jezik mi je srpski, narečje ekavsko, bunjevački naglasak nemam, idem u srpsko odeljenje... Šta da vam kažem još?--nvlado (razgovor) 22:21, 15. svibnja 2010. (CEST)

Očito je danas u Subotici lakše biti Srbin nego nešto drugo, a posebno nego Hrvat, jer je ona danas u srpskoj državi, koja je još uvijek nacionalistička i još će dugo biti. Poznajem i ja neke Bunjavce u Subotici. Jedan od njih ima teoriju da su njegovi preci došli iz Crne Gore i da su bili pravoslavci, a da su ih Austrijanci nasilno pokatoličili. Lakše mu je tako živjeti u Srbiji. A ti i sam veliš da govoriš ekavski (srpski), znači nebunjevački. Već si asimiliran. Ne znam kako se nacionalno izjašnjavaš. Vjerojatno je netolereancija većine prema manjini oduvijek bila glavni uzrok asimilacije. Naravno, nije i jedini. Bunjevci u Bačkoj i u Hrvatskoj ista su grana. Osim po imenu, to se vidi i po prezimenima, jeziku i običajima. Nitko vam ne brani da se nacionalno odvojite od Bunjevaca u Hrvatskoj. Iako primjećujem da i u današnjem popisu u Srbiji ima puno više Bunjevaca što se izjašnjavaju kao Hrvati nego kao Bunjevci. Ne znam koliko ih se izjašnjava kao Srbi. To što ti i tebi slični ovdje pričaju "dođite u Suboticu pa ih pitajte jesu Hrvati", nikako mi se ne slaže s popisom. Pitanje je jesi li ti uopće podrijetlom Bunjevac.

Odakle ikome pravo da tvrdi kako su Bunjevci zaseban narod, kad u cijelome svijetu ima barem milijun ljudi (uključujući i mene) koji su Bunjevci i smatramo se Hrvatima? Ne smijemo dopustiti da nam 15 000 ljudi ukrade ime i identitet! Ako oni ne žele biti Hrvati, nitko ih i ne tjera, ali neka ne diraju u našu povijest i naše ime. Nek se piše da i oni postoje, ali su u izrazitoj manjini.

U vezi članka "Ponovni zadah Vuka Karadžića"

Ne znam u čemu ovolika panika, ovako nešto nije se dogodilo. I da je neko nameravao da tako nešto učini, ne bi ga sproveo u delo. Pre svega, Subotičani su uzdržani i tolerantni jedni prema drugima. Kao drugo, nema uopšte razloga da bi se tako nešto uradilo. Svi smo mi u Subotici izmešani, jedva da ćete naći nekog ko je "čist". Dići ruku na određenu skupinu, isto je kao i dići ruku prema nekome ko ti je rod. Želim lep ostatak dana!--nvlado (razgovor) 22:30, 15. svibnja 2010. (CEST)

Flopy-ju

Pošto ti je strana za razgovor zaključana, ovdje ti se obraćam. Ako je potreban izvor, ja ću navesti kao izvore popise iz 1991. i 2002. --77.46.225.163 20:37, 12. srpnja 2010. (CEST)

Ništa bez izvora. --Flopy ^razgovor 20:38, 12. srpnja 2010. (CEST)

Nova mapa migracija Bunjevaca

Može li neko da ubaci ovu novu mapu u članak? Članak je zaključan pa ne mogu sam. 81.18.61.240 23:05, 25. svibnja 2011. (CEST)

Bunjevci kao komunisticki Hrvati

Pa zasto u ovom clanku nema pomena da su Bunjevce u AU nazivali katolicki Raci, zasto nema pomena da Bunjevci imaju Krsnu Slavu, zasto nema pomena da su Bunjevci stali uz Srbe 1918 i ujedinili se sa Srbijom i najvaznije zasto nema pomena o komunistickom dekretu po kome bunjevacka i sokacka narodnost ne postoje i naredio da se svi Bunjevci i Sokci, bez obzira na njihovo pojedinacno izjasnjavanje, tretiraju isključivo kao Hrvati. https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/1/10/GNOOV_1040-1945.png

Pal Teleki,poznati strucnjak za geografiju, univerzitetski profesor i predsednik mađarske vlade na svojoj etnografskoj karti Mađarske iz 1910.g., Bunjevce opisuje kao katolicke Srbe. https://upload.wikimedia.org/wikipedia/sr/c/c4/Bunjeva%C4%8Dke_novine.jpg — Prethodni nepotpisani komentar napisao je 109.92.154.162 (razgovor • doprinosi) 07:16:09, 3. siječnja 2016. (SEV)

Slobodni ste doprinijeti wikipediji uz obvezno navođenje izvora.--_MaGa▀▄^{poruči mi} 09:10, 3. siječnja 2016. (CET)

Netačno

Jugoslavija je zabranjivala nazivanje Bunjevaca zasebnim narodom, tako da poslednji pasus je netačan. Nije bila to nikakva velikosrbijanska ili jugoslovenska fantazija. — Prethodni nepotpisani komentar napisao je ApcehCraft (razgovor • doprinosi) 09:42:24, 28. ožujka 2016.

Bunjevci se svi odreda izjašnjavaju Hrvatima u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini (osin muslimana) i Mađarskoj. U Vojvodini ih se pola ne smatra Hrvatima. Kud baš tamo? Aj mi reci zašto?. Bez laganja budi iskren. — Prethodni nepotpisani komentar napisao je 188.252.237.167 (razgovor • doprinosi) 10:46:45 i 10:46:59, 19. prosinca 2016. (SEV)

Prijedlog dopune članka Bunjevci jednim citatom

Kronološki bi odgovaralo pod odlomak Bunjevci#Mediji navesti dio ovoga potpunoga (ili potpunijega) citata:
»Na Osnivačkom kongresu KP Srbije (8—12. maja 1945. u Beogradu) Tito je ukazao na pojave lokalnog šovinizma: „Mi gradimo jedinstvo i bratstvo, ali srpski šovinisti u Vojvodini neće da priznaju Hrvatu da je Hrvat, već ga zovu bunjevac. On traži propusnicu za Beograd, a ovaj mu piše: narodnost — Bunjevac. Ako su Hrvati imali ustaše, onda su Srbi imali četnike. U čemu je razlika između jednih i drugih? To su greške koje treba iskoreniti” — ukazivao je Tito — da bi se gradilo bratstvo i jedinstvo, da svi narodi žive u slozi i da među njima ne bude nikave razlike. „Razni elementi, bivši pisari, bilježnici, govore da su Tito i komunisti rascijepali Srbiju. Srbija je u Jugoslaviji, a mi ne mislimo da unutar Jugoslavije stvaramo države koje će ratovati međusobno. Ako je Bosna i Hercegovina ravnopravna, ako ima svoju federalnu jedinicu, onda mi nismo pocijepali Srbiju, nego smo napravili srećne Srbe u Bosni, isto tako, kao i Hrvate i Muslimane. Radi se samo o administrativnoj podjeli. Ja neću da u Jugoslaviji budu granice koje će razdvajati, već sam stotinu puta rekao da hoću da granice budu one koje će spajati naše narode.”«

Citat je iz Vojnoistorijskog glasnika: organ Vojnoistorijskog instituta, Beograd, septembar—decembar 1986., broj 3, godina XXXVI, str. 37. Navodnici su tako u izvorniku, a moji su » i «. -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 19,56; 2. veljače 2017. (SEV)