Razgovor:Jugokomunizam

Prvi komentar

Ne vidim ništa što se ne bi moglo uklopiti u Savez komunista Jugoslavije ni po čemu se "jugokomunisti" razlikuju od jugoslavenskih komunista. --93.142.177.120 07:13, 3. prosinca 2009. (CET)

Jedno su podobnici, kako bih ih ja nazivao (Podobnici jugokomunističkih vlasti) iako mi je jasno da još vrijedi "jednom podoban – uvijek podoban", iako ipak postoje određene razlike između do 1990. i poslije toga.

Drugo je stranka, bolje rečeno partija, to je već i teorijsko pitanje, a podobnici su više praktično (iako psihologijski [ali i politološki) gledano mogu biti i teorijsko pitanje).

-- iz tih i drugih razloga.

Bugoslav (razgovor) 22:54, 25. ožujka 2010. (CET)

O čemu govori ovaj članak?

--Gdje je nestala duša svijeta (razgovor) 19:46, 18. studenog 2010. (CET)

Slobodan si poboljšati članak. Iz sadržaja se vidi o čemu je ovaj članak. Ne sviđa mi se takvo propitivanje svakoga sadržaja na koji naiđeš. Toliko. Hvala na razumijevanju. Lijep pozdrav. -- Bugoslav (razgovor) 19:49, 18. studenog 2010. (CET)

Sadržaj ne odgovara pojmu. Ovo je enciklopedija, članak je bespredmetan. Jugokomunisti su bili komunisti iz bivše SFRJ. Mislim da se ovome nema što dodati. Bugoslave, mislim da nije potrebno raspravu svoditi na osobnu razinu.

--Gdje je nestala duša svijeta (razgovor) 19:56, 18. studenog 2010. (CET)

To je samo tvoje mišljenje glede pojma i sadržaja. Bilo bi lijepo kad bi s epitetima tipa bespredmetno. Ne, jugokomunisti su vrlo pojednostavljeno oni komunisti (iz vremena bivše SFRJ) koji su bili unitaristi i poslušnici Beogradu (dakle najteži slučajevi). To je pojam koji se rabi i samim time nije bespredmetan. Ne moraju se svi komunisti u SFRJ izjednačavati s jugoboljševicima. Prestani s navodnim osobnim greškama. -- Bugoslav (razgovor) 20:01, 18. studenog 2010. (CET)

Dobro, samo što ja mislim da o tome nebi trebalo pisati članak. Esej, da ali članak ne. U tome je bit.

--Gdje je nestala duša svijeta (razgovor) 20:05, 18. studenog 2010. (CET)

Kriteriji

Ovaj članak je suvišan; naslov se ne slaže sa sadržajem. Enciklopedija je mjesto gdje se objavljuju činjenice, ne politički stavovi i osobna uvjerenja, koja su uvijek pristrana i neobjektivna. (I neenciklopedijska). Ovo ne spada ovdje. Članak je ispod svake akademske razine.

--Gdje je nestala duša svijeta (razgovor) 20:57, 4. prosinca 2010. (CET)

Članak se uvijek može dopuniti, a k tomu je enciklopedijski pojam. Nisu svi komunisti bili uvjereni jugoslaveni. Već si jednom naglasio kako se ne slažeš s postojanjem ovoga članka, a postavljanje predloška o kriterijima nisi zadovoljavajuće obrazložio. Ovo je enciklopedijski pojam, a ne samo tek neka riječ. -- Bugoslav (razgovor) 23:44, 4. prosinca 2010. (CET)

Bugoslave kako bilo, ali uklanjati predložak, bez obzira tko ga je postavio i iz kojeg razloga, mogu samo administratori što je na predlošku jasno naglašeno. Ako je predložak postavljen onda se može raspravljati da li je to bilo potrebno ili ne, ali uklanjati ga ovako kako si ti napravio se ne može.--Braco (razgovor) 23:49, 4. prosinca 2010. (CET)

Mislim da bi trebalo, kako već kaže anonimni suradnik, sadržaj uklopiti u Savez komunista Jugoslavije, jer ovaj članak ionako govori o tome, a odavde postaviti preusmjerenje odnosno preusmjeriti sa "jugoslavenski komunisti".

--Gdje je nestala duša svijeta (razgovor) 09:37, 5. prosinca 2010. (CET)

Podržavam --Biljezim se sa štovanjem,Poe 11:16, 5. prosinca 2010. (CET)

I ja podržavam, ali samo ako se uklopi cijeli ovaj članak bez ikakve promjene, zajedno s navedenim izvorima. --Flopy ^razgovor 11:19, 5. prosinca 2010. (CET)

Sad odjednom od suvišnosti i ispod razine dolazimo do pokušaja uklapanja u članak koji je samo vezan uz ovu temu. Naime u članku o SKJ može se pisati o ustroju te organizacije, cjelokupnosti utjecaja na tadašnje društvo, zatim različite teme vezane uz rad te organizacije, kongresi, plenumi CK i slično. Kao što sam već rekao u raspravi, nisu svi hrvatski komunisti bili jugokomunisti i titoisti. Neki su se učlanili isključivo zbog probitaka, nekima nije bila mrska Hrvatska, neki nisu bili oduševljeni vjernici u božanstvo zvano Tito, neki nisu bili unitaristi. Jugokomunisti su oni kojima je bilo do progona svih koji su različitih mišljenja, jugokomunisti su oni koji su mahom unitaristi, djelomično titoisti, a prije svega boljševički (i staljinistički) nastrojeni. Jugokomunisti su ljudi kojima je prvenstveno Hrvatska (jer je jedina tražila samostalnost od kraja 1960-ih (poč. 1970-ih)), te im je prvenstveno hrvatsko iseljeništvo predstavljalo trn u oku.

Pojam se rabi i nije istoznačan s pojmom hrvatskih komunista, a SKJ je samo "krovna" organizacija i kao takva ne može biti mjesto gdje će se raspraviti svi aspekti vezani uz članove i ne članove te organizacije koje se s pravom može nazivati jugokomunistima.

Nikakvo uklapanje ne dolazi u obzir, jer je SKJ mrtva, a jugokomunisti još uvijek žive i rovare.

Već i s tog stajališta, dakle - objasniti fenomen jugokomunista iako im je jedna od glavnih organizacija mrtva (SKJ, SSRNJ, i sl.) - članak se ne može brisati i ne može uklapati u neki postojeći članak (koji se možda djelomično preklapa).

Ponavljam, pojam se rabi i danas.

Toliko, -- Bugoslav (razgovor) 13:53, 5. prosinca 2010. (CET)

Svojim komentarom si upravo dokazao moju tezu kako se radi o političkom tekstu, čija svrha nije objektivno znanje, već recimo to tako, obračun sa političkim neistomišljenicima. Dobro si primjetio kako se sa moje tvrdnje ispod svake razine prešlo na uklapanje u drugi članak. To se ne može napraviti kopiranjem već bi ga trebalo organski uklopiti.

--Gdje je nestala duša svijeta (razgovor) 14:22, 5. prosinca 2010. (CET)

Nisam ja dokazao tvoju tvrdnju. Ničime. A što se tiče nekakvog "organskog uklapanja", Flopy ti je napisao, samo potpun tekst i svi izvori dolaze u pitanje.

Tvoja teza o obračunu s političkim neistomišljenicima ne stoji, jer se pojam jugokomunisti rabi i u suvremenoj literaturi. Primjerice u naslovu knjige Hrvoja Kačića: Dubrovačke žrtve : jugokomunistički teror na Hrvatskom jugu 1944. i poratnih godina, Zagreb : Naklada Gea, izdane 2009. godine, ISBN 978-953-7604-03-5. A ima pisaca koji cijela poglavlja posvećuju jugokomunistima. Primjerice poglavlje u knjizi Josipa E. Pečarića: Brani li Goldstein NDH?, Samobor : "A. G. Matoš" : J. Pečarić, 2002., ISBN 953-6113-10-4, nosi naslov "Jugokomunisti — ljubitelji laži".

To "organsko uklapanje", to ne dolazi u obzir - nipošto. -- Bugoslav (razgovor) 14:33, 5. prosinca 2010. (CET)

Ako je nekima sporno takvo uklapanje (potpun tekst sa svim izvorima) te se ni oko toga ne možemo dogovoriti, onda sam i ja protiv uklapanja, nego da ovo opstane kao samostalan članak. --Flopy ^razgovor 16:49, 5. prosinca 2010. (CET)

Jedino ako se 'jugokomunisti' opišu i sa druge, pozitivne strane. Njih se ne može isključivo demonizirati. O tome se radi.

--Gdje je nestala duša svijeta (razgovor) 22:18, 5. prosinca 2010. (CET)

A tko ti brani pisati? --Croq (razgovor) 22:55, 5. prosinca 2010. (CET)

Ne u ovom članku, kužiš?

--Gdje je nestala duša svijeta (razgovor) 16:45, 6. prosinca 2010. (CET)

Gdje je nestala duša svijeta, a što kažeš da se ovaj članak uklopi takav kakav jest, a ti onda dodaš drugo gledište? Tako će biti zastupljene obje strane. --Flopy ^razgovor 17:20, 6. prosinca 2010. (CET)

To je puno posla. Nisam siguran da se mogu obavezat na takvo što. Bih vrlo rado ali...

--Gdje je nestala duša svijeta (razgovor) 17:27, 6. prosinca 2010. (CET)

A dušo, jel ti previše posla? Ajd ja ču sad započeti još jedan novi projekt, pa mozda mozeš s poveznice na engleskoj wikici nači ponešto novega materijala [1]--Croq (razgovor) 20:01, 6. prosinca 2010. (CET)

Taj članak je ogroman, ne znam kako imaš vremena. Ne mislim da trenutno nisam u stanju uopće značajnije doprinjeti, a i to mi baš nije dužnost. Rješimo ovaj članak, za ostalo ćemo lako. Mnogo je nedovršenih, nedorađenih članaka na hrvatskoj wikipediji Croq.

--Gdje je nestala duša svijeta (razgovor) 20:49, 6. prosinca 2010. (CET)

@Gnjds - Koja je to pozitivna strana vampira? To što su od 1945.-1990. ubijali ljude i provodili staljinističko nasilje u Hrvatskoj?

To što danas lažu kako je bilo lijepo živjeti u socijalizmu (da, članovima CK koji su imali vozače i tjelohranitelje sigurno jest :). Useljeni u vile protjeranih Židova, današnji se jugokomunisti opiru denacionalizaciji, tj. povratu imovine u koju su se uselili 1945. oni ili njihovi očevi.

Ja volim gledati filmove s vampirima, ali u stvarnom životu u Hrvatskoj, ne vidim pozitivnu stranu vampira. Jedina normalna stvar koju su jugokomunisti napravili poslije 1989. - mirno su se makli s vlasti, nisu trebali ljudi ginuti za uspostavu demokracije. Ima li išta drugo pozitivno za napisati o vampirima? :)— Prethodni nepotpisani komentar napisao je 93.141.117.193 (razgovor • doprinosi)

Konstruktivan rad

Nekako si mi malo proturijecan dušo: S jedne strane kazes da nemas vremena, a s druge strane ne vidim tu bas nekakav konstruktivan rad s tvoje strane. Primjedbe su dobro dosle, ali efektivnije je nesto napsati u clanak (sto po tvojem misljenju jos treba napisati). --Croq (razgovor) 23:06, 6. prosinca 2010. (CET)

Ovako, u Općoj enciklopediji članak "Savez komunista Jugoslavije" ima 11 stranica. To je mnogo i samo za pročitat, a kamoli da sad to preuređeno prenosim ovdje. Naš članak Savez komunista Jugoslavije, je prekratak, i trebala bi mu dopuna. I dalje sam za uklapanje. Za usporedbu članak ustaše i ustaški pokret (preusmjerenje) su ozbiljno obrađeni u samo u jednom, ne u dva članka.

--Gdje je nestala duša svijeta (razgovor) 17:03, 13. prosinca 2010. (CET)

Ne može se ovaj pojam cenzurirati. Po toj logici članak o SKJ bi se trebao premjestiti pod Jugokomunisti. Mislim, ako ćemo slijediti ono što si naveo kao primjer. -- Bugoslav (razgovor) 17:02, 14. prosinca 2010. (CET)

Argumenti za brisanje nisu artikulirani, oni za ostanak članka jesu. Spojit ću povijest članaka Jugokomunisti i Jugokomunizam u članku Jugokomunisti, jer oba sigurno ne mogu ostati. SpeedyGonsales 18:47, 16. prosinca 2010. (CET)

Slažem se, ali potpun tekst ovoga članka zajedno s izvorima treba biti sačuvan. --Flopy ^razgovor 18:51, 16. prosinca 2010. (CET)

Upućujem kolegu na proučavanje efekata spajanja povijesti stranica, jer iz A slijedi B. SpeedyGonsales 18:58, 16. prosinca 2010. (CET)

Matematika mi nije jača strana. Nisam još nikad spajao pa mi treba pojasniti bez matematike ili čega već. Ono što sam htio reći jest da se slažem sa spajanjem, ali da u tom jednom članku ostane sačuvano sve iz obiju članaka osim ako se neke stvari ne ponavljaju. --Flopy ^razgovor 19:03, 16. prosinca 2010. (CET)

Čudno

Iako imam simpatija prema temi, ne mislim da je najbolje konstruirana. Ne sjećam se ni kako smo zvali one Biliće, Vrhovce, Bakarića,... Pojam jugokomunisti je novijega vremena, i možda bi bilo dobro označiti ga kao primjer modernoga diskursa o tom fenomenu. N.pr.jugounitaristi je posve potkrijepljen pojam i smislen-no, jugokomunisti je ideološki označitelj novijega doba. Miloš Žanko je bio, n.pr., jugounitarist i komunist- ali teško mi ga je nazvati juhgokomunistom. Ako se misli na zadrte i unitarizmom prožete dogmate- to nije odgovarajući pojam. Osobno, članak bih ostavio ali dosta izmijenjen, a proširio tekstove o unitarizmu i jugoideologiji. Mir Harven (razgovor) 19:21, 16. prosinca 2010. (CET)

Treba čitati i iseljeničku literaturu, onda se vidi kako pojam nije novijega postanjâ. -- Bugoslav (razgovor) 19:24, 16. prosinca 2010. (CET)

Ali nije ni utemeljenoga značenja u hrvatskom jeziku. To je žargonska oznaka koja u zadnje vrijeme pokriva komunističke brontosaure jugounitarne usmjerbe. Teško da bi Pero Pirker prošao kao "jugokomunist". Mislim da ovaj članak treba drugačije stilizirati, ili staviti neki novi naslov, n.pr. "Represivne odlike jugoslavenskoga komunizma" ili sl. — Prethodni nepotpisani komentar napisao je Mir Harven (razgovor • doprinosi) 2010-12-16T19:59:07, 16. prosinca 2010. (SEV)

Rasprava o kriterijima

Kolokvijalni naziv, ne zadovoljava kriterije za postojanje. Također, već postoji članak Savez komunista Jugoslavije, samo se tamo zovu kako su se zvali.--Seiya (razgovor) 12:50, 6. prosinca 2013. (CET)

Protiv brisanja. Wikipedija nije stručna enciklopedija pojedinih struka (o tome ima na en.wiki u njihovim pravilima), pa su nazivi kao što su Božićni Ustav, Hrvatske županije, pa neki pojmovi iz kategorije o seksualnosti kao i dobar dio iz novostvorenoga predloška (predložak:LGBT). Tako i pojam jugokomunisti treba ostati kao poveznica onih, osoba, pojava, zbivanja, događaja koji se tom poveznicom mogu označiti. Članak Jugokomunisti je već jednom preživio brisanje, te ponovljeno traženje brisanja treba biti obrazloženo. Uopće ne razumijem što znači dio rečenice: samo se tamo zovu kako su se zvali. -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 19:25, 6. grudna 2013. (SEV)

Možda ti je promakla moja gornja rečenica, ali ako treba ponoviti opširnije, učiniti ću to. Članak o komunistima Jugoslavije već postoji na hr wiki i zove se pravim imenom, Savez komunista Jugoslavije. Čemu je potrebno imati dva članka na istu temu, jedan njenim pravim imenom (SKJ) a drugi njenim kolokvijalnim nazivom ("Jugokomunisti")? Izvrsno da si spomenuo LGBT tematiku, jer ti odmah mogu ukazati na apsurdnost naziva ovog članka: to je kao da bi uz članak "Istospolni brak" imali i članak "Pederski brak". Ili zamisli da netko na sr wiki napiše članak o HDZ-u i nazove ga "Hrvatodesnokršćani". Shvaćaš sada besmislenost?--Seiya (razgovor) 09:36, 8. prosinca 2013. (CET)

Obavezno brisati. Možemo napisati i članak "Srbočetnici" i "Katotalebani" i "Lezbače" i "Crnčuge" i pretvoriti ovaj projekt u još veću farsu od onoga što već jest (ispričavam se ako sam nekoga uvrijedio, ovo je bilo samo ilustracije radi.) Neki se korisni podaci mogu uklopiti u članak Savez komunista Jugoslavije, ali ostalo treba eliminirati.--Dean72 (razgovor) 11:27, 8. prosinca 2013. (CET)

 Komentar: Odgovor:
"katotalibani" i "hrvatodesnokršćani" su potpuno izmišljeni nazivi i ne postoje u praksi. Ovaj naziv nije izmišljen, te pokušava razlikovati SKJ kao blagopočivajuću partiju i onaj dio njezina članstva koji je kompromitirao komunistički pokret i socijalističku revoluciju (kako u Hrvatskoj, tako u Jugoslaviji), njenu oružanu borbu (NOP, NOR, NOB) i slično.

Po tom gledištu ovaj naziv nije apsurdan i kad bi netko pokrenuo članak o grijesima nekih političkih stranaka to bi bilo opravdano jer nisu svi članovi "krivi" za grijehe njihovih vrhovništava, rukovodstava, čelništava.

Deane72, postojalo je četništvo i kod drugih naroda, ali je prevladalo u redovima jednog naroda. To se zove zauzetim značenjem. Stoga bi nepotreban bio članak o Srbočetnicima, ali bi dobro došlo preusmjeravanje srbočetnik → četnici.

Prije je predloženo premještanje pod bolji naslov Represivne odlike jugoslavenskoga komunizma, uz mogućnost otvaranja posebnih članaka koji bi objašnjavali jugoboljševizam, jugounitarizam, titoizam, jer to su sve različiti pojmovi od pojma neke stranke (SKH, SKJ), jugokomunisti nisu bili svi komunisti iz bivše SFRJ. Čak i ako bi se ovom članku promijenilo ime, treba ostati preusmjeravanje s ovog naslova (jugokomunisti) na novi naslov, te se iz članaka neće uklanjati kao poveznica nigdje gdje je opravdano postavljena. Dok smo kao wiki-enciklopedisti blizu povijesnog razdoblja, do tada je loše rješenje uključivati ovaj članak (jugokomunisti) u članak o stranci (SKJ, SKH i drugdje u stranačke članke). Dopušteno je imati više članaka na sličnu temu, kao svi oni zasebni članci o Josipu Brozu (životopis, 1892. – 1913., životopis, 1913. – 1920., životopis, 1920. – 1928., životopis, 1928. – 1934., životopis, 1934. – 1941.), koji svi nose kolokvijalne nazive, ili kao u slučaju članaka Pobačaj i Katolički pogled na pobačaj, Umjetna oplodnja, Katolički pogled na umjetnu oplodnju, Kontracepcija, Katolički pogled na kontracepciju, Homoseksualnost i Istospolna seksualnost. Ako se već sad govori o uklapanju (kao što kaže Dean72: Neki se korisni podaci mogu uklopiti u članak), onda se ne bi trebalo izričito zahtijevati brisanje. Ne sviđa mi se dio komentara o eliminiranju. -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 14:31, 8. grudna 2013. (SEV)

Bogme je i ovo izmišljen naziv, nastao u 90-ima. Za pojedinačne skandale i grijehe vrhovništva i čelništva, treba napisati pojedine članke, ne trpati ih u neki izmišljeni naziv. Idemo opet jednostavan test provjerljivosti za Nesmira: možeš li navesti pouzdan izvor koji potvrđuje da je neka druga, paralelna komunistička stranka postojala u SFRJ izuzev SKJ?--Seiya (razgovor) 15:32, 8. prosinca 2013. (CET)

Seiya, samo ti žmiri na jedno oko pred jugokomunizmom. Članak se neće brisati, pojam postoji i u uporabi je, a veže se za još dva članka, jugokomunistička propaganda i jugokomunistički zločini nakon završetka Drugog svjetskog rata. Hoćeš li možda i ta dva predložit za brisanje jer te žuljaju?--Culo-sija 17:02, 8. prosinca 2013. (CET)

• Koliko vidimo Jugokosmunisti su aktivni i danas, pa i na wikipediji. Mislim da taj termin označava njihove ostatke nakon raspada Jugoslavie u uvođenjem pluralizma na nekadašnjem jugoslavensom području. Volili bi povratak na staro, da oni opet zavladaju i nametnu srpskohrvatski jezik. Ovaj jezik za njih ne postoji niti ga priznaju, dokaz za to je i sh wikipedija. --Zeljko (razgovor) 18:19, 8. prosinca 2013. (CET)

Culo i Zeljko, molim vas na koljenima, pokušajmo svi zajedno izgraditi neku drugu wikipediju od one koja je bila do sada. Pokušajmo ne koristiti ovaj projekt za desnu propagandu. Molim vas bez osobnih napada, bez insinuacija da nekoga ovdje "nešto žulja" i bez etiketiranja (Zeljko). Ovdje se diskutira isključivo o kriterijima. Seiya i ja smo podigli jedno važno pitanje, to da je naslov u biti kolokvijalni pojam kojeg koristi desna politička opcija i koji nije postojao prije 1990. Isto tako se može napisati članke s bilo kojim naslovom pejorativnog značenja. Ni Seiya ni ja ne pokušavamo sakriti ili nijekati zločine i represiju koju su činili jugoslavenski komunisti (evo, imam ja i primjera kod svoje dalje rodbine koji su životom stradali od "jugokomunista" tako da mi sigurno nisu simpatični), mi dovodimo u pitanje kriterije oko naslova. Ja ne bi imao ama baš ništa protiv da se članak preimenuje u "Represivne odlike jugoslavenskog komunizma" i učinio preusmjeravanje Jugokomunisti→Represivne odlike jugoslavenskog komunizma kako to Nesmir predlaže (uz neke preinake u stilu). Isto kao što postoji preusmjeravanje Arkanovi tigrovi→Srpska dobrovoljačka garda. Stvar je kriterija, a ne ideološke borbe. Apeliram na vas neistomišljenike da nam izađete u susret, da uistinu diskutiramo o neutralnosti članaka i kriterijima, a ne da jedni druge odmah etiketiramo i optužujemo za ideološku borbu.--Dean72 (razgovor) 19:09, 8. prosinca 2013. (CET)

Mene ne žulja ništa. Uhvati se posla pa radi. Nemoj samo prozivati po kafićima i pobijati činjenice, nepriznavanje hrvatskog jezika je i te kako prisutno kao i pistojanje Sh wiki. --Zeljko (razgovor) 12:47, 9. prosinca 2013. (CET)

ZA brisanje. Spomenut ću još jednom svoju priču o škafiškafnjaku. Ta riječ nedvojbeno postoji, ali eto nemamo takav članak na Wikipediji. To što neka riječ ili izraz postoje, ne znači da mora postojati članak o tome. Ovaj izraz može imati stranici na wječniku, može se dopuniti članak o Savezu komunista Jugoslavije. P.S. Ajmo se držati onoga o čemu se razgovara, bez suvišnih komentara. --MAN_USK ^recider 19:38, 8. prosinca 2013. (CET)

ZA brisanje. Nije enciklopedijski pojam, kao ni "klerofašisti" primjerice. Hatzivelkos (razgovor) 12:25, 9. prosinca 2013. (CET)

@ Hatzivelkos: Netočno. Postoji pojam klerofašizam, vjerojatno je potrebno i preusmjeravanje, kao što i u slučaju ovoga članka o jugokomunistima imamo preusmjeravanje jugokomunizam. -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 17:27, 9. grudna 2013. (SEV)

Protiv brisanja., pogledajte u google. --JohnnyXaver (razgovor) 22:01, 9. prosinca 2013. (CET)

Protiv brisanja. Protiv brisanja. [2] Pojam je poznat i publicistici i znanosti. Naglašava se ono "jugo-", za razlikovati od hrvatskih komunista koji nisu bili jugounitaristi niti zadrti u najgorem smislu pojma komunizma. Kubura (razgovor) 15:24, 10. prosinca 2013. (CET)

Odgovor na Raspravu o kriterijima

(…) To je učinio i dr. S. Šuvar za jugokomuniste ustvrdivši: „Mnogi koji se pozivaju na marksizam a slabo ga poznaju, misle da socijalizam u odnosu na nacije samo teži da ih likvidira. Zaboravljaju da socijalizam i razvija naciju. Lenjinova je misao da socijalizam mora donijeti procvat nacije, a da se nacije kroz taj procvat u budućnosti povezuju u stapaju”. (citat iz Hrvatskoga lista, 5/1982., 1982.)

Evo spomena jugokomunista prije 1990.:
Izvor: Marko Čović, Nejugoslavenska Jugoslavija i Hrvati, Ciklus „Ljudi i krajevi”, Knjiga četrnaesta, Knjižnica Hrvatske revije, München‒Barcelona, 1975., ISBN 84-399-4062-9, Depósito Legal. B. 38978-1975, (NSK), str. 102.

»Jedna od glavnih i najznačajnijih razlika između hrvatskih nacionalista, s jedne strane, a komunista (jugokomunista hrvatskoga porijekla) i ponekih mačekovaca, s druge strane, bila je baš u tomu što smo mi, hrvatski nacionalisti (tako smo se zvali prije rata), tvrdili da se u ropstvu ne može stvoriti nikakav bolji i pravedniji društveni sustav. Da se ne može u tuđoj, izrabljivačkoj i neprijateljskoj državi ostvariti nikakav bolji društveni sustav! Da se ne može stvoriti nikakva bolja pravda u nepravednoj državi! Da se ne može izgrađivati nikakav spasonosni socijalizam sa srpskim i srbijanskim žandarima! Da nikad ne mogu Jovani biti čuvari boljeg reda i društvenog poredka Ivanima! Da u državi, u kojoj su Hrvati, apriorno, nepouzdani, sumnjivi, antidržavni, da se u takvoj državi ne može ni pomišljati na pravedan socijalni sustav! Da se ne može biti u nepravdi pravedan!«

(Čović, 1975., 102.)

Izvor: Nedjeljka Luetić Tijan, Krov i kruh : deset godina u okupiranoj Hrvatskoj : 1945. — 1955., Ciklus „Ljudi i krajevi”, Knjiga dvadeseta, Knjižnica Hrvatske revije, München‒Barcelona, 1980., ISBN 84-499-1312-8, Depósito Legal. B. 30293-80, (NSK), str. 463.

 »Iste večeri uzeh čitati Đilasove «Savremene teme» /Izdanje «Borbe» 1950./, niz članaka, u kojima jugoslavenski šef Agit-Propa odgovara «olimpijskim bogovima iz Kremlja» na njihove optužbe, da su jugokomunisti nacionalisti, imperijalisti i fašisti.«

(Luetić Tijan, 1980., 463.)

Je li Hrvatska mogla bez KPH! (navode kao naslov pogovora neki autori).

O SSOH kao stranci

Savez mlade generacije (SMG) kao antifašistička omladinska organizacija u Hrvatskoj, je osnovana potkraj 1941. s ciljem da organizacijski obuhvati najšire omladinske slojeve. U nekim krajevima Hrvatske naziv SMG zadržao se do predizbornih priprema za Prvu konferenciju USAOH-a, kada je i promijenio ime u Ujedinjeni savez antifašističke omladine Hrvatske — USAOH. Početkom 1943. godine stvaraju se odbori Ujedinjenoga saveza antifašističke omladine Hrvatske (USAOH). Međutim, organizacijska izgradnja te antifašističke organizacije mladih bit će dovršena tek u lipnju 1943. Mjeseca lipnja 1943. godine održavaju se konferencije masovnih antifašističkih organizacija: u Otočcu 11. — 13. lipnja održana Prva konferencija Antifašističke fronte žena Hrvatske, a 28. — 29. lipnja Prva konferencija antifašističke omladine Hrvatske. USAOH je postojao kao kolektivni član USAOJ i kao kolektivni član JNOF Hrvatske, naime, Narodna fronta Hrvatske je svoje organizacijsko ustanovljenje imala u lipnju 1944. godine kada je konstituirana kao Jedinstvena narodnooslobodilačka fronta Hrvatske (na Osnivačkoj konferenciji JNOF-e Hrvatske 18. svibnja 1944.) Poslije je više-manje opisano u članku SSOH.

SSOH je sudjelovao na izborima koji su održani 22. travnja 1990. i 6. svibnja 1990.

Je li SKJ bio stranka? Nikad registriran. SKH se pak registrirao u SRH (ne i za teritorij SFRJ).

Savez komunista Jugoslavije je revolucionarna i jedinstvena organizacija i vodeća idejno-politička snaga radničke klase i svih radnih ljudi u njihovoj borbi za socijalizam na osnovama samoupravljanja. Komunisti Jugoslavije i njihovi savezi u socijalističkim republikama i socijalističkim autonomnim pokrajinama čine Savez komunista Jugoslavije. Savez komunista Jugoslavije razvija se i djeluje kao jedinstvena organizacija svih članova i njihovih organizacija na području Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, na osnovi njihove jedinstvene ideološke orijentacije i političke opredijeljenosti u borbi za povijesne interese radničke klase i zajedničke interese, nacionalnu ravnopravnost, bratstvo i jedinstvo naroda i narodnosti Jugoslavije, te na osnovi ravnopravnog položaja, samostalnosti i odgovornosti Saveza komunista socijalističkih republika i socijalističkih autonomnih pokrajina. (Statut Saveza komunista Jugoslavije, [Statut] Saveza komunista Hrvatske, Centar CK SKH za informiranje i propagandu, Zagreb, 1979., str. 11., (NSK)).

Narodna fronta Jugoslavije (Socijalistički savez radnog naroda Jugoslavije) kao stranka.

• Narodna fronta Hrvatske (izrasla iz Jedinstvene narodnooslobodilačke fronte Hrvatske), u svojim se je osnovnim dokumentima definirala kao politički izraz oslobodilačkog pokreta. Strukturu Fronte su, uz Komunističku partiju Hrvatske kao njenog inicijatora, činili: Antifašistička fronta žena Hrvatske, Ujedinjeni savez antifašističke omladine Hrvatske, Izvršni odbor Hrvatske seljačke stranke i Srpski klub vijećnika Zavnoha. U Izvršnom odboru JNOF-e, tj. rukovodstvu su uz predstavnike spomenutih organizacija bili su još i nestranački oprjedjeljeni intelektualci i kulturni radnici, kao i predstavnici partizanskih odreda Hrvatske, odnosno Narodnooslobodilačke vojske i partizanskih odreda Hrvatske, a kasnije i predstavnici sindikalnih organizacija.

@ Man_Usk, škafiškafnjak nisam pronašao u niti jednom rječniku. A jugokomunisti su kao riječ zapisani u rječnicima. No, ovdje nije riječ o riječima, nego o pojmovima, a jugokomunisti itekako jesu pojam. Wikipedija je slobodna enciklopedija i suradnici su slobodni pisati o čemu god žele, naravno uz neke kriterije, tako će se i o grijesima političkih stranaka pisati u posebnim (razdvojenim, zasebnim) stranicama Wikipedije, a ne u člancima o tim strankama (postojećima ili bivšima). Tko može spriječiti suradnika da piše o grijesima političkih stranaka? Nitko. Ipak, ovdje nije riječ ni o političkoj stranci kao takvoj, već o posebnom slučaju osoba koje nisu mogle zamisliti Jugoslaviju bez komunizma i situaciju bez Jugoslavije. Jugokomunisti možda jesu obično u pejorativnom smislu, ali ne uvijek. Obično jesu, ali ne uvijek. Time se poništava ono što neki suradnici predbacuju, kako je to pojam koji uvijek ima pejorativno značenje. Tko želi neka piše i članak bivši komunisti u HDZ-u, jedva čekam da ga pročitam. To je isto tema od enciklopedijskoga značaja.

I na kraju još da odgovorim na Seiyno pitanje:

Da, postojale su i stranke osim SKH, SKJ i sl., postojala je stranka Socijalistički savez Hrvatske ‒ Savez socijalista Hrvatske (SSH je zapravo samo preimenovan Socijalistički savez radnog naroda Hrvatske, SSRNH).

Ostale stranke:

• Rješenje o odobrenju obnove rada Socijalističke partije Jugoslavije (»Službeni list Demokratske Federativne Jugoslavije«, 88/45. od 13. studenoga 1945.)
• Rješenje o odobrenju osnivanja i rada Socijal‒demokratske partije Jugoslavije (»Službeni list Federativne Narodne Republike Jugoslavije«, 97/45. od 14. prosinca 1945.)
• Rješenje o odobrenju obnove rada Samostalne demokratske stranke (»Službeni list Federativne Narodne Republike Jugoslavije«, 7/47. od 24. siječnja 1947.)
• Rješenje o odobrenju rada Narodne seljačke stranke (»Službeni list Federativne Narodne Republike Jugoslavije«, 78/46. od 27. rujna 1946.)
• Rješenje o odobrenju obnove rada Demokratske stranke (»Službeni list Demokratske Federativne Jugoslavije«, 73/45. od 25. rujna 1945.)
• Rješenje o odobrenju obnove rada Narodne radikalne stranke (»Službeni list Demokratske Federativne Jugoslavije«, 78/45. od 12. listopada 1945.)
• Rješenje o odobrenju obnove rada Jugoslavenske republikanske demokratske stranke (»Službeni list Demokratske Federativne Jugoslavije«, 86/45. od 6. studenoga 1945.)
• Rješenje o odobrenju osnivanja Jedinstvenih sindikata radnika i namještenika (»Službeni list Demokratske Federativne Jugoslavije«, 86/45. od 6. studenoga 1945.)
• Rješenje o odobrenju osnivanja i rada Ujedinjenog saveza antifašističke omladine Jugoslavije (»Službeni list Demokratske Federativne Jugoslavije«, 81/45. od 23. listopada 1945.)
• Rješenje o odobrenju osnivanja i rada Narodnog fronta Jugoslavije (»Službeni list Demokratske Federativne Jugoslavije«, 77/45. od 9. listopada 1945.)
• Rješenje o odobrenju osnivanja i rada Saveza udruženja novinara Federativne Narodne Republike Jugoslavije (»Službeni list Federativne Narodne Republike Jugoslavije«, 1/46. od 1. siječnja 1946.)
• Rješenje o odobrenju obnove rada Udruženja ratnih invalida Federativne Narodne Republike Jugoslavije (»Službeni list Federativne Narodne Republike Jugoslavije«, 5/46. od 15. siječnja 1946.)
• Rješenje o odobrenju obnove rada Društva „Nikola Tesla” za unapređenje nauke i tehnike (»Službeni list Federativne Narodne Republike Jugoslavije«, 15/46. od 19. veljače 1946.)

U savezni Registar udruženja, društvenih organizacija i političkih organizacija što se osnivaju za teritorij SFRJ, upisani su:

• Radnička partija Jugoslavije, Beograd, 24. kolovoza 1990.
• Jugoslavenska socijalistička demokratska stranka, Beograd, 29. kolovoza 1990.
• Novi komunistički pokret Jugoslavije, Beograd, 30. kolovoza 1990.
• Demokratski savez Kosova, Priština, 12. rujna 1990.
• Komunistička partija Jugoslavije, Beograd, 4. rujna 1990.
• Muslimanska demokratska stranka, Kopar, 7. rujna 1990.
• Socijalistička stranka Jugoslavije, Beograd, 10. rujna 1990.
• Pokret za zaštitu ljudskih prava u Jugoslaviji, Beograd, 10. rujna 1990.
• Pokret za ujedinjenje Srbije i Crne Gore, Beograd, 12. rujna 1990.
• Stranka Jugoslavena, Zagreb, 19. rujna 1990.
• Srpska svetosavska stranka, Beograd, 1. listopada 1990.
• Srpski pokret obnove, Beograd, 1. listopada 1990.
• Narodna seljačka stranka, Beograd, 1. listopada 1990.
• Socijaldemokratska stranka Jugoslavije, Beograd, 1. listopada 1990.
• Narodna radikalna stranka, Beograd, 4. listopada 1990.
• Socijalistička partija Srbije, Beograd, 5. listopada 1990.
• Demokratska stranka, Beograd, 10. listopada 1990.
• Zelena stranka, Beograd, 10. listopada 1990.
• Trgovačka demokratska stranka, Novi Sad, 10. listopada 1990.
• Stranka narodne sloge, Beograd, 11. listopada 1990.
• Stranka za ravnopravnost građana, Ljubljana, 15. listopada 1990.
• Islamska demokratska unija, Sarajevo, 15. listopada 1990.
• Jugoslavenska demokratska stranka dobre volje, Novi Sad, 19. listopada 1990.
• Demokratska pedagoška stranka Jugoslavije, Beograd, 19. listopada 1990.
• Liberalna stranka, Valjevo, 19. listopada 1990.
• Narodna stranka, Titograd, 8. studenoga 1990.
• Hrvatska demokratska stranka, Zagreb, 2. studenoga 1990.
• Seljačka stranka Kosova, Priština, 8. studenoga 1990.
• Jugoslavenska samostalna demokratska stranka, Zagreb, 8. studenoga 1990.
• Savez komunista – Pokret za Jugoslaviju, Beograd, 27. studenoga 1990.
• Pokret jugoslavenske perspektive, Priština, 6. prosinca 1990.
• Forum za Republiku Jugoslaviju, Beograd, 19. prosinca 1990.
• Savez državljana Jugoslavije, Kruševac, 19. prosinca 1990.
• Srpska demokratska stranka, Knin, 28. prosinca 1990.
• Hrvatska seljačka stranka, Zagreb, 28. prosinca 1990.

Imamo dakle, Narodnu frontu Jugoslavije čije je rješenje o odobrenju osnivanja i rada objavljeno 9. listopada 1945., i koja je kao takva postojala za vrijeme postojanja DFJ/FNRJ/SFRJ. Seiyino traženje da to bude komunistička stranka nema veze s činjeničnim stanjem. U SFRJ je postojao socijalizam i samoupravljanje, tzv. samoupravni socijalizam, a za to su se, među ostalim, zalagali i u SKJ. To je bila "komunistička stranka" (navodnik) samo po nazivu i po upotrjebi pojma komunisti u nazivu SKJ. Po svemu ostalom to je bila socijalistička partija, i po Ustavu SFRJ i po Statutu SKJ. Prema tome bi socijalizam bio, istovremeno, i prjelazna faza i prva etapa komunizma. Ako su takvo shvaćanje imale i ostale partije kojima je dopušten rad 1945., 1946. i 1947., osobito Socijalistička partija Jugoslavije (odobrena 13. studenoga 1945.) i Socijal‒demokratska partija Jugoslavije (odobrena 14. prosinca 1945.), te imaš i Savez komunista – Pokret za Jugoslaviju (odobren 27. studenoga 1990.), zatim Komunistička partija Jugoslavije, sa sjedištem u Beogradu (odobrena 4. rujna 1990.) — eto onda ima dosta tih socijalističko-komunističkih partija na prostoru bivše zajednice država, de facto konfederacije.

Slobodni dom izlazio je do 26. prosinca 1963. – vidi (COBISS.SR)

Republika, kao organ Jugoslavenske republikanske demokratske stranke je izlazila do 1956. godine (COBISS.SR) podatak iz 1947. govori o nakladi od 62.000 primjeraka.

• To znači kako se može odbaciti prigovor o pejorativnosti, prigovor o nepostojanju drugih stranaka, prigovor o "favoriziranju jednoga gledišta" (u članku se citira sukob jugokomunista sa SSSR-om). Niti je naziv nastao 1990-ih. -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 00:36, 9. grudna 2013. (SEV)

Nesmire, naveo sam te da spomeneš druge komunističke stranke izuzev SKJ. Nabrojao si ih 30-ak nastalih tek 1990. (uz Zelenu stranku i socijalističke stranke) I tucet udruga i sindikata nastalih 1946. Nijedna od njih nema naziv "Jugokomunisti". Socijalistički savez Hrvatske već ima svoj članak, Socijalistički savez Hrvatske. Pisati o ovome kao nekom znanstvenom članku je isto kao pisati da je članak "lezbača" ili "peder" znanstveno ispravan i sasvim normalan naziv za članak. Najbolji je primjer pokušati pronaći taj termin na engleskom jeziku: na google books termin "Yugocommunists" ima četiri rezultata (a jednom se spominje ovako: "Tuđman, for example, frequently labeled his critics as 'Yugo-communists' or 'Yugo-unitarists'", dakle pod navodnicima), a ostalih 54.900 se dobiva naziv "Yugoslav Communists" ili "Communist Party of Yugoslavia" [3]. S druge strane, kada upišeš pojam "Titoism", nalaziš ne samo 39.900 pojmova baš pod tim nazivom, nego i cijele knjige pod tim nazivom [4].

Ako misliš na na širi pojam, na komunizam u Jugoslaviji općenito, onda bi se članak trebao eventualno preimenovati u "Komunizam u Jugoslaviji". Ali opet, kada čitaš sam članak, govori gotovo isključivo o SKJ. U odlomku "Povijest", primjerice, opisuje nastanak i djelovanje jedino SKJ. Nitko tu ne zabranjuje pisati o zločinima ili grijesima u SFRJ. Pišite, ali uklopite u ozbiljne, enciklopedijske članke. A ne u kolokvijalne nazive koje izazivaju hihotanje. Ovaj članak je bizarni duplikat SKJ-a i dok netko ne napiše znanstveni članak "Komunizam u Jugoslaviji", koji bi ponudio i nešto drugo izuzev SKJ (a taj članak već imamo), ne ispunjava kriterije za postojanje.--Seiya (razgovor) 10:41, 9. prosinca 2013. (CET)

@Nesmir, ja upravo o tome govorim. O rječnicima, i pojam jugokomunisti je za wječnika, a ne za enciklopedijski članak. O svemu se tome može pisati u članku na koji se ovaj pojam odnosi. Jednostavno. --MAN_USK ^recider 17:18, 9. prosinca 2013. (CET)

Nije jednostavno, jer postoje i dalje jugoslavenski komunisti, osnovane su političke stranke koje i dalje zastupaju ideologiju i težnju za Jugoslavijom (obnova ili slično). Ne može se u stranku ubaciti ono što se predbacuje pojedincima iz te stranke. Jednako tako, SKJ više nema, a o jugokomunistima se ima još dosta toga za pisati. Članak se može prebaciti pod Jugokomunizam, slično kao i "Klerofašizam". Čemu sve to trpati u članke o nekim strankama, ako se može razdvojiti pojmove, stranka je jedno, a članstvo koje je zloupotrijebilo ideje stranke za svoje probitke, to je nešto sasvim drugo. Kasnije će biti problem, što će se javiti drugi neki suradnici koji će tvrditi da ono što se predbacuje jugokomunistima nema veze sa strankom (SKJ, KPJ, SKH, KPH, i sl.). Što ćemo onda? Onda će se opet razdvajati i tako unedogled. Nadalje, u Wječniku se ne može podrobno obraditi pojam, već samo riječ, a to vjerojatno znaš. Ovdje, na wikipediji se može obraditi pojam, pod kojim god naslovom u konačnici bio. -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 17:26, 9. grudna 2013. (SEV)

Nesmire, pogledao sam one izvore koje si gore naveo. Primijeti da se izraz "jugokomunisti" prije 1990-ih koristio isključivo u literaturi hrvatske političke emigracije, a tek su ga s raspadom Jugoslavije neki hrvatski političari počeli koristiti kod nas u domovini. Očigledno je da je ovaj pojam novogovor. Ovaj pojam spada u desnu političku retoriku i koristi se isključivo u pejorativnom smislu. Ne možeš mi reći da su članovi SKJ jedan, a jugokomunisti drugi pojam ili da su jugokomunisti nekakvo oštrije ili ekstremnije krilo SKJ. Zamisli si članak "HDZ" i članak "hadezenjare" kao oštrije ili ekstremnije krilo hadezeovaca. I pojam "hadezenjare" spada u kolokvijalni novogovor lijeve političke opcije i koristi se isključivo u pejorativnom smislu, pa ga nitko ni u ludilu ne bi postavio kao članak. Naveo si i cijeli niz stranaka koje temelje svoj program na nekim ili svim idejama SKJ i zalažu se za obnovu Jugoslavije. Da, te stranke postoje, ali nije riječ o njima u ovom članku. Ovdje je riječ o represivnoj politici Komunističke partije Jugoslavije. Ne vidim razloga zašto se članak ne bi jednostavno preimenovao onako kako si ti predložio: "Represivne odlike jugoslavenskoga komunizma". Tekst bi manje više mogao ostati uz manje preinake i nitko od neistomišljenika ne bi mogao osporiti sadržaj članka. S ovim naslovom, članak je podložan napadima, s onim drugim naslovom članak je savršeno obranjiv.--Dean72 (razgovor) 20:22, 9. prosinca 2013. (CET)

Molim lijepo pročitati uvodnu dio članka, tzv. enciklopedijsku natuknicu. Tamo lijepo piše:

Jugokomunisti (skr. za jugoslavenski komunisti) je pojam koji označava, posebno u doba jugoslavenske komunističke vladavine, partijske moćnike komunističke nomenklature i članove oligarhije SFR Jugoslavije.

Ne spominje se SKJ niti bilo koja druga partija, već se spominje posebno u doba, što znači – ne isključivo u to doba.

Seiyi je lijepo predočeno da su postojale političke stranke od 1941. (Savez mlade generacije, na hrvatskom ozemlju) koje su sudjelovale na izborima za Sabor (1990.). Možda su kandidati SSOH mogli sudjelovati i na izborima prije 1990. u doba jugoslavenske komunističke vladavine. Seiyi je lijepo predočeno da je Narodna fronta (SSRN) bila također politička organizacija. Predočene su mu tvrdokomunističke stranke kao što je Savez komunista – Pokret za Jugoslaviju, Novi komunistički pokret Jugoslavije, Komunistička partija Jugoslavije (registrirana 4. rujna 1990., koju treba lučiti od SKJ).

Jugokomunisti su mogli postojati u svim tim strankama, koje su postojale za vrijeme postojanja SFRJ, a neke i kasnije. Jugokomunisti mogu postojati i u SDP-u i u HDZ-u. Ne razumijem zašto se pokušava prikazivati pogrješno sama enciklopedijska natuknica ovoga članka. Članak je prikazao primjerice (u sadašnjem obliku) kako su jugokomuniste označili pripadnici KP SSSR-a (najglasniji od tih je bio Staljin), pa i kasnije kroz povijest.

Neki hrvatski komunist nije u isto vrijeme morao sebe smatrati jugokomunistom, jugounitaristom, ni jugoboljševikom, a neki je baš to sve troje mogao biti, a uz to još i titoist. Postoji i Komunistička partija Hrvatske, upisana u Registar političkih stranaka Republike Hrvatske dana 18. listopada 2013. – njezini članovi možda jesu nastrojeni kao i jugokomunisti svih ostalih jugokomunističkih stranaka, a neki jugokomunisti mogu djelovati i izvan političkih stranaka kao razni politički komentatori i slično (iako ima i takvih koji su se odrekli jugoslavenstva). Priče o novogovoru ti nemaju nekog osnova, jer se pojam rabi i danas, kao što se rabio i prije. Vrlo je dvojben pristup po kome se djela pisana hrvatskim jezikom, a objavljena izvan Hrvatske ne uzimaju u obzir. Još više mi je dvojbeno raspravljati o tome jesu li to pogodni izvori – pogodni za čiju povijesnu istinu? Ovdje se iznose činjenice, a ne nečije povijesne istine i nečije revizije tih povijesnih istina. Wikipedija ne služi jednoj povijesnoj istini, ni sprječavanju nečijih vizija povijesnoga revizionizma – koje bi za posljedicu imale bilo kakvo cementiranje jedne i jedine nam revizije. To nije isključivo pejorativno značenje, već i pokrata, skraćeni naziv nekog duljeg naziva. Kao što imamo naziv jugonostalgija, ili članak Jugoslaveni (iako takav narod zapravo ne postoji već je prvotno romantiziran, zatim tek 1971. službeno uveden u državnu statistiku). Treba li taj pojam brisati? Treba li ga uklopiti u članak Jugoslavizacija (preusmjeravanje: jugoslavenstvo)?

"hadezenjare" pronalazim zapisane u novinarskom uradku (Feral tribune, 2003.), što znači da taj "naziv" nije dospio ni u knjige ni u rječnike.

Desno krilo HDZ-a, prikladna tema, barem po meni. Kad čovjek gleda u pisanim enciklopedijama ima toliko tih podnaslova u većim člancima, a svaki takav podnaslov na Wikipediji više-manje može funkcionirati kao samostalan članak.

Priče o ludilu, to ostavi za neka druga mjesta. Postoje jugokomunisti, postoje članci u kojima je wikipoveznica na ovaj članak, i tako treba ostati, a svaka daljnja rasprava o nekim drugim člancima se treba voditi tamo, na stranicama za razgovor pripadajućih članaka.

Ponovit ću, treba pročitati uvod ovoga članka, treba shvatiti da se isti ne odnosi isključivo na SKJ, a kamoli isključivo na KPJ (ima više raznih KPJ). Članak se ne odnosi isključivo ni na razdoblje SFRJ, tako da svaka nova komunistička stranka koja bi u svom naslovu nosila ime Jugoslavije može računati da ju se svrstava u jugokomunističku stranku. Svaka stranka koja se zalaže za Jugoslaviju, a istodobno je i komunistička, pa i socijalistička (jer je socijalizam samo prva etapa komunizma), možda računati da ju se poveže wikipoveznicom na ovaj članak.

Nisam ja predložio Represivne odlike jugoslavenskoga komunizma, već netko drugi, a kao što sam prethodno napisao, postoji mogućnost da ovaj članak bude pod naslovom Jugokomunizam ili Jugokomunisti (kako je sada). Nažalost ne uzimaju se u obzir dobre strane takvoga imenovanja ovoga članka, već se samo gura nekakva navodna ideološka podjela i neko navodno isključivo pejorativno svojstvo toga pojma (jugokomunisti). Cijelo vrijeme jedan suradnik ponavlja nešto o favoriziranju neke političke ideologije, da ni ne primjećuje sadržaj članka o kome raspravlja.

Desno i lijevo su prežvakane kategorije, tako bi netko mogao reći da članak koji se formalno zove SDP treba preimenovati bez obzira na njihovu proklamiranu ideologiju. Kao da članci moraju nositi službene nazive iz bilo kojega razdoblja. Po meni u članku SKJ treba pisati o onome što je izravno vezano uz tu stranku/partiju/političku organizaciju. To uključuje i one dijelove gdje se navode njihovi službeni stavovi, njihov pogled na svijet iz njihovih dokumenata, te sve ono gdje su sami iznevjerili svoj navodni pogled na svijet i svoje navodne ideale, svoju navodnu ideologiju. U tom članku ne bi trebalo biti mjesta za sve jugokomuniste, jer nisu svi bili članovi SKJ, a neki su bili praxisovci s raznim pogledima na Jugoslaviju i slično.

hadezeovac V hadezeovče (prema HDZ) razg. – posve obična riječ po novom pravopisi IHJJ. esdepeovac V esdepeovče (prema SDP) razg. (isto). A vidim i da se pogrješno citira koliko ima rezultata u engleskom govornom području [5] (bez ograničenja bi ih bilo i više).

Evo i koji citat: YugoCommunism got the boot equally as fast. Tito may have been good at 51. whipping fractious Balkan states into line, but his brand of Communism quickly faded from bright Marxist-Leninist red to a wishy-washy revisionist shade of pink.

Indeed, even Broz's charisma collapsed in less than 10 years after his death, primarily due to the fall of Yugocommunism as a social and state system — but still it had lasted for several decades.

Therefore, any revival of any Yugocommunist bolshevism or of Ustasha and fascist symbols is wrong and intolerable from the standpoint of the interests of state of the Republic of Croatia, because it harms its reputation, internal democratic

In particular the Yugocommunist regime supressed Croatia's right to the development of her own language, something which is the inalienable right of every free people.

The reformists now found themselves caught in the cross-fire of attack from the Belgrade Yugocommunists, Greater Serbians — and their own extreme nationalists, who operated on the margins of the Croatian national movement. -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 21:57, 9. grudna 2013. (SEV)

Obrađivana tema, Google, Hrčak

[6] Googleov test daje 11.000 rezultata za "jugokomunizam", [7] 15.700 za "jugokomunisti", [8] 6800 za "jugokomunistički".
Hrčak (hrcak.srce.hr) ima 28 rezultata za "jugokomunizam". [9], za "Yugocommunist" 3 rezultata [10], 5 za "Jugokomunistisch" [11]
Googleov test daje ove rezultate za Yugocommunist [12] 356 rezultata, 2660 za "Yugo Communist" (prikazuje i Yugo-Communist) "Yugo+communist".
Ima i zanimljivi članak Milana Ivkošića od 15. prosinca 1992. preveden na engleski, a rabi taj izraz. [13] ( Večernji list, str. 4, PATRIOTIC NAGGINGS, The “yat reflex” and nuclear bomb) Kubura (razgovor) 15:19, 10. prosinca 2013. (CET)

Googleov test daje i 3.670.000 rezultata za pojam "peder"[14] pa to opet nije razlog da preimenujemo članak homoseksualnost u taj kolokvijalni naziv. Meni je nevjerojatno da ti najozbiljnije misliš da je pojam "jugokomunizam" neutralan naziv za jednu enciklopediju? Pročitaj malo pomnije na koje stranice ti Google daje rezultate: "Stari povampireni jugokomunizam u novom britanskom neoliberalnom pakiranju", "Jugokomunisti protiv obitelji", "Zašto nam je tako? Zato što i dalje vladaju jugokomunisti!", članak na jednog tipa koji misli da su Jasenovac i Jadovno tek 0,13% (!) svih zločina tijekom 2. svjetskog rata[15], "Podupiratelji zla: ateisti, jugokomunisti, tzv. liberali, ljevičari i sl.", "JugoKomunisti nas siluju Buljagom"...I tako dalje i tako bliže. Utipkaj ludi naziv i dobiti ćeš masu ludih stranica. Utipkaj samo pojam "Alpski Hrvati"[16] i uživaj. No poanta je da ovo ne postane parodija enciklopedije. Jako malo ozbiljnih znanstvenih radova ćeš naći koji koriste takav sleng.--Seiya (razgovor) 19:01, 10. prosinca 2013. (CET)

Seiyo, nismo se razumjeli. Ova usporedba s riječju "p***r" koju si naveo ne stoji. Molim te, nemoj pisati tu riječ.

Pojam "jugokomunizam" postoji i radi političke korektnosti, da se ne proziva one ljude koji su bili u (ili pristaše) KPH/SKH ili inim komunističkim strankama drugih republika i pokrajina bivše SFRJ, a koji se nisu ničim okaljali, nego su bili časni građani.

Slažeš li se sa mnom da je ovo politički korektnije?

Slažeš li se sa mnom da se ovako precizira problematična skupina i izbjegava štetno poopćavanje? Zato i kažemo da su zločine nad Hrvatima napravili velikosrbi, a ne Srbi, jer nije u redu prozivati sve Srbe. Zato imamo i članak Srbi i članak Velika Srbija. Ta ne ćemo sve Srbe prozivati zbog jedne problematične skupine.

A što se tiče "p***ra", znaš i sam da taj pojam ne označuje uvijek homoseksualnu osobu, osobito u današnjici. Tu su činjenicu šaljivo prikazali u jednoj epizodi South Parka. Kubura (razgovor) 14:51, 11. prosinca 2013. (CET)

Primjer ti je loš i ide u prilog brisanju članka. Inače bi imali članak Velikosrbi, a nemamo takav članak.--MAN_USK ^recider 00:09, 12. prosinca 2013. (CET)

Kuburo, očito se nismo razumjeli, to je evidentno. Evidentno je i da shvaćaš da je pojam "peder" podcjenjivački žargon ali začudo ne i da je ista stvar sa pojmom "jugok***ti". Neutralni bi naziv bio nešto kao "Komunizam u Jugoslaviji", a imanentno pristrani ovakav kakav je, jednako kao "komunjare", "jugoboljševici" itd. Spominjati žargon, podcjenjivački sleng kao dio "političke korektnosti" je imanentno nekorektno. Man Usk ti je dobro rekao da ti je primjer loš.--Seiya (razgovor) 21:02, 12. prosinca 2013. (CET)

Protiv brisanja. Wikipedija nije stručna enciklopedija pojedinih struka (o tome ima na en.wiki u njihovim pravilima), pa su nazivi kao što su Božićni Ustav, Hrvatske županije, pa neki pojmovi iz kategorije o seksualnosti kao i dobar dio iz novostvorenoga predloška (predložak:LGBT). Tako i pojam jugokomunisti treba ostati kao poveznica onih, osoba, pojava, zbivanja, događaja koji se tom poveznicom mogu označiti. Članak Jugokomunisti je već jednom preživio brisanje, te ponovljeno traženje brisanja treba biti obrazloženo. Uopće ne razumijem što znači dio rečenice: samo se tamo zovu kako su se zvali. -- Nesmir Kudilovič Kao što je napisao Nesmir Kudilovič to je potpuno točno. Pojam je daleko poznat i raširen na tisućama stranica. Povjesničari su relevantiji od nas! Ako povjesničari koriste ovaj termin, onda je taj termin općeprihvaćen i znanstveno utemeljen!

"Recenzija: Profesionalni povjesničar Mladen Ančić (bivši suradnik Instituta za istoriju u Sarajevu, sada predavač na sveučilišnim Hrvatskim studijima u Zagrebu) u ovoj je knjizi napravio «izlet» u područje političke publicistike. Doduše, i ova zbirka eseja nosi pečat povijesnika (vidljiv u mnogobrojnim referencijama na historiografska djela i zbivanja locirana u daljnjoj prošlosti)- no, njeno je središte interesa u suvremenosti. Takve sporne teme kao što su uloga i neravnopravni položaj pojedinih nacija u Bosni i Hercegovini prije rata 1991-1995 (i sam autor odbija «službenu» interpretaciju da je rat u BiH počeo tek 1992., nego tvrdi da se radi samo o proširenju srpske agresije na Hrvatsku), divergentni ratni ciljevi Hrvata, Srba i Muslimana u tome ratu, pouzdanost i nepouzdanost ratnih savezništava, kristalizacija nacionalnih ideologija u prošlosti, zloporaba povijesnih činjenica u dnevnopolitičke svrhe (već «legendarni» slučaj bošnjačko-muslimanskog ideologa Muhameda Filipovića i «bosanskog duha», kao i politizacija novokomponirane mitologije o «bogumilima», tj. krstjanima Crkve bosanske), dvojbena pretpostavka o navodnom kontinuitetu bosanskohercegovačke državnosti, politikanstvo stranih povjesničara sumnjive profesionalnosti (Robert Donia), «pregrupiranje» jugokomunističkih apologeta u novi tabor Sorosevoga «Otvorenoga društva»- sve je to temeljito analizirano i obrađeno u navedenome djelu." Jugokomunizam i kriptokomunizam su hrvatska stvarnost - http://www.pobijeni.info/userfiles/TitoAntifasizamBritanci.pdf Pojam je u rječnicima http://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=el9kXxE%3D&keyword=jugokomunist. Stručnjaci su ti koji će donijeti sud o nečijoj relevantnosti. Mi navodimo izvore.--Ilkov2 (razgovor) 11:27, 13. prosinca 2013. (CET) Osim toga smatram da bi brisanje jugokomunizma kao pojma bilo još jedno prikrivanje svih pobijenih i mučenih žrtava od strane jugokomunista. "SPOMEN NA HRVATSKE ŽRTVE JUGO KOMUNISTIČKOG BOLJŠEVIZMA, POGUBLJENJE U PORAĆU 1945." Tim se žrtvama tek odnedavno smije odavati počast (poslije 1990.!) http://www.viktimologija.com.hr/index.php?option=com_content&task=view&id=1403, a želje onih koji to hoće obrisati na istom su tragu kao i osobe koje skrivaju strašne zločine http://www.hrsvijet.net/index.php?option=com_content&view=article&id=29967:prikrivanje-dokaza-o-zloinima-komunizma-graevinski-strojevi-unitili-masovnu-grobnicu-u-mjestu-sinac-kod-otoca&catid=1:politika&Itemid=9 http://www.braniteljski-portal.hr/Novosti/Hrvatska/Vrgorac-Predrag-Matic-i-njegovo-ministarstvo-ponovno-gradevinskim-strojevima-na-zrtve-komunistickih-zlocina Za mene je to neljudski. --Ilkov2 (razgovor) 11:49, 13. prosinca 2013. (CET)

PROTIV --Zeljko (razgovor) 22:07, 16. prosinca 2013. (CET)

PROTIV -- Vodomar (razgovor) 08:24, 17. prosinca 2013. (CET)

Zar treba dva puta revertati jednog tako iskusnog admina? I zar je riješenje nalijepiti {{protiv}}?! Dajte neki suvisao razlog zbog čega bi trebali imati članak ovog naziva. Po čemu oni zaslužuju članak koji usput budi rečeno nam ništa i ne govori o njima. I onda na kraju, zašto nemamo članke: komunisti, velikosrbi, klerofašisti? (ovo su sve gore navedeni primjeri, nisam ja ništa izmislio)--MAN_USK ^recider 09:33, 17. prosinca 2013. (CET)

Brisanje

Predlažem predlažem brisanje ovog članka.

"Jugokomunizam" je tendenciozan pojam koji se uglavnom koristi u ekstremno-desnoj sceni. Članak uopće nije wikipediziran i krši pravilo nepristranog gledišta.

U vanjskim poveznicama možete pronaći stranice koje nemaju nikakve veze s vjerodostojnim izvorima, a slijeći tekstovi za mene su teorije zavjere kojima nije mjesto u enciklopedijskom članku (!):

• "Ciljanom podjelom hrvatskoga naroda na regionalne nazive kao primjerice: Slavonac, Dalmatinac, Zagorac, Bosanac, Bunjevac, Šokac, Međimurac, Prigorac, Hercegovac itd. izbjegavali hrvatsko nacionalno ime. Iskrivljavanje povijesti u udžbenicima koji su prikazivali jednostran pogled na svijet, također se može smatrati jednom od prokušanih metoda."
• "Uzrocima domovinskog rata ne smatraju neslobodu komunizma i titoizma, a Domovinski rat i Republiku Hrvatsku žele (prije svega) prikazati kao nastavak Zavnoha, te izbjegavaju opisati Domovinski rat kao i antikomunističku borbu protiv totalitarnoga režima SFR Jugoslavije."

Srdačno, Koreanovsky (Ča–Kaj–Što?!) 19:46, 24. lipnja 2021. (CEST)

1. ZA Bojim se da članak, u stanju u kojem se sad nalazi, ne može ostati na projektu. --Neptune, the Mystic 20:57, 24. lipnja 2021. (CEST)
2. ZA Sama tema jest relevantna, ali je, nažalost, ovaj članak zaista katastrofa(lan). --FriedrickMILBarbarossa (razgovor) 21:37, 24. lipnja 2021. (CEST)
3. ZA – Suglasan sam s kolegama. Pridodao bih da znatan dio članka krši pravilo o vlastitom istraživanju, a sporna je i sama tema. Brisati. – Aca ^{💬 ● ❤️️} 16:53, 29. lipnja 2021. (CEST)
4. ZA – podržavam brisanje. Vjenceslav Levi ^razgovor 17:07, 29. lipnja 2021. (CEST)
5. ZA – Croxyz ^💬 19:01, 29. lipnja 2021. (CEST)

---

Riješeno – Koreanovsky (Ča–Kaj–Što?!) 19:17, 1. srpnja 2021. (CEST)

Cenzura

Umjesto dorade ili promjena bris? Cemu to? Da li iz Ideoloskih razloga? Pojam postoji u Hrvatkom Jeziku, u google ima preko 23.000 pogodaka. Nista nije rjeseno. Varate se. Ovdje je bila odluka [[17]]

--Croq (razgovor) 20:17, 20. listopada 2021. (CEST)