Razgovor:Kraljevsko hrvatsko domobranstvo

Zadnji komentar: Kubura, prije 7 godina u temi Narodna vojska SHS
Ovo je stranica za razgovor za raspravu o poboljšanjima na članku Kraljevsko hrvatsko domobranstvo.
Rad na člancima
Pismohrane:


Naziv članka je neprecizan uredi

Domobranstvo je uistinu bilo Hrvatsko-slavonsko, a ne Hrvatsko. Primjenjivati naziv "Hrvatsko" na teritorij iz kojega je isključena Dalmacija nije korektno, utoliko što isključuje tadašnju Kraljevinu Dalmaciju iz tog pojma. Naime, Hrvatska je do 1918 bila podijeljena na dvije krunovine, Hrvatsku i Slavoniju (pod službenim nazivom Trojedne Kraljevine Dalmacije, Hrvatske i Slavonije) pod Krunom sv. Stjepana kralja (koja je vidljiva i na grbu ovog Domobranstva), te na Kraljevinu Dalmaciju, u sastavu austrijskog dijela Dvojne Monarhije. Sa sadašnje točke gledišta korisno je koristiti naziv "hrvatski", u teritorijalnom smislu, samo ako se njime obuhvaćaju obje krunovine. Jest činjenica da je sadašnja hrvatska nacionalna i državna zastava sastavljena samo od boja zastava (odnosno grbova) Hrvatske i Slavonije, pri čemu je Dalmacija isključena, ali isključivati je u današnjem kontekstu ima posve drukčije konotacije - političkoga ili civilizacijskog opredjeljenja, poput kvalificiranja Dalmatinaca kao "tovara" - kojima ne bi trebalo biti mjesta u Wikipediji, makar koliko njezini povijesni tekstovi bili opterećeni nacionalističkom i gdješto ustaškom retorikom.

Upućujem autora na stručni članak Milana Pojića Ustroj austro-ugarske vojske na ozemlju Hrvatske 1868.-1914., dostupan na URL: hrcak.srce.hr/file/16124 Inoslav (razgovor) 00:40, 27. prosinca 2012. (CET)Odgovor

Alzo dakle: :)
  • Kraljevsko ugarsko domobranstvo osnovano je 5. prosinca 1868. godine Zakonskim člankom XLI. o domobranstvu Hrvatsko-ugarskog sabora., gornji članak, stranica 154 (primjetiti - nema slavonske, ali nažalost ni hrvatske odrednice u ovom nazivu u gornjem članku).
  • Službeni jezik u kraljevskom ugarskom domobranstvu na ozemlju Kraljevina Hrvatske i Slavonije biti će hrvatski jezik s hrvatskom zastavom. Slijedom ovoga, skoro svi domobranski zapovjednici i časnici bit će Hrvati.... Zapovjednici zagrebačkog hrvatsko-slavonskog domobranskog okružnog zapovjedništva/42. pješačke divizije u činu podmaršala bili su: (navodim zadnju trojicu) Stjepan Sarkotić (1912.-1914.), Ivan Salis Seewis, grof (1915.-1916.), Mihael Mihaljević (1916.-1918.), gornji članak, stranica 157 (nije vezano za ime članka, ali je zanimljivo ime jezika)
  • U članku se dalje govori o domobranstvu, bez odrednica
  • Zato npr. list Primorac koji donosi izvještaj sa sjednice Sabora od 12. studenoga 1876. (u članku izvor broj 3) donosi sljedeće: Kod ustrojenja hrvatskoga domobranstva u god. 1868. nazvala ih je ug. vlada kr. hrvatsko domobranstvo; kašnje promienilo im je to ime te ih nazvalo kr. ugarsko-hrvatsko domobranstvo; a sada u najnovije doba zove se kr. ugarsko domobranstvo. Grb hrvatski zamienili su grbom ugarskim, a sinove hrvatske, koji su mjesta od najvišjih častnika pa sve do dolje zauzeli, izmienili su sinovi ugarskimi, koji ni rieči hrvatski neznadu., Ivan Kukuljević Sakcinski, (ovdje postoji kraljevsko hrvatsko, i kašnje kraljevsko ugarsko-hrvatsko domobranstvo)
Da ne duljim, ime članka može biti službeno ime postrojbe, ukoliko službenoga imena nema onda se ime određuje proizvoljno temeljem zdrave logike. Vaš komentar glede naziva članka u ovom slučaju odnosi se na zdravu logiku koja je jasna, radi se o postrojbama na području (tadašnje) Hrvatske i (tadašnje) Slavonije, pa bi ime članka kad ne bi postojalo službeno ime bilo Hrvatsko-slavonsko domobranstvo (odrednica kraljevsko pretpostavljam na početku), ali kako postoji službeno ime, cijela ova rasprava je bespredmetna. Nadam se da nećemo krajem 2012. godine ići osporavati Kukuljevićeve riječi izrečene u Saboru prije 136 godina, mislim da bi to bilo trunčicu anakrono. Hvala na poveznici na odličan članak Milana Pojića, svako dobro želim! SpeedyGonsales 02:35, 27. prosinca 2012. (CET)Odgovor
Skoro zaboravih, ne znam od kuda ste izvukli kraj gornjeg komentara "poput kvalificiranja Dalmatinaca kao "tovara""???????
Ja takvo što nikad nisam vidio na wikipediji, a i ostatak komentara "makar koliko njezini povijesni tekstovi bili opterećeni nacionalističkom i gdješto ustaškom retorikom." je poprilično nebulozan. Suradnici ovog projekta potpisuju se nadimcima, i svatko ima neke svoje stavove, i ti stavovi naravno utiču ne samo na stil pisanja pojedinca, nego i na izbor činjenica u člancima. No Wikipedija je inherentno takva, i to nije moguće izbjeći, njeni članci su onoliko dobro i onoliko "obojeni" koliko su dobri i "obojeni" suradnici koji su radili na njima. Ako su suradnici lijeni ispraviti gluposti, onda je problem u suradnicima koji su lijeni, a nije problem u člancima kao takvima. Navest ću samo kraj izreke gloginje mlatiti. Ako vidite nešto nekorektno, ispravite sami ili upozorite na stranici za razgovor na isto. Sve ostalo je, bojim se, prazno nepotkrijepljeno naklapanje, nadam se da je to razvidno. Ah, ustaška riječ gadna mi se zalomila među prste, "nadam se da je to očito". :))) SpeedyGonsales 02:49, 27. prosinca 2012. (CET)Odgovor
Gospodo, kad sam pisao ovaj članak, konzultirao sam svu moguću literaturu i izvore, od Krleže do austrijskih i njemačkih vojnih povjesničara, austrijskih, mađarskih i domaćih izvora, starih novina, izvještaja iz sabora. Naziv hrvatsko-slavonsko domobranstvo je najčešći u svoj literaturi, budući da se radilo o domobranstvu na području Kraljevine Hrvatske i Slavonije. Najveći autoritet za vojnu povijest Austro-Ugarske piše u svom djelu da je K.u.K. vojska imala tri domobranstva: austrijsko, ugarsko i hrvatsko-slavonsko (taj izvor sam citirao i naveo). Budući da se doista čini, po moru onovremenih izvora, da je izvorno ime formacije bilo Kraljevsko hrvatsko domobranstvo, da bi pod utjecajem mađarske agresivne hegemonističke politike (koja je, uostalom, i krivotvorila, a kasnije izravno kršila odredbe Nagodbe u toliko drugih stvari) polagano bilo nazivano ugarsko-hrvatskim (po sličnom načelu po kojem je sve hrvatsko, autonomno, od vlade u Budimpešti bilo nazivano ugarsko-hrvatskim, a ono zajedničko isključivo ugarskim), a tijekom vremena samo kraljevskim ugarskim, nad čime je kasnije zdvajao Krleža. Stoga smatram da je možda potrebno tek malo jasnije u uvodu članka razjasniti da se radilo o oružanoj snagi s područja Kraljevine Hrvatske i Slavonije, a ne ozemlja cijele virtualne Trojednice. O austrijskom domobranstvu u Dalmaciji (23. zadarsko-šibenskoj i 37. dubrovačkoj domobranskoj pukovniji) spremam također članak, g. Bešker, budite bez brige. Smatram da je stoga naziv članka u potpunosti opravdan i ispravlja iskrivljavanje tadašnje vlade u Budimpešti. Pozdrav,--Bojovnik (razgovor) 14:13, 27. prosinca 2012. (CET)Odgovor
Evo, gospodo, pročitajte sada odjeljak Ime, pa će vam sve biti jasno. Pronašao sam novi onovremeni izvor koji se podrobnije bavi imenom domobranstva. Pozdrav,--Bojovnik (razgovor) 00:47, 20. veljače 2013. (CET)Odgovor
Dakle, skoro tri godine kasnije: hrvatsko domobranstvo jer su ga tako uglavnom nazivali suvremenici, od saborskih zastupnika do novinara. Povijesno i često u onovremenoj praksi hrvatsko-slavonsko. Od strane zemaljskog domobranskog ministarstva u Budimpešti: ugarsko. Službeno s hrvatske strane hrvatsko-ugarsko (mada još valja pronaći izvore o nekom službenom dogovoru Hrvata i Mađara osim izjava saborskih zastupnika), međutim
  1. kako je to zbunjujuće,
  2. kako je taj naziv trebao (barem gledano s hrvatske strane) označavati svo domobranstvo u ugarskom (ugarsko-hrvatskom) dijelu države
  3. kako treba naglasiti da se ovdje radi o domobranskim postrojbama s posebnim položajem,
mislim da je trenutno kompromisno rješenje spomenuti sve i to malo pojasniti u odlomku Ime domobranstva. --Bojovnik (razgovor) 06:37, 4. prosinca 2015. (CET)Odgovor

Krležin citat uredi

Krležin citat valja prebaciti u wikicitat, predug je, prosječnom čitatelju zbunjujuć i nerazumljiv. --Bojovnik (razgovor) 06:37, 4. prosinca 2015. (CET)Odgovor

  1.   ZA --Bojovnik (razgovor) 06:37, 4. prosinca 2015. (CET)Odgovor

Narodna vojska SHS uredi

U časopisu Vojna povijest navodi se da su oružane snage Države SHS imale naziv Narodna vojska SHS.[1] Da li bi se isplatilo pisati o tome novi članak ili samo spomenuti ovdje u dijelu "Nakon Prvog svjetskog rata"?--Calapone (razgovor) 13:24, 11. lipnja 2016. (CEST)Odgovor

Druga država, druga vojska. Novi članak. Kubura (razgovor) 05:38, 24. lipnja 2016. (CEST)Odgovor

Vrati se natrag na stranicu »Kraljevsko hrvatsko domobranstvo«.