Otvori glavni izbornik
Ovo je stranica za razgovor za raspravu o poboljšanjima na članku Levanjska Varoš.
Rad na člancima

Maknut tekst iz članka, koji je neodgovaraujće formatiran --Suradnik13 20:05, 15. siječanj 2008. (CET)




Srednjovjekovna povijestUredi

Jedan od značajnijih gradova,ujedno i župa arhiđakonata požeškog,u srednjem vijeku u Vukovskoj županiji bila je i Levanjska Varoš(Neuna,Niona).1244.g.-Nheuna;1281.g.-Neona;1310.g.possesio Neuna iuxta Diaco;1324.g.-possesio Neona;1339.g.-Nyuna,Nywna;1422.g.-possesio Neuna,Newna;1422.-1494.g.-oppidum Newna.

Godine 1310. u vlasti je jednog člana porodice Jak. Godine 1324. nalazi se u vlasništvu porodice Levanjskih, a Vladislav Levanjski predaje na upravljanje sve posjede svome zetu Nikoli Trentulu, požunskom županu.Poslije smrti Nikole Trentula posjede naslijede sinovi Ivan (poznata ličnost na dvoru kralja Ljudevita), Franjo(vrlo obrazovan čovjek onog vremena) i Stjepan, koji se spominje 1396.g. u čazmanskom Kaptolu.

Kada su braća Horvati 1386.g.vodili borbu protiv Sigismunda,odnosno njegove zene Marije,Nikola Trentul,sin Ivana župana požeškog,stoji uz kralja i kao takav uspijeva zauzeti neke posjede Horvata.Ostala imanja kralj oduzima Horvatima i daje svojim vjernim vazalima Gorjanskim. Početkom XV.stoljeca izumire obitelj Trentul u muškoj lozi i 1422.godine Nevna pripadne dvijema sestrama-Katarini i Barbari Trentul.

Iste godine veleposjedu pripadaju ova mjesta: 1.Posjed Selce:Selce,Halyag,Takolnok,Demtrijevc,Kozavc,Hoamirovc,Rugolc,Mikolovc,Kovacovic,Laznok, Nijemci,Bratosa selo,Ivansudije selo,Mikalovc,Vinkovc,Vintorovc,Vokonc,Huhole. 2.Posjed Nabrdje:Nabdje,Blazinc,Boziaverc,Cernoselo i Rugolc. 3.Posjed Kondortya:Kondortya,Susinovci,Luzanci,Gospodinc,Szinna,Radovanc,Bradusevc,Muratovc i Prometevc. 4.Posjed Svarnica:Svarnica,Hrkanovc,Brasnica,Porec,Pretinc,Zlatavec,Orehovc,Jakolovc,Monovc,Graberja,Del, Rakonik,Hlapovc,Zahemja-dol,Stepkovc,Dringelinc,Svilkovc,Mitinoc,Streheroc,Heregsinc. 5.Posjed Vrhovina:Slobodna Vlast,Radkov-dol,Filipov-dol,Simin-dol,Anjas-dol,Poka-dol,Surtovc,Mudronjin-dol,Branjin-dol,Breznica-dol,Lesiavac,Podolje,Bogarovc,Koladras,Kis-gyorgy selo,Gerglyfi-Istvan selo,Nagy-Petar selo i Barhanovc.

Vlasnica toga veleposjeda,Katarina,udala se za Petra de Leva,a Barbara za Nikolu de Florentina.Iste godine Katarina daje svoj dio veleposjeda u posjed svome suprugu i njegovu sinu iz prvog braka Vladislavu.Povelje o nasljedstvu potvrđuje 1427. i 1428. kralj Sigismund,a istih je godina posjed brojao 93. sela.

Nekoliko godina kasnije dolazi do sukoba,zbog samog veleposjeda,između sestara Katarine i Barbare i njihovih zakonitih nasljednika s jedne strane i Vladislava,sina Petra Čeha s druge strane jer je ovaj posljednji prodavši svoj dio veleposjeda Ivanu Korogj,banu mačvanskom,1433.godine onemogućio uživanje posjeda zakonitim nasljednicima dviju sestara.Parnice i borbe za veleposjed i tvrđu Nevna vode se gotovo cijelo jedno stoljeće sve do provale Turaka.

Narednih sedamdesetak godina veleposjed sa tvrdjom mijenja vlasnike,no samo formalno-pravno jer niti jedan od vlasnika nije uveden u sam posjed zbog stalnih pravnih borbi u koje se uplitao i sam ugarsko-hrvatski kralj Matija Korvin.Isti je ne priznajući kupoprodajne ugovore koji su sklapani izmedju nekoliko zakonitih nasljednika i onih koji su se smatrali takovima i trećih strana,svojevoljno u nekoliko navrata darovao isti posjed svojim pristasama unoseći dodatnu zbrku u vlasničke i suvlasničke odnose.Tako su se kroz tih posljednjih sedamdesetak godina povijesti srednjovjekovne tvrdje Nevne i veleposjeda izmijenile kao vlasnici razne velikaške obitelji:Korogji,Ungari,Čupori,Rozgoni,Motoćinski,Kanižaji,i svi su oni sudjelovali u pravnim bitkama za istu,bitkama koje su završene provalom Turaka,a kojima se pripisuje i konacno uništenje veleposjeda i tvrđe.

Još i danas se na ulazu u selo Levanjska Varoš nalaze ostaci te srednjovjekovne utvrde,sa dobro očuvanim opkopima,dijelovima zidova i temelja,a koji svjedoče o burnoj i bogatoj prošlosti istoimenog naselja.



Tursko vladanjeUredi

Početkom 16.stoljeća geopolitčka slika ovog djela Europe izmijenjena je prodorima Osmanlija i njihovim osvajanjima na Europskom kontinentu.Padom Beograda 1521. godine stvorena je prijetnja i samoj srednjoj Europi,da bi pobjedom Osmanlija na Mohačkom polju 1526.godine istima i uspjelo djelomično u ostvarenju prijetnji zauzimanjem Budima i većeg djela ondašnjeg Ugarsko-hrvatskog kraljevstva.Nutarnje političke perturbacije(građanski rat između pristalica kralja Ferdinanda i pristalica Ivana Zapolje)pogodovale su bržem osvajanju i osvajanju većeg područja Ugarsko-hrvatskog kraljevstva.Tek krajem 16.stoljeća ustaljuje se granica između Osmanskog Carstva i europskih država na području između Save i Drave,na potezu od Virovitice i Čazme prema Savi do Petrinje,Dubovca,Drežnika i do rijeke Zrmanje,uključujući i područje Herceg-Bosne te istočne i središnje Ugarske.

Područje Slavonije i Baranje Turci su osvajali postupno od početka pa do sredine 16.stoljeća.Padom Osijeka 1526.započelo je to osvajanje,kako bi se nastavilo deset godina kasnije padom Ivankova,Đakova,Gradišta i Broda,Pleternice,Našica,itd.,zatim padom Požege i Požeštine 1537.godine,a završava se padom Virovitice i Čazme 1552.godine gdje i kada je njihovo napredovanje zaustavljeno.Porazom turske vojske kod Siska 1593.ofenzivni turski rat pretvara se u defenzivni,a sklopljeni mir između Turaka i Austrijskog carstva 1606.godine omogučuje ustaljenje granice između budućih stoljetnih susjeda i neprijatelja.

Smirivanjem vojne situacije počinje se ustrojavati politički i gospodarski sustav na području osvojenih područja Slavonije.Tim novim ustrojem po sandžacima,kadilucima i nahijama,dospjela je Levanjska Varoš i njeno područje kao nahija u Požeški sandžak,a u okviru Gorjanskog kadiluka u kojem je ustrojstvu i ostala sve do oslobođenja 1690-tih godina.

Novija povijest-područje današnje općine Levanjska Varoš u sastavu Biskupijskog veleposjedaUredi

Izvod iz "Popisa Djakovstine 1732.godine",Petra Bakicha de Lacha,"biskupa Bosnie i Diakova"Uredi

Selo Nabrgje

Atari ovoga sela pričimlju od istoka Bakuovac zemlja zvana,u konšiluku jesu selom Majar,a odonuda idući na desnu ruku Budovik šuma zvana,u konšiluku jesu selom Varoši(Levanjske),što jest od podneva,odonuda idući na Biela zemlja tako zvana i jesu konšiluku selom Povučje,što jest od zahoda,a odtuda ide na Kestenje šumu i na Kasnicu vodu u konšiluku selom Pridvorje,što jest od ponoćja.

U vrime Turaka njihova gospodina imaše u Djakovu Šaban agu tako zvana,kojemu sve poslove s desetinom davahu i plačahu i od svake kuće davaše na godište po jednu oku masla i po osamdeset novaca.Jošte za cara turskoga harače davahu na godište po dvanaest forinti. Seoniki ovoga mista jesu rišćani grčkoga zakona med kojima jesu četiri kuće katolika.Po odašašću turskome komendant djakovaški s njima upravljaše i zapovidaše do došašća pokojnoga biskupa(Nikole Olovčića),koji do smrti njegove bi njihov gospodin,kojemu sve poslove i desetinu davaše i plaćaše. Šumu imadu Vučkovac zvanu,u kojom jesu drva žirovna za građu i vatru okolo jutara 900.Jošte na Kaznici šuma,u kojom jest drvenje tolikojer žirovno za građu i vatru jutara po priliki 600. Brdo imadu za vinograde,u kojemu brdu imadu vinograde poslovane-a vinograde zapušćene imadu na trinaest motika.

Jednu pustoselinu imadu Baukanovce zvanu,koja jest od 20. godin opušćena.Čajera imadu za kositi na kosac-.Zemalja oračih nahodi se-.Zemalja zapušćanih imade okolo jutara 400.

Selo Čenkovo

Atari ovoga sela Čenkova počimlju od istoka vode Mlinec zvane,u konšiluku selom Povučje,a od njega ide na Kristu planinu Križice zvanu,u konšiluku jesu selom Slobodna Vlasti,koja jest od podneva,od onuda ide na staru vodu Pačica zvana,jesu konšije selom Imrovci,koje selo sada stoji pod poljem požeškim,što jest od zapada,a od tuda ide na desnu ruku,na drum veli,koji jest u planini Vukov dol zvani i uprav na među Bunašovac u konšiluku jesu selom Svibovcem,koje selo jest pod Požegom,šta jest od ponoćja.

U vrime Turaka svojega gospodina imaše u Djakovu Ali Bašu zvana,kojemu sve poslove davahu,desetinu ne davahu,nego plačahu na godište cenzum plaču zvanu Rhenenzh forinti 8.,novac 50.,jošte za cara turskoga davaše haraca forinti 3.

Seoniki ovoga mista jesu svi rišćani grčaskoga zakona i vire,s kojima po odašašću turskome komandant djakovaški zapovidaše do došašća pokojnoga biskupa,koji do smrti njihov gospodin biše,kojemu sve poslove i desetine davaše i plaćaše,a sada za njihova gospodara poznaju i drže prisvitlu komoru dvorjansku.

Šumu imadu Planina zvanu,u kojom jesu drva žirovna za građu i vatru od jutara okolo 1600. Čejra za kositi nahodi se-.Zemalja oratnih nahodi se-.Zemalja neoranih zapuščenih nahodi se okolo jutara 300.

Selo Breznica

Atari ovoga sela pričimlju od istoka vode Kašnice u konsiluku selom Satnicom,odtuda ide na Vuku zdenac jati bunar rečeni u konšiluku selom Gašinci od podneva,a odtuda ide k Vručke bunaru zvanu,i konšije jesu selom Pridvorje od zapada,odkuda ide na Stražbenice šumu zvanu i Sokolovac bunar rekuć jati zvani,konšije jesu selom Drenje od ponoćja.

U vrime turaško njihova gospodina imaše u Djakovu Mehmet Alaj Bega zvana,kojemu sve poslove i desetinu davaše i plačaše.Jošte caru turskome davahu harača na godište forinta 4. Seoniki ovoga mista jesu Slovinci svi katolici,s kojima za odašašću turskome komendant djakovaški zapovidaše do došašća pokojnoga biskupa,koji do njegove smrti njihov gospodin biše,kojemu sve poslove i s desetinom davahu i plaćahu.

Šume imadu Sokolovac,u kojemu jesu drva samo za vatru jutara rekuć 125.;jošte Gajić šuma,u kojom jesu drva žirovna i za vatru okolo jutara 300.

Vinograda imadu brdo Glavnik zvani,u kojemu prid trima godišti i ovo godište posadiše vinograda za jednanest motika i jedan čerek.Jošte zapuščeni vinogradi u ovome brdu za okolo dvanadeste jutara. Pustoselinu jednu imadu Kovačce zvana,koja jest za nikoliko vrimena zapuštena. Vodenicu imadu jednu na vodi Kašnici,koja jest svega sela,koju sami seljani ugradiše.Čajera kosečih nahodi se za kosaca triest jedan.Zemalja oratnih nahodi se jutara 65.,a neoranie nahodi se okolo rekuć 240.

Selo Varoš

Atari ovoga sela pričimlju od Straže šume zvane od istoka u konšiluku selom Majarom,od onuda hodi na Točak potok zvani i uzhodeći pokraj vode na ruku desnu na među Mostiku rečenu od podneva,i konšija jest selo Slobodna Vlast,a od tuda ide k dolu Lakje šuma zvana od zapada,a od tuda ide na Kostance zemlju rečnu i brig Dragica potok zvani,u konšiluku selom Briznica,koja jest od strane ponoćja.

U vrime Turaka njihova gospodina imaše u Djakovu Mamut Kapit zvani,kojemu svake posle s desetinom davaše i plačaše,jošte davahu kesint dohodak na godište forinti 5.,vise toga caru harača forinti 5. Seoniki ovoga mista jesu svi Slovinci katolici,po odašašću turskome komadant djakovaški s njima zapovidaše do došašća pokojnoga biskupa koji do smrti njihov gospodar biše,kojemu svakoje poslove i desetine davaše i plaćaše.

Šumu Blažinac zvanu imadu,u kojom jesu drva žirovna za građu i vatru oko jutara 3 000.Jošte Čokje dol šuma zvana,u kojom jesu drva žirovna i za vatru rekuć 500.U staro vrime ovdena kod sela jedna je crkva bila sv.Gala,od koje temelji i sada se znadu. Jošte grad ovdena kod sela u staro vrime jest bio Ivanić zvan,od kojega jošte zlamenje stoji i nahodi se.

Goletinac brdo zvano,u kojemu su prićeli prid trima godišti i ovo godište vinograde saditi motika osam i čerek.

Vodenice imadu 2. na potoku Breznice zvanu,koje sami seljani ugradiše.Voća razlikova imadu okolo rekuć jutara 8.Čajera nahodi se za kositi-.Zemlja oratnih-.Zemalja zapuštenih nahodi se okolo jutara 500.

Selo Slobodna Vlast

Atari ovoga mista počimaju od planine Lakje,konšija jest mu selo Musići od istoka,a od tuda idući crkvi sv.Jurja i konšije su selom Ratkov dol od podneva,a od tuda ide na Križice planinu zvanu od zapada i konšije jesu selom Imrovci,koje selo k Požegi pada,a od tuda ide na Stubu vodu rečenu od ponoćja i konšije jesu s Briznicom.

U vrime turasko svoga gospodina imaše u Djakovu Indi Bega zvana,kojemu sve poslove s destinami davaše i plačaše.Jošte davaše kezint daću od svake kuće po jedan forint i jednu oku masla,jošte davahu turskome caru harača svako godište po petnaest forinta.

Seoniki ovoga mista jesu rišćani grčanskoga zakona,med kojima jesu 4.kuće katolika,za odašašću turskome komendant djakovaški zapovidaše s njima do došašća pokojnoga biskupa,koji do njegove smrti njihov jest bio gospodin,kojemu sve poslove i desetinu davaše i plaćaše.

Suma imade Host zvana,u kojm jesu drva žirovna i za vatru po prilici jutara 125.,jošte Krizja šuma zvana,u kojom jesu drva žirovna i za vatru okolo jutara 60.Jedna crkva nahodi se Sv.Gjurgja,koja jest katolička,u kojom se i sada misa govori.

Pustoselina jedna nahodi se Filipov dol zvana,koja od starine jest opušćena.Vinograde imadu na gori Filipovom dolu zvanom,prid trima godišti i ovo godište pričeli su saditi za motika deset i jedan čerek,drugogaćije na onomu mistu nisu nikada bili vinogradi.

Voća razlikova imadu okolo sela na jutara po prilici 6.Čajera za kositi nahodi se za kosaca 76.Zemalja za orati nahodi se jutara 131.Zemalja zapuštenih nahodi se oko 360.

Selo Ratkov dol

Atari ovoga sela pričimlju od gradinem,na kojemu mistu prije jest grad bio,od istoka konšije su sa selom Silonci,od onuda ide k medji Sterkovce zvane od podneva,a od tuda ide na Lipovicu zemlji rečenom,s međom Broskom od zapada,od kuda ide na Cerkovci goru zvanu,od ponoćja jesu konšije selom Slobodne Vlasti.

U vrime turaško njihova gospodina imaše u Djakovu Šaban Agu zvana,kojemu sve poslove i desetine davaše i plačaše.Jošte davahu kesint na godište forinta 2. i od svake kuće jednu oku masla,a za cara turskoga davaše harača na godište forinti devet.

Seoniki ovoga mista rišćani grčanskoga zakona,med kojima imadu 2. kuće katolika,a po odašašću turskome komadant djakovaški s njimi zapovidaše do došašća pokojnoga biskupa,koji do smrti s njima zapovidaše i davaše mu svakakve poslenike,desetine i plaćaše do smrti.

Šumu Lipovicu imadu,u kojom jesu drva žirovna za građu i vatru jutara okolo 900.U staro vrime kod sela grad jest bio,kojega još zlamenje jest i temelji poznaju se.

Vinograde prid četirima godišti i ovo godište jesu pričeli saditi na motika 9.Vodenicu imadu na potoku,koji teče kod sela,koja jest male cine.

Čajera za kositi kosac-.Zemalja oračih nahodi se jutara-Zemalja zapušćanih nahodi se okolo jutara 400.

Selo Silonci

Atari ovoga sela počimlju od Labkovaca bunara zvana od istoka,u konšiluku jesu selom Majarom,a od njega ide na Lakje šumu rečenu,od zapada u konšiluku selom Briznicom,od kojega ide k Varoškome potoku zvanu,od ponoćja selom Varošom.

U vrime Turaka svojega gospodina imaše u Djakovu Šabana Agića zvana,kojemu sve poslove i desetine davaše i plačaše.Jošte plačahu vojnici plaču od svake kuće po trideset novaca,još turskomu caru harača davahu na godinu 3. forinta.

Seoniki ovoga mista svi jesu Slovinci katolici,a po adašašću turskome komandant djakovaski s njima zapovidaše do došašća pokojnoga biskupa,koji do smrti njegove njihov gospodin biše,kojemu tolikojer sve poslove s desetinom davaše i plačaše.

Šumu imadu Lakje zvanu u kojom jesu drva žirovna i za vatru okolo jutara po priliki 125. Vodenicu imadu jednu na potoku kod sela ,koja jest male fajde.

Vinograde imadu na planini Purskovača,prid četirima godišti pričeli jesu i ovo saditi vinograde za motika 5. i čerek.

Čajera za kositi nahodi se kosaca-.Zemalja oraćih nahodi se jutara-.Zemalja zapušćenih nahodi se okolo jutara na priliku 200.

Selo Dubovik

Atari ovoga sela pričimlju od Vučje jame zvane od istoka konšija jest selo Majar,od kojega na Krstopuće drum rečeni od podneva i konšija jest pustoselina Orahovac,od tuda ide na Bielu planinu zvanu od zapada i jest u konšiluku selom Musići,odkuda ide na Labkovac česmu tako zvanu od ponoćja i jest konšija selom Varošom.

U vrime Turaka imali su svojega gospodina u Djakovu Ali Čajić zvani,komu sve poslove i desetine davaše i plačaše.Od svake kuće davaše na godištu vojnišku daću novaca 30.,a za cara turskoga harača 3.forinte.

Jedna jest pustoselina Orahovac zvana,koja od strane jest opušćena.

Seonici ovoga mista Slovinci svi katolici,s kojima po odašašću turskome komedant djakovaški zapovidaše do došašća pokojnog biskupa,do njegove smrti njihov gospodin biše,kojemu jošte sve poslove,desetinu davahu i plačahu.

Šuma Vrperiak zvanu imadu,u kojom jesu drva žirovna i za vatru jutara okolo rekuć 200. Vinograda imadu u Bijelo brdo zvano od motika 9.,prije nikada vinogradi nisu bili na ovome mistu. Čajer nahodi se kosac-.Zemalja oraćih jutara-.Zemalja zapušćanih nahodi se jutara 170.

Selo Majar

Atari ovoga sela Majara pričimlju od Martina mlina,u komen mistu od starine jest vodenica bila,od istoka u konšiluku selom Lazanci(Kondrić),od onuda ide na Vučju jamu,od podneva i konšije jesu selom Trnavom,otkuda ide na Bukvice zemlju rečenu,od zapada i konšije jesu selom Hrkanovci,odkuda ide na Najpernjak planinu zvanu,od ponoćja u konšiluku selom Dubovik.

U vrime Turaka svojega gospodina imaše u Djakovu Mamuta Kalit zvana,kojemu sve poslove,desetinu davahu i plačahu.Jošte davahu kesint daću zvanu od svake kuće po 30.novaca,jošte turskom caru harača od sviju forinti 9.

Seoniki ovoga mista jesu rišćani grčkoga zakona,sama jedna kuća katoliška,za odašašćem turskim komendant djakovaški s njima upravljaše do došašća pokojnoga biskupa,koji njihov gospodin biše do smrti,kojemu sve dilo,desetinu davaše i plaćaše.

Šumu Korozovac zvanu imadu,u kojom jesu drva žirovna za meštriju i vatru jutara oko 1 020. Vinograde prid četirima godišti i ovo godište posadiše okolo sela po brdu za kopaći jati motika trinadeset.

Vodenicu imadu jednu na vodi Breznici zvanom,koja jest svega sela. Čajera za kositi jest kosaca-.Zemalja za orati jest jutara-.Zemalja neosnaženih jati neoranih nahodi se jutara po prilici okolo 860.

Selo Musić

Atari ovoga sela pričimlju od Labkovac voda zvana od istoka u konšiluku s Majarom,a odonuda ide na Ladinac vodu od podneva,u konšiluku selom Slobodnom Vlasti,a od onudi ide na Lakje šumu tako zvanu od zapada,u konšiluku selom Briznicom,a odonuda zapadu,ter konšiluku selom Varošom. U vrime Turaka svoga gospodina jesu imali u Djakovu Šaban Agić zvani,komu sve poslove i desetinu jesu davali i plačali,jošte plačali jesu vojnicu od svake kuće po 30.novac.Jošte za cara turskoga davali harača na godište 3. forinte.

Seoniki ovoga mista Slovinci katolici koim po odašašću turskome biše komadant djakovaški njihov spaija do došašća pokojnoga biskupa,koji do njegove smrti biše njihov gospodin,kojemu sve dila davaše i desetine plačahu,a sada za njihova gospodara imadu prisvitlu kamaru dvorjansku. Šumu Lakje zvana imadu,u kojom jesu drvenja željudna i ognjena na priliku jutar 120. Vodenicu imadu jednu na potoku kod sela koja malo valja. Vinograde imadu na gori Površkovac prid četirima liti pričeli jesu i ovo lito saditi vinograd od motika 5. i 1/2.

Čajera za kositi nahodi se kosac-.Zemalja za sijati nahodi se jutara-.Zemalja zapušćenih nahodi se okolo jutara 20.

Vrati se natrag na stranicu »Levanjska Varoš«.