Razgovor:Mladen Schwartz

Zadnji komentar: Kubura, prije 13 godina u temi definicija ljevičara
Ovo je stranica za razgovor za raspravu o poboljšanjima na članku Mladen Schwartz.
Rad na člancima
Pismohrane:


Micanje relevantnih dopuna uredi

Možda imate kakvo tumačenje za svoje micanje relevantnih dopuna članka o Mladenu Schwartzu. Ja osobno nisam u tekst intervenirao, niti bih to činio; učinili su to naši suradnici s mojega računala. Kao što je, uostalom, i izvorni tekst iz pera jednoga suradnika, ali je dostatno neprikladan, a da ne bi trpio izmjena i dopuna! Izvolite mi dakle objasniti što je razlog tomu micanju! Jeste li zainteresirani za ozbiljne priloge, ili pak za ostracizme i cenzure?! Schwartz

Tekst nije problem. Tekst je vracen na staro jer je bio u neredu, a ne zbog samog sadrzaja teksta. Molim proucite malo Wikipedija:Pomoć, vidite kako se pisu naslovi i podnaslovi, pogledajte ostale clanke, pa onda polako uklopite novi tekst. Pozdrav i hvala na doprinosu. --Ante Perkovic 14:39, 2. srpanj 2007. (CEST)

je li to primjereno enciklopedijskom tekstu? uredi

vrlo zanimljivo da je netko dodao članku zadnju rečenicu u kojoj naziva schwartza redikuolom.u prvoj verziji ovog članka napisao sam da se politički rad mladena schwartza prešućuje u javnosti,jer je još početkom devedesetih došao u sukob s utjecajnom židovskom zajednicom.a nikako ga se ne može diskreditirati.a drugo-on ima širok spektar poznanstava i kontakata s europskom desnicom,koja nije neutjecajna-bez obzira na to što službena hrvatska politika ne želi iskoristiti tu činjenicu.to bi bio moj komentar.

Je li primjereno nazivati nekog redikulom? Nije
Je li primjereno zamarati ostale suradnike sa nekakvim vandalizmom? Nije, treba ga samo ukloniti i ne filozofirati o tome.
Hvala na razumijevanju. --Ante Perkovic 10:09, 21. studeni 2007. (CET)

maknite ovu rečenicu-mnogi ga smatraju relativno neozbiljnom pojavom na političkoj sceni-jer to podsjeća na dnevnopolitičko prepucavanje-a nije primjereno enciklopedijskom tekstu.to narušava neutralnost wikipedije. -i stavite rečenicu-da je došao u sukob s utjecajnom židovskom zajednicom.

 nije mi jasno zašto upropaštavate tekst.

novina uredi

napokon valjan tekst.

Svašta uredi

To nije normalan tekst! Nazivati nešto "velikosrpskim Beogradom", usporedba s Matošom da je bio nacionalist, a što je tek "anacionalna obitelj"... Onda bar napišite da mu je otac Srbin i jugoslavenski časnik, a majka Židovka. --Josinj (razgovor) 12:45, 12. ožujka 2010. (CET)Odgovor

Sada je nešto bolje. Još kad napišem koliki postotak glasova dobiva na izborima biti će još bolje--Rjecina2 (razgovor) 13:31, 12. ožujka 2010. (CET)Odgovor

Rječino, uklonio si nekoliko informacija [1](urednik Ultimatuma, članstvo u HAZU u dijaspori, ministar u hrv. uljudbenoj vladi). Jesi li siguran da to nije točno?
Barem stavi {{fact}} ili zakomentiraj. Zasad ću staviti tvoju promjenu prigledanom. Kubura (razgovor) 02:19, 13. ožujka 2010. (CET)Odgovor

Ja sam potpuno siguran da je Mladen Schwartz ministar u Hrvatskoj uljudbenoj vladi, ali to ne spada u wiki jer je to potpuno nevažna organizacija. Možemo se ja i ti složiti tako da ti budeš predsjednik hrvatskih wikipedista, a ja premijer, ali to se nikad neće nigdje spominjati. Slična stvar je trenutačno i s Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u diaspori, koja je imala određenu važnost za dijasporu u doba Jugoslavije, ali pitanje je da li ona danas de facto postoji i ima li ona danas ikakav utjecaj, ikakvu važnost tako da bude u wiki. Što se s njom dogodilo nakon raspada Jugoslavije ??
Časopis Ultimatum više ne postoji, uspoređivanje s Matošom je degutantno. Tehnički po meni se jedino može vratiti ono da je pobjegao iz Juge zbog straha od zatvaranja, ali s velikom POV upitnikom, kao i pitanjem izvora tvrdnji. U slučaju da je on to sam izjavio onda se napiše da je po vlastitim rječima bježao zbog straha od zatvaranja.--Rjecina2 (razgovor) 21:10, 13. ožujka 2010. (CET)Odgovor

Nedostaje izvor i citat gdje se to Schwartz deklarirao kao fašist. Časopis Ultimatum trenutačno ne izlazi ali se može otvoriti web. Treba i poveznica na HAZU-d, i postoci na izborima koje spominjete. Neka netko to dopuni, i ja ću kad uhvatim vremena dotjerati. Cvrkutić. — Prethodni nepotpisani komentar napisao je 93.139.111.245 (razgovordoprinosi) 11:23, 15. ožujka 2010.

Dok se ne navede gdje se ova osoba izričito izjasnila kao nacist ili kao fašist, ne smijemo ga onako kategorizirati. Pa i ako se tako izjasnio, ni onda nije sigurno, nego to moramo uzeti sa zadrškom. To je zato jer primjerice, čest je slučaj da je netko deklarativno ljevičar, a cijelo vrijeme nikad ništa nije učinio, niti pokušao nešto učiniti radi zaštite radničkih prava pred nasrtajem sebeljubnih interesa velikog kapitala. Štaviše, još podilazi interesima velikog kapitala tvrdeći "da je to radnicima potrebno", "da je to za njihovo dobro". Zato kod ovakvih označavanja valja biti vrlo oprezan. Kubura (razgovor) 03:29, 28. listopada 2010. (CEST)Odgovor

definicija ljevičara uredi

ako sam ispravno razumio,za vas ljevičar znači zaštitnik radničkih prava.a desničar bi po toj logici trebao biti zatiratelj radničkih prava i izrabljivač. samo još napišite da su ljevičari dobri a desničari zli ljudi.hahahaha! pa,ne iscrpluju se pojmovi desnice i ljevice u ekonomiji.jesu li neoliberali ljevičari? jesu,itekako. a bore li se oni možda za radnička prava? ne. jasno da ne. a ljevičari su i to ekstremni.i zagovornici krajnjeg nemilosrdnog kapitalizma. — Prethodni nepotpisani komentar napisao je 78.3.108.66 (razgovordoprinosi) 07:50, 30. listopada 2010.

Postoji klasifikacija da ljevica naginje davati veća prava radnicima, podupire sindikalno organiziranje, socijalna davanja, opće zdravstveno osiguranje, sigurnost i stabilnost obitelji i malih kućanstava, obrazovanje na materinjem jeziku i radi unaprijediti nacionalnu kulturu, brani prava običnog čovjeka, obitelji i naroda, radi na razvitku slabijih, više oporezije bogatune, velike privatne gospodarske sustave, općenito stavlja uzde financijskom i inom kapitalu, naginje nacionalizirati velike sustave od državnog, točnije, nacionalnog interesa. Usporedite njegovu ideologiju sa Crkvom. Desnica po toj klasifikaciji obuzdava radništvo, smanjuje socijalna davanja, stimulira financijske špekulante, smanjuje poreze bogatim slojevima i velikim privatnim gospodarskim sustavima, zakonom džungle odbacuje slabije neka odumru (zato tolike skitnice i beskućnici), privatizira stvari koje su od državnog interesa, kao ono, "država je loš gospodar".
Svemu ovome sliku zamućuje nekakva novija, proturječna, klasifikacija po kojoj je ljevica kao nekakva "naprjedna", "kozmopolitska", a desnica "nazadna, reakcionarna", "nacionalistička".
Istina je suprotna.
Veliki kapital nema nacionalnosti, nego mali obični ljudi. Veliki kapital nemilosrdno želi slomiti nacionalne barijere, zatrijeti male jezike jednim većim, nadjezikom, sve radi ušteda (od koje se okoristi vrlo uski broj ljudi, a nepravde nanesu cijelim narodima), da bi veliki kapitali manje trošili. Veliki kapitali ne trpe male kapitale, male ljude, male narode, obitelj, vjeru. Veliki kapitali ne trpe nikakve barijere. Tako desnica ne može biti nacionalistička. Jedino ljevica. Desnica je zapravo anacionalna.
A ovo šta se danas naziva ljevičarima nema ni l od ljevice. Primjerice, u RH, nitko od njih nije išao prosvjedovati pred moćne europske i svjetske političke i financijske ustanove. Nitko od njih nije demonstrativno noćio pred njima na ulici da bi izborio milijardu eura za zdravstvenu pomoć radnicima jednog gospodarskog subjekta čija su pluća otišla u propast, niti su se borili za financijske potpore velikim gospodarskim sustavima iz sekundarnih djelatnosti kojima se ne da zaprimiti narudžbe novih poslova. Nigdje ni glasa od te vajne ljevice po tim parlamentima i šta ti ja znan sve ne. A s druge strane, svi ti "ljevičari" po Europi nisu digli glas za radna mjesta ljudi u malim europskim državama koji su ostali bez posla po manjim središtima zbog "centralizacije", "restrukturiranja" i "racionalizacije", dok se istovremeno uopće ne dovodi u pitanje isisavanje ogromne dobiti iz tih gospodarskih subjekata izvan države, a kamoli da se spomene dodatno oporezivanje tih dobiti i dividenda. Kubura (razgovor) 03:47, 31. listopada 2010. (CET)Odgovor

Mrtav uredi

Čovjek je umro prije dva dana, mogli biste to staviti u članak.https://www.24sata.hr/news/bio-je-tesko-bolestan-mladen-schwartz-umro-je-u-71-godini-540179— Prethodni nepotpisani komentar napisao je 78.1.57.129 (razgovordoprinosi)

Vrati se natrag na stranicu »Mladen Schwartz«.