Otvori glavni izbornik
Ovo je stranica za razgovor za raspravu o poboljšanjima na članku Osama bin Laden.
Rad na člancima


Tekst treba uklopiti u vec postojeci tekst. Ako mislite samo kopirati tekst na kraj vec postojeceg, bolje ga ostavite ovdje, netko drugi ce vec naci vremena za spajanje tesktova.


Militantni islamski lider rođen 1957. godine u Rijadu (Saudijska Arabija). Osama bin Laden je jedno od 52 djece Muhameda bin Ladena, jednog od najbogatijih građevinskih poduzetnika u Saudijskoj Arabiji i neke od njegovih nebrojenih žena. Muhamed Awad bin Laden došao je u Saudijsku Arabiju iz mjesta Hadramut (Južni Jemen) oko 1930. godine. Otac je život započeo kao veoma siromašan radnik da bi na kraju postao vlasnik jedne od najvećih građevinskih tvrtki u Saudijskoj Arabiji. Za vrijeme vladavine kralja Sauda Muhamed Awada postao je veoma blizak kraljevskoj obitelji i to tako što je preuzeo rizik izgradnje kraljevske palače za mnogo manje novce nego što su to nudile konkurentske tvrtke. Impresionirao je kralja Sauda ali je također izgradio i dobre odnose sa drugim članovima kraljevske obitelji, posebice s Faisalom. Za vrijeme sukoba Sauda i Faisala ranih 1960.-ih Muhamed Awad je odigrao značajnu ulogu u uvjeravanju Sauda da odstupi s trona u korist Faisala. Nakon Saudovog silaska s trona državna blagajna je ostala prazna i Mohamed Awal je šest mjeseci financijski izdržavao kralja Faisala i praktički cijelo kraljevstvo. U znak zahvalnosti kralj Faisal je donio dekret kojim su svi građevinski radovi bili povjereni tvrtki Muhameda Awala. Čak je postao i ministar javnih radova. Njegov otac također je ugošćavao stotine hodočasnika za vrijeme hadža iz cijeloga svijeta. Neki od njih bili su pripadnici Islamske škole te vođe muslimanskih pokreta. Tu naviku i nakon očeve smrti prakticirali su njegova starija braća. Na tim okupljanjima Osama je uspostavio dobre kontakte s raznim ljudima.

Kada je Muhamed bin Laden poginuo u padu helikoptera 1968. godine njegovo golemo građevinsko carstvo - Bin Laden Group prešlo je u vlasništvo djece. Dok je studirao management i ekonomiju na sveučilitšu Kralja Abdula Azina u Jiddahu Osama je bio pod velikim utjecajem jednog od svojih profesora. Riječ je o muslimanskom fundamentalistu šeiku Abdulahu Azamu (koji je kasnije postao jedna od glavnih ličnosti u Afganistanu). Azam se posvetio oslobađanju islama od stranih utjecaja i uvođenju mladih muslimana u čvrste temelje vjere. Pored Azama na Osamu je utjecao i čuveni islamski pisac i filozof Muhamed Kutub. U to doba Osama je svoj smisao vjere tada pronašao u financiranju obnove nekoliko džamija u svetim gradovima Meki i Medini. No, vremenom Osama je postajao sve radikalniji u svojim stajalištima. Kada je Sovjetski Savez intervenirao u Afganistanu 26. prosinca 1979. godine bin Laden je bio jedan od tisuća muslimana koji su se odazvali pozivu na džihad protiv onoga što su oni vidjeli kao bezbožničku snagu koja je napala braću u Afganistanu. Otputovao je u Peshawar, pogranični grad u Pakistanu koji je bio logističko središte snaga koje su se odupirale sovjetskoj invaziji. Sa financijskim sredstvima obiteljske tvrtke organizirao je i financirao snage koje su se odupirale Sovjetima. To je uključivalo kupovinu oružja, uspostavu kampova za obuku te dostavu hrane i lijekova. Kao pripadnik mudžahedina Osama bin Laden je sudjelovao u nekoliko bitaka, uključujući tu krvavu opsadu Jalabada koja je označila kraj sovjetske okupcije Afganistana 1989. godine. Zbog svojih zasluga Laden je slavljen kao heroj i u Afganistanu i u svojoj domovini. Nakon završetka rata u Afganistanu vratio se u domovinu gdje se posvetio radu u Bin Laden Group. Iako poduzetnik sam je sebi zadao oštra pravila poslovanja koja su osiguravala da posao uvijek ima predznak islamskog. Tako, na primjer, nikada ne investira u neislamske zemlje. Ne služi se bankama ukoliko to nije apsolutno nužno. Ne vjeruje bankama i burzama jer je opsjednut idejom kako njih kontroliraju Židovi. U skladu s tim zemlje arapskog poluotoka te Sirija, Pakistan, Afganistan i Sudan jedine su zemlje u kojima je ikada bio. Sve priče o njegovim putovanjima u Švicarsku, na Filipine i u London nikada nisu potkrepljene konkretnim dokazima.

Uskoro se povezao sa skupinama koje su se protivile vladavini saudijske kraljevske obitelji Fahd. Često je i oštro istupao protiv vladine politike, posebice u pitanjima koja su se ticala američkog utjecanja na Saudijsku Arabiju. Bio je to pomalo začuđujući stav jer su mu upravo Sjedinjene Države bile najjači saveznik u borbi protiv Sovjeta u Afganistanu. No, Osama ih je sada smatrao u najmanju ruku suvišnima. Kada su američke trupe iz Saudijske Arabije izvršile upad u susjedni Kuvajt u kolovozu 1990. godine njegov gnjev postao je još žešći. Smatrao je kako je Sjedinjenim Državama stalo samo do očuvanja njihovih naftnih interesa na Srednjem Istoku i vjerovao je kako će kada dođu američke trupe tamo zauvijek ostati. U antisadamovskoj koaliciji vidio je samo snagu koja želi zaštiti Izrael koji je po njemu najveći neprijatelj arapskog svijeta. Zbog ovakvog stava saudijska vlada stavila je jedno vrijeme Osamu Bin Ladena u kućni pritvor. U travnju 1991. godine Osama Bin Laden je napustio Saudijsku Arabiju i preselio se u Sudan gdje je militantna islamska vlada preuzela vlast. Sa svojim nasljedstvom, procijenjenim na 250 milijuna dolara investirao je u ovoj siromašnoj zemlji. Započeo je nekoliko legalnih poslova, uključujući tu i veliku građevinsku tvrtku. Istovremeno počeo je širiti organizaciju Al Qaeda (na arapskom: baza), mrežu mudžahedinskih veterana i drugih islamskih militarista, koju je osnovao pred kraj afganistansko-sovjetskog konflikta. Preko Al Qaede povezao se sa sličnim terorističkim grupama kao što su egipatski Al Džihad, iranski Hezbolah, sudanski Nacionalni islamski front terorističkim skupinama u Jemenu, Saudijskoj Arbaiji i Somaliji. Uskoro su Sjedinjene Države postale njegov glavni cilj. Dana 3. listopada 1993. godine osamnaest američkih vojnika je ubijeno u pucnjavi u glavnom gradu Somalije Mogadišu. Ovo krvoproliće dovelo je do toga da su se američke trupe povukle iz Somalije.

Do sredine 1990.-ih ime Osame bin Ladena bilo je povezano s većinom značajnih terorističkih aktivnosti. Uključujući tu i postavljenje bombe u Svjetskom trgovačkom centru u New Yorku 1993. godine. Tom prilikom poginulo je šest ljudi. Godine 1994. vlada Saudijske Arabije oduzela mu je državljanstvo i zamrznula njegovu imovinu. Također najuža obitelj javno se odrekla Osame bin Ladena. U kolovozu 1995. Osama je pisao kralju Fahdu pozivajući ga na gerilski rat protiv američkih trupa stacioniranih u Saudijskoj Arabiji. U studenome iste godine izveden je bombaški napad na kamion američke vojske u Rijadu. Za napad su optužene četiri osobe koje su izjavile kako su na ovaj čin bile inspirirane Osamom bin Ladenom. Bin Laden je zanijekao umiješanost u napad ali je pozdravio sam napad. Nakon ovog incidenta američka je vlada, uz saudijsku podršku, vršila pritisak na vladu Sudana da kontrolira Osamu bin Ladena. Kao rezultat ovog pritiska Osama se skrasio u Afganistanu gdje je još uvijek imao jaku podršku. Krajnje siromašnu zemlju sada je razdirao unutarafaganistaki sukob. Bin Laden je pomogao talibanima, minornim radikalima da preuzmu vlast u zemlji zaslužujući tako njihovu lojalnost. Njegovi sljedbenici vide ga kao istinskog muslimanskog vjernika koji nije izložen raznim vanjskim utjecajima. Prvenstveno, utjecaju Sjedinjenih Država. On ih održava u tome uvjerenju jakom religioznom retorikom i velikim svotama novca kojima financira terorističke operacije, gradi im kuće, ceste, potpomaže naoružavanje i njihovu infrastrukturu. Godine 1998. bacio je fatvu pozivajući na smrt svih Amerikanaca bez obzira da li se radi o vojnim ili civilnim osobama. I bez obzira radi li se o muškarcima, ženama ili djeci. Time je proširio svoju prethodnu fatvu iz 1996. godine kojom je pozvao svoje sljedbenike da se predano posvete istjerivanju Amerikanaca i Židova iz muslimanskih svetih zemalja. Dana 7. kolovoza 1998. godine, točno osam godina nakon što su američke snage stigle u Saudijsku Arabiju za vrijeme Zaljevskog rata dva kamiona bombe eksplodirale su ispred američke ambasade u Nairobiju u Keniji te Dar es Salamu u Tanzaniji. Napad u Nairobiju ubio je 213 ljudi, a ranio 4500. U Dar es Salamu ubijeno je 11 ljudi i 85 je ranjeno. Kao i u prijašnjim napadima Osama je porekao svoju upletenost. No, odali su ga faksovi koje je slao terorističkim ćelijama u Londonu.

Dva tjedna nakon napada na ambasade američki predsjednik Bill Clinton naredio je napade projektilima na mjesta za koja se pretpostavljalo da su teroristički kampovi u Afganistanu te na farmaceutsko postrojenje koje je proizvodilo kemijsko oružje u Kartumu (Sudan). No, napad je doživio krah jer su kampovi za obuku bili napušteni, a farmaceustko postrojenje ipak nije proizvodilo nezakonito kemijsko oružje. U studenome 1998. godine američka je vlada ponudila pet milijuna dolara nagrade za bilo kakvu informaciju koja bi vodila uhićenju Osame bin Ladena. Naredne 1999. godine FBI smjestio ga je na listu deset najtraženijih zločinaca. Osamin teroristički niz je nastavljen - bomba u zračnoj luci u Los Angelesu i bombaški napad na američki ratni brod U.S.S. Cole u jemenskoj luci Aden. Vrhunac je dosegnut 11. rujna 2001. kada su teroristi oteli četiri aviona na komercijalnim letovima i s dva aviona zaletjeli se u Svjetski trgovački centar. Treći avion strmoglavio se na Pentagon u Washingtonu dok se četvrti avion srušio u Pennsylvaniji jer su putnici pružili otpor teroristima. Kao po pravilu Osama bin Laden porekao je svoju upletenost u ove događaje ali ih je pozdravio. Unatoč tome postao je prvoosumnjičeni. Nedugo nakon napada na Svjetski trgovački centar američki predsjednik George W. Bush zatražio je od afganistanskih vlasti da predaju Osamu bin Ladena. Oni su to odbili i uslijedio je američki oružani odgovor početkom listopada 2001. godine. To je dovelo do pada talibanske vlasti u Afganistanu ali ne i do uništenja terorističke mreže Al Qaede i hvatanja Osame bin Ladena.


Mozda bi trebalo staviti sliku Osame bin Ladena na clanku o njemu (jer u ovom trenutku nema nijedne) a ne samo americka krda/stada koja slave njegovu smrt.--El hombre (razgovor) 22:23, 2. svibnja 2011. (CEST)

Vrati se natrag na stranicu »Osama bin Laden«.