Razgovor:Političko domorodstvo

Zadnji komentar: Gdje je nestala duša svijeta, prije 12 godina u temi Bolji naziv
Ovo je stranica za razgovor za raspravu o poboljšanjima na članku Političko domorodstvo.
Rad na člancima
Pismohrane:

Neke napomene o odabiru tema uredi

Ovaj članak se doima kao dopuna članaka šovinizam i ksenofobija.

Ako ovaj članak postoji na ostalim wikipedijama ne znači da ga moramo slijepo oponašati. Ako Hrvatska nije useljenička zemlja, čemu onda članak? Ako se diskriminacija provodi samo prema pridošlicama u velike gradove, onda je to tipičan slučaj šovinizma ili jingoizma.

--Gdje je nestala duša svijeta (razgovor) 16:29, 15. studenog 2009. (CET)

  • Rasizma, seksizam i,jingoizam političko domorodstvo su oblici šovinizma. Članak šovinizam je pak mrva!
  • Ode nije rič samo o HR (iako će biti rič i o temu!) već i o ostalim zemljama. S tim da ćemo ode obradit i slučajeve po HR
  • Hrvatska nije useljenička zemlja poputdržava novog svita-da! Ali u HR ima masu doseljenika (podritlon) iz BiH tako da i tu ima materijala.

--Añtó| Àntó (razgovor) 08:05, 18. studenog 2009. (CET)

Ako je članak šovinizam mrva, upravo stoga ga i treba nadopuniti, sadržajem ovog članka.
--Gdje je nestala duša svijeta (razgovor) 09:09, 22. studenog 2009. (CET)

Ne salazem se s dusom, jer se clanak ili pojam sam po sebi dosta razlikuje od soviznizma. Bas naprotiv, treba ga jos doraditi i izgraditi. Pokusao sam uvod malo preurediti da bude opcenit i nadam se da se slazete s njim. A duso, ako ti je neki clanak pre "mrvast" prosiri ili nadopuni ga jednostavno. Pa zato smo svi umrezeni preko wikipdeije na toliko jezika. Ak nebus ti, bum ja. bOk--Croq (razgovor) 10:11, 22. studenog 2009. (CET)

Meni se to neda raditi. Uvod nije dobar. Nativizam ili kako li se to već može nazvati, nije politički pokret, već oblik diskriminacije! Nije nikakav pokret ili organizirani sustav. To je odnos prema strancima, koji se može nazvati protuuseljenički poriv, ili želja za očuvanjem domaćeg stanovništva, koje ima zajedničku nacionalnost. Pojam se možda i razlikuje od šovinizma ali se bitno ne razlikuje od ksenofobije. Taj stav zastupam. Ovaj članak postoji samo na još 5 jezika.
Čudno kako nitko nije spomenuo naziv ovog članka. Govorimo o sadržaju članka, a ako stvarno misliš dopuniti članak, bilo bi dobro da predložiš i novi naslov. Postojeći naslov ne može nikako ostati. Uostalom, tako je i započela ova rasprava. Toliko.
--Gdje je nestala duša svijeta (razgovor) 14:52, 22. studenog 2009. (CET)


Nakon istraživanja sam predlažem naslov nesnošljivost. Spominje se između ostalog i na ovim stranicama:
--Gdje je nestala duša svijeta (razgovor) 18:09, 22. studenog 2009. (CET)

Nijedan od tih članaka koji spominju nesnošljivost nima veze jedan s drugin. Pojam nesnošljivosti je preopćenit.Ovo nije općeniti oblik. Ode se govori o nesnošljivosti domorodaca spram došljaka tj. nekakva vrsta soci-političko-kulturološkog konzervativizma .12:03, 23. studenog 2009. (CET)— Prethodni nepotpisani komentar napisao je Aradic-es (razgovordoprinosi) --Gdje je nestala duša svijeta (razgovor) 18:15, 23. studenog 2009. (CET)

Slažem se da je nesnošljivost (netolerancija) možda preopćenit naslov, ali kad se radi o imenu neke pojave, naziv ne mora biti uvijek točan. Ponekad je važnije koliko je neki naziv privaćen, uvriježen, koliko se udomaćio. U svakom slučaju nesnošljivost je puno bolji naslov od postojećeg. Vidim i da se oko same definicije pojma također ne slažemo.
--Gdje je nestala duša svijeta (razgovor) 16:17, 24. studenog 2009. (CET)

nesnošljivost, šovinizam itd . su općenite pojave. Ovo jedna specifična na koju želin usredotočit.--Àntó Añtó 08:27, 25. studenog 2009. (CET)

Šovinizam i nesnošljivost su širi pojmovi, i ako se gleda što ovaj članak pokriva temu koja je prepoznatljiva na političkom pejzažu Hrvatske. Mnoge migracije jesu unutrašnje, i postoje specifičnosti. Možda kasnije kada se naseli više došljaka iz drugih zemalja da će neke specifične manifestacije političkog domorodstva pokazati prema drugim etničkim skupinama. Vodomar (razgovor) 00:34, 29. prosinca 2009. (CET)Odgovor

Bolji naziv uredi

Vratio sam predložak "bolji naslov" jer ovo je pojam koji, čini mi se postoji samo na hrvatskoj wikipediji. Nužno je mišljenje stručnjaka. --Gdje je nestala duša svijeta (razgovor) 19:54, 10. rujna 2010. (CEST)Odgovor


Krivo! Taj pojam postoji na ostalim wikipedijama. Samo problem je što hrv. jezik nema tako razgranato nazivlje. Krenimo od značenje "nativism"-izvedena je od riči "native" što znači "domorodac, urođenik". Znači nativism može biti jedino "urođeništvo" ili "domorodstvo" (jedini logični odabir). S obzirom da se ode radi o političken kontekstu mogući drugi privodi bi bili:

  • Domorodstvo kao politički pojam
  • Domorodstvo u politici

ili sl.--Àntó Añtó 07:59, 11. rujna 2010. (CEST)Odgovor

Nije bitno što postoji na wikipediji već ono upravo ono što postoji van wikipedije, u vanjskom životu i kulturi naroda. Ako to postoji kod nas onda ima drugačiji naziv. Ne smije wikipedija izmišljati nešto što ne postoji.--Gdje je nestala duša svijeta (razgovor) 08:18, 12. rujna 2010. (CEST)Odgovor
Upravo to i jest problem što to kod nas NEMA poseban naziv! tj.ta tematiak baš i nije proučavana!— Prethodni nepotpisani komentar napisao je Aradic-es (razgovordoprinosi) 17:47, 12. rujna 2010.
Nativizam je u našoj kulturi pojam iz psihologije izvor. Postojeći nazivi već postoje, to su oni koji sam navodio u ranijoj raspravi. Neki od njih kao nesnošljivost i šovinizam navode se i u članku. Sam članak djelomično zahtijeva uklanjanje dijela sadržaja, jer obrađuje stvari nevezane za temu.
--Gdje je nestala duša svijeta (razgovor) 19:04, 12. rujna 2010. (CEST)Odgovor


Ovaj tvoj izvor pojam "nativizam" koristi u značenje nekakvih urođenih sposobnosti što pak nema nikakve veže s ovon temon!--Àntó Añtó 21:48, 12. rujna 2010. (CEST)Odgovor

To ti ja govorin cilo vrime o tome se upravo i radi, ovi pojam ima drugo značenje a ne ovo društveno političko šta ti pokušavaš nategnit.
--Gdje je nestala duša svijeta (razgovor) 17:10, 13. rujna 2010. (CEST)Odgovor


Domoroci i kvazidomoroci i odnosi spram pridošlica to je ta (ista) priča)--Àntó Añtó 11:44, 27. rujna 2010. (CEST)Odgovor

Političko domorodstvo je jedna od riječi koje nikada nisam čuo i čini mi se sklopljena za napisati članak. Što se tiče samog članka, smatram da je članak uvreda svima koji ga čitaju. Politički nativizam zastupa interese starosjedilaca u odnosu na došljake, odnosno smatra da se došljaci trebaju prilagoditi zatečenim okolnostima a ne obratno da se domaći moraju prillagođavati došljacima. Sam pojam po sebi nije loš (dapače, jako je poželjan i raširen, Hrvati su mahom za ovaj politički pogled) i nema veze s netrpeljivošću i nesnošljivošću o čemu se radi u članku. Druga je priča miješanje nativizma s ksenofobijom, ako se o tome htjelo pisati onda je to trebalo i naglasiti. Da se mene pita ja sam za brisanje članka. --Lasta 12:10, 27. rujna 2010. (CEST)Odgovor
Što se tiče imena članka, hrvatski jezik poznaje riječi i domorodac i domorodstvo (akademik Mirko Tomasović napisao je knjigu »Domorodstvo i europejstvo: rasprave i refleksije o hrvatskoj književnosti XIX. i XX. stoljeća) ali kovanica političko domorodstvo se toliko rijetko rabi da je možda bolje da se članak zove Nativizam ili Politički nativizam. Možda se članak moglo brisati 2009., ali danas je članak potkrijepljen vjerodostojnim izvorima (koliko sam provjerio) i njegovo brisanje bi bila cenzura što je neprihvatljivo na slobodnoj enciklopediji. SpeedyGonsales 02:25, 20. veljače 2011. (CET)Odgovor

Naravno da postoji pojam domorodac ali Tomasović u svojoj zbirci eseja to koristi u nazivu poglavlja u kontekstu povijesti književnosti matica.hr, u sociološkom smislu to nema veze s ovom temom. Ponavljam, naziv se razlikuje od sadržaja. Dao sam komentar za nativizam gore. Mislim da članak više daje nekakav kulturološki pregled, pisan populistički sa dodavanjem manje važnih stvari. O pravoj povijesti (prije devedesetih) nesnošljivosti spram pridošlicama ne kaže se ništa.Gdje je nestala duša svijeta (razgovor) 19:33, 14. svibnja 2011. (CEST)Odgovor

Vrati se natrag na stranicu »Političko domorodstvo«.