Razgovor:Raspad SFRJ

Zadnji komentar: Kubura, prije 10 godina u temi Dobre analize
Ovo je stranica za razgovor za raspravu o poboljšanjima na članku Raspad SFRJ.
Rad na člancima
Pismohrane:

Ime članka uredi

Ne bi li ovo trebalo nositi naziv Raspad SFRJ, kakvi jugoslavenski ratovi.--Jack Sparrow (razgovor) 12:57, 12. rujna 2009. (CEST)Odgovor

Meni je spornija posljedica ratova. U kutiji piše da je stvoreno 5 novih država, a ja bih rekao 7. Nisam ispravio jer ne znam mnogo o temi, stoga bih molio nekoga ko o tome zna više od mene da ispravi ukoliko je netočno. Hvala --Frano Milić (razgovor) 13:02, 12. rujna 2009. (CEST)Odgovor
Moje obrazloženje imena članka: nitko neće mijenjati ime članka Beč u Wien ili Hrvatska u Croatia, jer mi imamo naše nazive koji su ustaljeni i nikome (obrazovanome) ne pada na pamet mijenjati ih. Sad samo treba pokazati da je Raspad SFRJ naš valjani naziv, a Jugoslavenski ratovi je naziv koji rabe stranci. U SFRJ je 1990. počeo raspad bivše države, i uzrok raspada nisu ratovi, nego su prije ratovi posljedica nekih presezanja i težnji da se spriječe neki raspadi. Stoga taj raspad nazivati jugoratovima je skoro jednako pogrešno kao nazivati Domovinski rat građanskim umjesto agresorskim i narodno-oslobodilačkim ratom. Ipak, ne radi se o pogrešci iste veličine, ali već samo to što su dva suradnika u jako kratkom vremenu reagirala na stranici za razgovor pokazuje da razlika postoji. Na isti način kao što neki redneck nije nikad čuo za državu s najvišom planinom u bivšoj Jugi, na takav isti način strancima je lako kategorizirati sve žrtve nastale od 1990.-2000. na području bivše SFRJ u jugoratove, ali ako stranci nemaju znanja ili osjećaja, to ne znači da se mi trebamo povoditi za njima, nego baš suprotno, mi trebamo stvari nazvati pravim imenom, pa nek se oni povedu za nama.
Što se tiče broja država, 7 ih je nastalo raspadom (6 bivših republika i jedna pokrajina danas su države), a oružani sukobi vodili su se na teritoriju 5+1 (svima osim Crne Gore, Slovenija je imala svojih tjedan dana, o ratovanju u Hrvatskoj i BiH ne treba posebno pričati, ratovalo se i u Makedoniji i na Kosovu, Srbija je imala par NATO-vih napada na Beograd). Kako se članak zove Raspad SFRJ, u okviru treba pisati 7. SpeedyGonsales 14:22, 12. rujna 2009. (CEST)Odgovor
Mislim da se ovdje ne radi o tome da se Jugoslavenski ratovi preimenuju u Yugoslav wars, nego u Jugoslavenski ratovi. Ne znam, po čemu bi naziv "Raspad SFRJ" bio ustaljeniji od "Jugoslavenski ratovi"? Jer mislim da je članak isprva započeo kao članak koji piše o raspadu SFRJ, ali je kasnije, kad se proširio, prerastao u Jugoslavenske ratove, o čemu svjedoči i infookvir ratovi na desnoj strani. Jer to su doista bila 4 rata (5 ako se uključi i sukob u Makedoniji) na tom području koja su dio Jugoslavenskih ratova jer su se tako krstila. Kad pogledaš članak Izraelsko-libanonski rat 2006., on je isto dio Bliskoistočnog sukoba, iako nije cijeli Bliski istok bio u ratu zbog njega. Ali to je takav naziv i kao takav je međunarodno poznat.
Pogledaj naziv članka na drugim jezicima wikipedije: cs:Válka v Jugoslávii, de:Jugoslawienkriege, en:Yugoslav wars, es:Guerras yugoslavas, fr:Guerres de Yougoslavie, gl:Guerras iugoslavas, it:Guerre jugoslave, no:Jugoslavia-krigene. Čak i Slovenci imaju naziv sl:Vojne v nekdanji Jugoslaviji, iako bi oni isto trebali zastupati tvoje mišljenje po tvojoj teoriji. Zato smatram da je "Jugoslavenski ratovi" bolji naziv.--Seiya (razgovor) 18:57, 12. rujna 2009. (CEST)Odgovor
U Hrvatskoj, pa i u svim država bivše Jugoslavije, nikada nije korišten naziv "Jugoslavenski ratovi". Neka oni u Engleskoj ili Americi nazivaju to kako žele, ali mi koji živimo ovdje na ovim prostorima, nismo doživjeli Jugoslavenske ratove nego Raspad SFRJ. Što se tiče ratova, naravno da su oni povezani, ali oni nisu dio nekakvih jugoslavenskih ratova nego dio Raspada SFRJ. Jer ako pristanemo na taj naziv "Jugoslavenski ratovi", tko nam jamči da se jednoga dana neće povesti kampanja da se to nazove "Jugoslavenski građanski rat" ili slično? Raspad SFRJ je ispravan naziv.--Jack Sparrow (razgovor) 11:21, 17. rujna 2009. (CEST)Odgovor

Raspad SFRJ>>>Jugoslavenski ratovi uredi

Trebalo bi preimenovati Raspad SFRJ u Jugoslavenski ratovi. I sam interwiki u Raspad SFRJ vodi na članke koji se zovu "Jugoslavenski ratovi", kao primjerice [cs:Válka v Jugoslávii], [de:Jugoslawienkriege], [fr:Guerres de Yougoslavie] i [en:Yugoslav Wars]. Čak i Slovenci imaju naziv [sl:Vojne v nekdanji Jugoslaviji]. Ne znam, zašto bi trebalo biti drugačije kod nas? Čemu ta iznimka? Ti ratovi su dobili takav naziv i on je kao takav generalno prihvaćen u svijetu, tako da mislim da tu ne treba previše filozofirati. Isto tako, Ratu u Hrvatskoj bi trebalo dodati da je bio dio Jugoslavenskih ratova, kao što je to bio i Rat u Bosni, Sloveniji i na Kosovu. Imali su svi isti predznak: te države/pokrajine su se borile za neovisnost od Jugoslavije i ratovali sa samom Jugoslavijom. Svatko tko će glasovati, neka da svoje argumente za ili protiv da se može raspravljati o njima.--Seiya (razgovor) 17:24, 18. rujna 2009. (CEST)Odgovor

Za:


Protiv:

  1.   PROTIV Nismo mi Englezi ili Amerikanci da djelimo takve nestručne nazive. Ovo nisu bili ratovi između Jugoslavena, kako bi Amerikanci ili Englezi mislili, nego raspad jedne države koja se pokušavala održati silom. Da je Milošević uspio očuvati Jugoslaviju onda bi se ovo moglo nazvati Jugoslavenski građanski rat ili Jugoslavenski ratovi, ali on to nije uspio, i prema tome, to je bio Raspad SFRJ. Za usporedbu, Konfederacija je izgubila rat sa Unijom, Sjedinjene Države su opstale, i zato se njihov sukob naziva Američki građanski rat, ali da je Konfederacija dobila rat, to bi se zvalo Raspad SAD-a ili nekako slično. Jer sam naziv "Jugoslavenski ratovi" implicira da se tu radi o nekakvim građanskim ratovima između Jugoslavena a ovo to nije bilo.--Jack Sparrow (razgovor) 12:38, 19. rujna 2009. (CEST)Odgovor
  2.   PROTIV Pošto se radi o sukobima priznatih suverenih država (Hrvatska, Bosna i Hercegovina, na drugoj strani SR Jugoslavija itd.) ne može se govoriti o "Jugoslovenskim ratovima". Ratovi između južnoslavenskih naroda su bili posljedica "Raspada SFRJ". Po ovome bi se i "Balkanski ratovi" (1912.) mogli nazvati "Jugoslovenski ratovi". Pošto se u članku radi izričito o raspadu i ratovima kao posljedicama, ne vidim smisao za preimenovanje. --Seha (razgovor) 12:58, 19. rujna 2009. (CEST)Odgovor
  1.   PROTIV Raspad SFRJ je zgodna egida za članak koji bi temaski obhvatio upravo to - raspad SFRJ ili Druge Jugoslavije, koja prestaje postojati 1992. i formalno i faktički. --Markus cg1 (razgovor) 21:56, 19. ožujka 2012. (CET)Odgovor

Šuvar i jugoslavenskoj ideji "navodno" odana JNA uredi

Dobro su poznate sve kontroverze glede Šuvara, a bilo je puno drugih hrvatskih komunista koji su se suprotstavili Miloševiću, koje se u članku uopće ne spominje. Neki od njih su puno zaslužniji od Šuvara za hrvatsku demokraciju kao što su Drago Dimitrović i Celestin Sardelić. Takvo isticanje Šuvara je čisti POV.

Također silne priče o Mamuli kao nekakvom razumnom čovjeku, za njega su to sve bili samo nacionalisti i razbijači njegove Jugoslavije. A tek priče kako je JNA, joj malo dijete, nevina (kao nekad Partija), jer ona je sudeći po sadržaju članka ostala dosljedno jugoslavenizirana (u to vrijeme).

To nije istina, mnogi od tih hrvatskih komunista su bili na direktnoj vezi sa službama sigurnosti (od UDBA-e do KOS-a, i raznih saveznih organa.).

JNA je prije svega bila boljševička, komunistička vojna formacija, kojoj je do Jugoslavije (i primjerice Strossmayera) bilo puno, puno manje stalo, a više im je bilo do beneficija, ljetovališta, činova, automobila, i svega materijalnoga. A da bi to ostvarili svi su bili vjernici u komunizam i to onaj najrigidniji.

Po svjedočenju nekih hrvatskih komunista - oni su dobro znali što se sprema, rekao im je Špegelj, znali su za sve planove JNA o okupaciji po zamišljenoj crti Virovitica - Karlovac - Karlobag, znali su i o oduzimanju oružja teritorijalne obrane (ali u 90% slučajeva je nisu spriječili.

Članak je po tim elementima čisti POV i fikcija, koja zaslužuje onda i takvu nalijepnicu.

Bugoslav (razgovor) 18:57, 12. svibnja 2010. (CEST)Odgovor

Ne znam tko je to pisao za Šuvara, ali sam svejedno po tvojim preporukama ubacio u paragraf "Korijeni" i nešto o Dimitroviću i Sardeliću, a i izmjenio sam natpis slike Evstafiev-sarajevo-building-burns. Možete vidjeti promjene ovdje:[1]. Naravno, članak je već sada jako velik, 68 kilobajta, pa sam samo dodao smjernicu za glavni članak Kronologija raspada SFRJ gdje se to može još u puno više detalja pisati o pozadini i problemima Jugolavije 1980-ih, ali sad nabrajati ama baš svakog političara iz tog razdoblja je stvarno previše. Ako još netko ima neke prijedloge, neka sad kaže. Ja mislim da je sada sve sređeno pa glasam da se makne "Neutrality" tag.--Seiya (razgovor) 17:54, 13. svibnja 2010. (CEST)Odgovor
Kolega, možete Vi glasati do sutra, ja glasujem za predložak i bit ću protiv ovoga članka dok god se u njemu bude spominjao Stipe Šuvar kao kakav "oslobodioc", jer on nije nikakav osloboditelj. Samo pogledaj članak koji su o njemu napisale naše kolege. Ja se u članak o Stipi Šuvaru nisam puno miješao, ali je relativno dobro intoniran, moglo se i "žešće". Što se tiče ostalih izmjena, (1) Ni pod koju cijenu će tako visoko u članku biti "jugoslavenski ratovi" (i to pisani velikim početnim slovom kao da je riječ o kakvoj knjizi), niti "Treći balkanski rat"; (2) Nikad me nitko ne će uvjeriti u to da je JNA bila ostala jugoslavenizirana, jer su od sredine 1980-tih počeli s planovima o presijecanju Hrvatske po "linijama" koje sam naveo, a sustavno su provodili politiku ubrzanoga uklanjanja viška kadrova (svih osim srpske nacionalnosti, tj. pripadnika srpskoga naroda).
Bilo je jako lako dobiti "otpusno pismo" iz JNA od sredine 1980-tih do kraja toga desetljeća, što nikad prije nije bio slučaj, naime bilo je jako teško dobiti rješenje o premještaju, a kamoli otkaz službe u JNA. No u tom razdoblju je bilo dovoljno popuniti zahtjev i rješenje je u najkraćemu mogućem roku stizalo podnositelju zahtjeva.
Neutralnost se dakle ne skida, dok god je Šuvar u članku, dok god ne bude jasno da je Špegelj rekao hrvatskomu komunističkom vodstvu što se sprema, dok god oni koji to sve dobro znaju - isto skrivaju. Dok god ne bude jasno osuđena stranka na vlasti zbog poslušnosti prema preporukama CK SKJ o preuzimanju oružja TO u ustanove i jedinice JNA. To je bila samo preporuka, a nisu je svi podržali iako je CK SKH to podržala. Primjerice u Samoboru gdje je Pejnović, Veselin spriječio predaju oružja.
Toliko za sad. Lijep pozdrav. -- Bugoslav (razgovor) 18:13, 13. svibnja 2010. (CEST)Odgovor
A gle, ja ne znam što točno tebe smeta u članku, koji detalj ili paragraf, pa je najbolje da ti to sam ispraviš i doradiš. Samo nemoj previše jer je već sad članak prilično opširan.--Seiya (razgovor) 19:41, 14. svibnja 2010. (CEST)Odgovor

Slika uredi

Pogledajte opis slike Evstafiev-sarajevo-building-burns u dijelu "Rat u Bosni": Primjer nepoštivanja institucija države BiH. Mislite da je ovo smiješno? --Duma (razgovor) 21:07, 12. svibnja 2010. (CEST)Odgovor

Sada je u redu. --Duma (razgovor) 10:04, 15. svibnja 2010. (CEST)Odgovor

(Ne)točnost slike uredi

[2] Ovu sliku treba malo bolje izraziti. Početak animacije kazuje SFRJ kao jedinstvenu, što to ona nikad nije bila. Trebalo je označiti republike i pokrajine. Kubura (razgovor) 06:37, 13. listopada 2011. (CEST)Odgovor

Slažem se.--Jack Sparrow (razgovor) 09:13, 13. listopada 2011. (CEST)Odgovor

Paragraf uredi

  • Stjepan Babić, Božidar Finka, Milan Moguš, Hrvatski pravopis, Školska knjiga, Zagreb, 1994., ISBN 953-0-40005-5, str. 145.
  »Paragraf se kao pismeni znak bez pravoga razloga sve rjeđe upotrebljava. Piše se bez točke, a po potrebi mu se mogu (uz spojnicu) dodavati i padežni nastavci, npr.: § 4., 6., 8. – 12. i 14. (...)«
(str. 145.)

-- Bugoslav (razg.) 17. ožujka 2012., 14:42 (CET)

Gojko Marinković uredi

Gojko Marinković je u televizijskoj emisiji kod Romana Bolkovića izjavio da je Stambolić "idejni otac" Slobodana Miloševića i da se sve spremalo puno ranije od Titine smrti. Naravno, ako sam dobro zapamtio. Bilo je to vrlo nedavno, prije kojih tjedan ili pola mjeseca. Da bi članak bio potpun treba proći još dosta vremena. -- Bugoslav (razg.) 19. ožujka 2012., 13:46 (CET)

Dok se ti sjetiš da li si "dobro zapamtio" ili ne, nećemo izmišljati stvari za koje nema konkretnih izvora.--Seiya (razgovor) 14:38, 19. ožujka 2012. (CET)Odgovor
Novinari su pisali o tome u Danasu, treba tu još puno podataka. Zapravo, takva nedavna povijesna zbivanja uvijek (i sasvim prirodno) izazivaju nedoumice (najblaže rečeno). -- Bugoslav (razg.) 19. ožujka 2012., 14:40 (CET)
To je već pisanje za drugi članak. Mnogi su planirali sve i svašta, ali pitanje je kada je sve postalo konkretno, a to je u članku. Kada već pričamo o konkretnom, molio bi i tebe da budeš konkretan u prijedlozima. Mišljenje jednog čovjeka je premalo da bi se tu nešto drastično mijenjalo. Prema tvojem tumačenju, trebali bi oduzeti i status "odličnog članka" Obrani Dubrovnika jer je i to "nedavno povijesno zbivanje koje izazive nedoumice".--Seiya (razgovor) 15:06, 19. ožujka 2012. (CET)Odgovor


Točnost i Facta uredi

Stavio sam nekoliko "facta", a izgleda da ih je mogao biti mali milijun.

1. SFRJ se raspala deveesetih godina 20. stoljeća... Ovo je preširoka formulacija i netočna. Formalno-pravno je prestala postojati do 27.04.1992.

2. Srbijanski je državni vrh tijekom 1989./90. godine vršio pučeve... Što je točno PUČ? Kada vojska preuzima vlast. Ako je to srbijanski vrh radio, na Kosovu je to bilo 1981, no u Vojvodini i CG vojska zbilja nikad nije preuzela vlast.

Etc, --Markus cg1 (razgovor) 21:42, 19. ožujka 2012. (CET)Odgovor

Članak je tešak kocepcijski promašaj. Ne samo što sadrži bezbrojne netočnosti (faktografske) već i obuhvaća period do 1999. što je van pameti, jer se SFRJ dotad bila raspala najmanje sedam godina unatrag.--Markus cg1 (razgovor) 21:53, 19. ožujka 2012. (CET)Odgovor

Teško da bi moglo biti milijun kada je samo uvodno poglavlje bez izvora, ali mogu i tamo staviti i time je stvar riješena. Slažem se da bi "Raspad SFRJ" trebalo preimenovati u "Raspad Jugoslavije", što bi bilo prikladnije s obzirom da se pokriva razdoblje i nakon 1992. Puč ili državni udar je naziv za protuustavnu i protuzakonitu smjenu nositelja vlasti u nekoj državi, ne mora se ograničiti samo na preuzimanje vojske. Da li bi se smjena vlasti u Vojvodini i Crnoj Gori tako mogla nazvati, ne znam, ako imaš neki prijedlog kako bi se drugačije zvalo, samo reci. Je li to sve?--Seiya (razgovor) 08:47, 20. ožujka 2012. (CET)Odgovor
SFRJ i SRJ nisu iste države. Ako se u članku govori o Raspadu SFRJ, onda je to razdoblje do 1991., dovršeno 1992. godine. SRJ je nova država, kao i Hrvatska, BiH, Slovenija, Makedonija, tako da nije moguće govoriti o Raspadu Jugoslavije koje bi podrazumijevalo razdoblje nakon 1991./1992. Neki put mislim da je nakon 20 godina smješno ponavljati elementarne stvari (Badinterova komisija, pravno sljedništvo, raspad-otcjepljenje....), ali očito još i dalje postoji neshvaćanost, odnosno želja da se ne shvati (dovoljno je vidjeti raspravu par odlomaka iznad o preimenovanju članka u Jugoslavenske ratove).
Nadalje, kako se može govoriti o korijenima raspada SFRJ, a bez da se spomene Ustav iz 1974. Općenito o politici se skoro pa i ne govori...nekakva loša sinteza o ratovima...al' zato je spomenut princ Charles. Izvori su loši (teško mogu prihvatiti autor(icu) Ramet P. Sabirnu kao ozbiljan izvor). Itd.--Ex13 (razgovor) 09:18, 20. ožujka 2012. (CET)Odgovor

Slazem se sa Ex-13. Tekst treba da obuhvata kronologiju tj. razdoblje od (minimlno) 1974. do (zakljucno) 1992. godine. Ja zalim sto je Seiya na ovakav nacin pokusao bagatelizirati polemiku, no uvod je iznimno vazan i ako ne mora biti referenciran on svakako mora biti izuzetno pecizan. Je li tako? Tvrdim da mu je uvod, doslovno svaka recenica, neprecizan. Sto znaci da je "sukob zapoceo 1990." oko federalne vlade? To je fijasko. Pa ta Vlada (Anta Markovica) je postojala do konca 1991, cak su i slovenacki i hrvatski ministri ostali njezini clanovi. Markovic je (otprilike) napustio BG tek oko 20. 12. 1991.etc.

Ili ovaj dio:

"Pošto je Slobodan Milošević naredio JNA da zadrži te tri države silom u Jugoslaviji, ubrzo nakon proglašenja neovisnosti počeo je desetodnevni rat u Sloveniji, a zatim rat u Hrvatskoj (1991.-1995)".

- Milosevic nije naredio da JNA napadne Sloveniju, stavise, Slovenija ga nije interesirala, vec Hrvatska, ali ne da Hrvatsku zadrzi silom u Jugoslaviji, vec da okupira i amputira velike djelove njezine teritorije. I sa BiH je slicno.


--Markus cg1 (razgovor) 11:58, 20. ožujka 2012. (CET)Odgovor

Nije lijepo vidjeti da je članak potkrijepljen sa toliko i toliko izvora, a opet je čisti trač, trač i trač. Više novinski specijal nego wikipedijin članak! Kad već nemate rješenja za točnost podataka, zašto se onda ne prevede članak sa engleske wikipedije? --Mostarac (razgovor) 12:15, 3. listopada 2012. (CEST)Odgovor

Evo što Dušan Bilandžić piše o raspadu SFRJ! --Mostarac (razgovor) 17:48, 3. listopada 2012. (CEST)Odgovor

Izbacio sam odlomke koji govore o ratovima koji su izbili poslije raspada SFRJ. Naznačio sam da se je SFRJ raspadala, jer je to bio proces koji je trajao, a pozvao sam se na Badinteurovu komisiju, ne na BBC koji se nije proslavio neutralnim pisanjima o Hrvatskoj, a njihovo relativiziranje agresije na Hrvatsku poznato je (materijala na YouTubeu koliko hoćeš). Kubura (razgovor) 05:25, 23. travnja 2013. (CEST)Odgovor

Dio koji je izbačen - Nakon raspada uredi

Dio koji je izbačen predstavlja ili osobno mišljenje autora ili loš nastavak priče "što se dogodilo s likovima iz bajke". Ne mogu se samo tako iznositi zaključci.--Ex13 (razgovor) 13:33, 20. ožujka 2012. (CET)Odgovor


 
Hrvatski predsjednik Josipović i srbijanski predsjednik Tadić (lijevo) jedno kraj drugoga u Istanbulu

BiH ima kompliciranu podjelu - njena multietničnost postala je teret zbog nepovjerenja tri naroda nakon rata - pa je Vijeće Europe zaključilo da Bosna i Hercegovina sa ovakvim uređenjem nema budućnosti, ako se stanje ne promjeni.[nedostaje izvor]

U Sloveniji rat nije ostavio velike posljedice. Zemlja se demokratski razvija, a i članica je Europske unije i NATO-a. Jedini problem u koji se uvukla je granica sa Hrvatskom (Piranski zaljev).[nedostaje izvor]

Hrvatska se sve više oporavlja, a prognani se vraćaju u domove.[nedostaje izvor] Članica NATO-a postala je 2008. a očekuje se da će postati članicom EU 2013.[1]

U Makedoniji stoji krhki mir između Makedonaca i albanske manjine. Država je siromašna, a Grčka joj ne priznaje ime, te se trenutačno u tijelima UN-a naziva bivšom jugoslavenskom Republikom Makedonijom. Vojska Jugoslavije držala je do 1999. okupiranim jedan planinski vrh u Makedoniji, te prilazne ceste.

Crna Gora je dogovorila rješavanje pitanje vraćanja duga za sudjelovanje u agresiji na Hrvatsku, te su odnosi s Republikom Hrvatskom normalizirani.

Srbija je izašla kao najveća gubitnica. Izgubila je zajednicu sa Crnom Gorom, a nema ni kontrole nad Kosovom. Jedina zemlja G8 koja podupire Srbiju je Rusija. Vojvodina traži što veću autonomiju. Zbog umiješanosti u četiri rata, SAD, EU i UN su nametnuli Srbiji sankcije u 1990-ima.[2][3] Nakon ukidanja sankcija, i primanja u UN (1. studenoga 2001.) gospodarstvo se ipak oporavlja, unatoč vidljivim ostacima četništva. Mnogi srpski intelektualci osuđuju događaje iz '90-ih i ograđuju se od njih.

S vremenom se počela obnavljati suradnja između nekad zaraćenih stanja. Nekadašnji predsjednici Hrvatske, te Srbije i Crne Gore, Stipe Mesić i Svetozar Marović, međusobno su se ispričali jedno drugome u ime svojih država u Beogradu 2003. zbog žrtava.[4] Iste se godine predsjednik SiCG Svetozar Marović ispričao u Sarajevu zbog tragičnih događaja iz 1990-ih u ime Državne Zajednice Srbija i Crna Gora.[5] 31. ožujka 2010. srbijanski parlament donio je rezoluciju kojom su osuđuju zločini u Srebrenici.

2007. godine, gostujući u HTV-ovoj emisiji "Nedjeljom u dva", Boris Tadić je uputio ispriku "svim pripadnicima hrvatskog naroda koje je netko učinio nesretnim u ime srpskog naroda". Tadić smatra kako je pretpostavka za razvoj odnosa na zapadnom Balkanu "da se svi svima ispričamo za događaje iz nedavne prošlosti" i očekuje da će se čelnici drugih država, poput njega, ispričati pripadnicima njegovoga srpskoga naroda.[6] Također, Srbija je oformila Tužiteljstvo za ratne zločine, koje je počelo progoniti osumnjičene za ratne zločine. Tako su uhićeni osumnjičeni za zločine u Hrvatskoj i na Kosovu.[7] Otvorena su i lokalna suđenja istima. Pojavio se i pojam "Jugosfera".

Izvori uredi

  1. Zoran Radosavljević. 22. siječnja 2012. Croatia votes to join EU in 2013, despite crisis. Reuters. Pristupljeno 09-03-2012 Provjerite vrijednost datuma u parametru: |accessdate= (pomoć)
  2. List of International Sanctions Against Serbia. Global Policy. 1. kolovoza 2000. Pristupljeno 8. rujna 2009.
  3. Serbia under Sanctions. BBC News. Pristupljeno 15. listopada 2009.
  4. Serbia and Croatia make historic appology
  5. The Times, Serb leader says sorry for ‘evil’ of war in Bosnia, 14. studenoga 2003. Preuzeto 3. svibnja 2010.
  6. Isprika Tadića došla je u pravo vrijeme
  7. Srbija: Uhićeni osumnjičeni za zločine na Kosovu, Dnevnik.hr, 13-03-2010.

Predložak uredi


Polijepio bih ga na članke s poveznica:

Izostavio bih ga na:

— Prethodni nepotpisani komentar napisao je Chvrka (razgovordoprinosi)

Nema potrebe za istim predloškom. Osim toga nije točan. Crna Gora nije sljednica SFRJ već Državne zajednice. Kosovo također nije sljednica. Treći redak je katastrofa. --Ex13 (razgovor) 17:06, 6. listopada 2012. (CEST)Odgovor

Završetak uredi

Pitanje je koji se nadnevak uzima za završetak raspada SFRJ, odnosno kad se je raspala.
To je bio proces koji je trajao.
Današnje države Kosovo, Crna Gora i Srbija nisu nastale raspadom SFRJ, nego raspadom SCG. Kubura (razgovor) 05:39, 6. listopada 2012. (CEST)Odgovor

Ako se SCG ne gleda samo kao međuprodukt, a može se tako gledati (i po trajanju i po ustroju). Uostalom, am. predstavnik (veleposlanik ili čak predsjednik, nisam siguran) je prilikom priznanja neovisnosti Kosova izjavio da je time dovršen proces raspada SFRJ. Chvrka razgovor 13:05, 6. listopada 2012. (CEST)Odgovor
Badinterova komisija daje odgovor. Američki veleposlanik nije nadležan za tumačenje.--Ex13 (razgovor) 17:02, 6. listopada 2012. (CEST)Odgovor

Dobre analize uredi

Nigdje nema jedne Caratanove analize (Branko Caratan) koja ide do 1960-ih. Šteta što ju nitko nije naveo. Ona je zgodno obrazložila razloge. Kubura (razgovor) 05:33, 23. travnja 2013. (CEST)Odgovor

Vrati se natrag na stranicu »Raspad SFRJ«.