Razgovor:Savezničko bombardiranje Splita

Ratni zločini ne postoje na izvoru, a spominju se u tekstu

Reference i tekst koji su napisane u ovom članku se ne podudaraju. U drugom odlomku govori se o ratnim zločinima partizana i zapovjedi NOVJ da se bombardira Split a link na problematični tabloidni portal (koji redovito piše lažne vijest pa nikako ne može biti enciklopedijska referneca) kaže potpuno suprotno. Možeš li staviti neki bolji link koji bi potvrdio da su partizani iz okolice Splita krivi za ratni zločin prilikom bombardiranja Splita i pokazati neki dokument sa zapovjedi štaba NOVJ koji se u tom trenutku nalazi pod napadom u Drvaru. Članak je inače izuzetno pristrano napisan, podsjeća na pamflete ugasle udruge "urbane desnice". I ovo je samo jedan primjer koji pokazuje koliko je tendeciozno napisan. --Čačvina (razgovor) 10:08, 26. listopada 2017. (CEST)

Pamfleti? Urbana desnica nije pisala pamflete. Ugašena jer nije imala državnu medijsku potporu i reklamu niti financijske potpore od 400.000 kuna iz državnog proračuna kao neki.
Osporavaš li g. Barasa? On je objavio u članku u Hrvatskom fokusu članak u kojem je Tito optužen za bombardiranje Splita. Slične se optužbe javljaju i za nepotrebna bombardiranja još nekih gradova (Zadar).
Ovdje [1] "U to vrijeme Tito je bježao po šumama oko Drvara i nije znao što se događa na terenu jer nije imao radiovezu s Visom. " Ne dižu se zrakoplovi bombarderi pritiskom na botun, nisu to lovci u obrambenoj akciji. Takva se bombardiranja dobro pripremaju i ne bih se složio da je trenutna radijska izolacija razlog. Ako je uopće radijske izolacije bilo. Kao da se radijski valovi ne prostiru zrakom, iznad ljudskog oružanog obruča.
[2][3] Kubura (razgovor) 22:02, 27. listopada 2017. (CEST)

Baras u članku kaže: "Hrvatska i njemačka promidžba iskoristila je bombardiranje da bi žestoko optužila partizane, naročito maršala Tita.". U ovom članku nedostaje tko ga je optužio, već stoje samo neosnovane optužbe, tako da se ovaj članak jednak s ustaškom i nacističkom promidžbom--Čačvina (razgovor) 16:46, 18. studenoga 2017. (CET)

Tko o čemu razmišlja na dan obljetnice pada Vukovara, pokolja u Škabrnji, tek tri dana od obljetnice napada na Split, ti razmišljaš o Titu.
No pokušajmo odgovoriti. Optužila ga je promidžba NDH i Trećeg Reicha. Evo što tu sve može biti: tisak (hoćemo li nabrojati sve novine i sve članke iz svih novina: dnevnih, tjednih, mjesečnih, povremenih), radijski programi, plakati, filmski žurnali u kinima i t.d.. Kubura (razgovor) 04:10, 19. studenoga 2017. (CET)

Upotreba zemljovida kao izvora

Dvojbena je rečenica: "Uoči rata, Split je postao dijelom kratkotrajne Banovine Hrvatske, u kojoj je bio sjedište Primorske banovine i imao upravu banske vlasti."

Izvor navodi drukčije: Ivan Beuc, Povijest institucija državne vlasti u Hrvatskoj (1527-1945), Arhiv Hrvatske, Zagreb, 1969., str. 401. "Na području bivše uprave Primorske banovine, koje je postalo sastavnim dijelom teritorija banovine Hrvatske, banska vlast banovine Hrvatske je osnovala Ispostavu banske vlasti u Splitu." Ta ispostava bila je privremena u doba osnivanja, sredinom rujna 1939. Nije Split do tada bio u nekom drugom pravnom području, pa da je postao dijelom banovine Hrvatske.

Nije dobro kad se zemljovidi rabe kao jedini izvor, a i to na zasad neutvrđen način. Nisam konzultirao zemljovide nego izvor koji navodi drukčije. Hvala na razumijevanju. Lijepi pozdrav, -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 22,42; 13. svibnja 2019. (SEV)

Sekcija "Posljedice"

U sekciji "Posljedice" se obrađuju posljedice oslobođenja Splita od fašista 1944. i dolaska partizana, ne posljedice savezničkog bombardiranja. Cijela sekcija je na krivom mjestu. Predlažem pronalaženje boljeg mjesta za nju, za ovaj članak mislim da nije. --Bućo III. (razgovor) 10:49, 4. prosinca 2019. (CET)

Istina, opisuje situaciju nakon partizanskog zauzimanja, a ne nakon bombardiranja. Da budemo precizniji, po stanju od 26. listopada 1944. fašisti su nestali više od godinu prije, jer je Italija pala u rujnu 1943., osim ako nije bilo nazočnih pripadnika vojske Talijanske Socijalne Republike. Daklem, možemo govoriti o uklanjanju ustaša i nacista s vlasti. I čekat forenzičare kad ćedu ispitat šta je i tko je ispod umitna briga na Lovrincu. Kubura (razgovor) 22:59, 4. prosinca 2019. (CET)

Kubura, imaš li ideju gdje bi mogli bolje uklopiti ovaj tekst? Negdje u neki dio povijesti Splita? --Bućo III. (razgovor) 09:14, 6. prosinca 2019. (CET)

Članak Split ili Povijest Splita. Ako misliš pribacit, moraš navest u sažetku otkamo si priuzea i kamo ćeš pribacit. Kubura (razgovor) 03:18, 7. prosinca 2019. (CET)

Popravci u smjeru neutralnosti

Dio koji se bavi odgovorošću partizana za bombardiranje je krivo citiran i posve izokrenut. Sredit ću tekst na način da bude u skladu sa izvorom. Sam izvor za te tvrdnje (dnevno.hr) je također vrlo upitan kao vjerodostojan (taj sajt je poznat po teorijama zavjere), ali za sada se neću time baviti. --Zovi Covida (razgovor) 13:49, 18. svibnja 2020. (CEST)

Promijenio sam sporne dijelove koji su navodno bili temeljeni na izvoru "[http://www.dnevno.hr/vijesti/hrvatska/dan-kada-je-vise-od-600-bombi-palo-na-split-saveznicki-zrakoplovi-bombardirali-ga-1944-poginulo-227-osoba-1030424/ Dražen Krajcar, Dan kada je više od 600 bombi palo na Split, www.dnevno.hr". Izbačeni je dio:

Svako od 21 bombardiranja bilo je pomno osmišljeno i razrađeno od strane Narodnooslobodilačke vojske i jugoslavenskih partizana te su uslijed njemačkog Desanta na Drvar provedena u suradnji sa Saveznicima.

Umjesto toga, dodan je, nešto niže u u odjeljku koji se bavi bombardiranjem 6. lipnja 1944.:

Ovo bombardiranje treba gledati u kontekstu desanta na Drvar (25. svibnja - 6. lipnja 1944.), gdje su njemačke snage pokušale zarobiti Tita. Da bi se olakšala situacija u Drvaru, Zajednički štab partizana i saveznika donosi odluku da se izvrši desant na Brač u kojoj će sudjelovati 26. dalmatinskom divizijom, jednom američka planinska satnija i engleski komandosi. Da bi se smanjila opasnost od napada njemačkih snaga na Brač, čime bi se ugrozile partizanske, američke i britanske snage, poslan je zahtjev prema Savezničkom štabu za Sredozemlje u Napulju da se bombardira splitska luka, jer bi napad zasigurno išao iz tog smjera.

Ovo prvo što je pisalo nema veze sa onim što piše u izvoru, nije mi jasno kako je netko uspio toliko krivo shvatiti što piše u izvoru. Krivo citiranje izvora potječe još od prve verzije članka koju je napisao suradnik:Mudroslov.

Brisano je:

Iako su Split iza Rijeke imao najbolji sustav protuzračne obrane i raspolagao 20- i 88-milimetarskim topovima, tada najboljima na svijetu, partizanski odredi oko Splita onemogućili su obranu grada i time sudjelovali u ratnom zločinu i zločinu protiv čovječnosti nad splitskim pučanstvom.

A umjesto toga ide:

Split je bio dobro pokriven protuzrakoplovnim topovima, te je, pored Rijeke, bio najbolje branjen grad na istočnom Jadranu pod njemačkom okupacijom. Obrana grada je raspolagala su s topovima od 88 mm, tada najboljim na svijetu, te 20-milimetarskim topovima. Zbog opasnosti da budu srušeni, teški američki bombarderi su bili prisiljeni ispuštati bombe sa velike visine od čak 8.000 metara, što je značajno smanjilo njihovu preciznost, te povećalo kolateralne žrtve.

U izvoru nema ni riječi o navodnom partizanskom uništavanju protuzračne obrane. Zapravo, avioni su letjeli visoko upravo zato jer je protuzračna obrana bila u odličnom stanju, a ne zato što je bila uništena. Nadalje, okrivljavanje partizana za uništavanje neprijateljske protuzračne obrane i insinuacija da su samim time sudjelovali u ratnom zločinu je van svake pameti i van svih okvira NPOV-a.

--Zovi Covida (razgovor) 14:09, 18. svibnja 2020. (CEST)