Ovo je stranica za razgovor za raspravu o poboljšanjima na članku Smrt.
Rad na člancima
Pismohrane:

bezveze ili se dade iskoristit? uredi

molim za komentar. Brisati li ne? Ante Perkovic 11:56, 21 kolovoz 2005 (CEST)

ovako kako je napisano ne da se iskoristiti. Ovu temu bi trebalo početi pisati ispočetka, jako je zahtjevna. --83.131.1.110 17:25, 21 kolovoz 2005 (CEST)


Dajte mi objasnite odakle ta manija za brisanjem. Je li ovaj članak uvredljiv? Piše li laži? Ako ne, ostavite ga, ne grize. Kad se pojavi netko tko zna nešto pametnije o smrti, neka to napiše. --Zmaj 09:18, 22 kolovoz 2005 (CEST)
Manija za brisanjem potiče od frustracija nakon dolaženja na prazne stranice ;). Šta se tiče ovog članka, u pravu si, krivo sam ga procjenio, zapravo je skroz dobar za početak :). --Ante Perkovic

Mislim da je članak potpuno beskoristan. Sadržava "weasel words" i argumenta ad populum, poput "Većina njih smatra" ili "Većina ljudi vjeruje" itd. Smatram da članak treba obrisati. --Klasicar

Zna se što dolazi poslije, ako se pozna jedna općeprihvaćena znanstvena činjenica: energija je neuništiva, može samo zauzeti drugi oblik! Svijest je energija, može samo zauzeti drugi oblik = reinkarnacija je realnost, a za druge tvrdnje postoji 0% dokaza.

--Jolo Buki Original 14:15, 9. ožujak 2008. (CET)

Napravio si dvije pogreške:
  1. "Svijest je energija" nije općeprihvaćeno mišljenje, odnosno nemaš čvrstih temelja za takvo što tvrditi, jer nisi dokazao.
  2. Sve i da uzmemo da vrijedi tvrdnja "svijest je energija", to ne znači da ona ne može biti uništena, jer po takvome, na primjer zgrada, koja je materija, nebi mogla biti uništena, jer materija je neuništiva. Odnosno, energija jest neuništiva, ali nije "neraspršiva".
I usput, materija je energija i obrnuto.
Ali bolje da se naspaavam, kasno je... --Pes (razgovor) 01:41, 28. travanj 2008. (CEST)

Izdvojeno sa stranice smrt jer nema izvora uredi

(prema Tibetanskoj knjizi mrtvih)

Odjednom, čovjek se budi u nekoj drugačijoj stvarnosti nepoznate dimenzije, nevidljiv, bestjelesan u -eteru sličnom- nematerijalnom duplikatu ljudskog tijela. Teozofija to naziva „astralno tijelo“, sa zadržanim principom svijesti i „psihičkim“ nervnim sistemom koji je kopija fizičkoga. Nakon prolaska kroz neku vrstu 'tunela', dolazi u sredinu u kojoj ga omata siva, nejasna, sumraku slična svjetlost. Iznenađen je kad shvati da je izvan materijalnog tijela, ali sa umom koji postaje lucidniji i sa izoštrenijim i savršenijim osjetilima. Pokušava doprijeti do svoje okoline i onih koji ga okružuju, ali ga oni ni ne osjećaju, ni ne čuju ni ne vide. To ponekad izaziva potištenost i ljutnju, a zatim shvaća da je mrtav i ne zna kamo ići i što uraditi. Istovremeno osjeća začuđenost nad beskrajnim mirom koji ga obuzima i primjećuje pozitivnosti svog stanja kao što su: nesmetani prolazak kroz čvrste tvari (zidove ili stijene), gotovo trenutačnu mogućnost putovanja bilo gdje, pa čak i povećane psihičke moći; a sve to je moguće misaono inicirati.

Savjet drevnih mudraca je: ne priželjkivati takve varljive moći na ovom stupnju duhovnog razvoja većine nas običnih smrtnika!

Može se dogoditi (ali ne mora) da pokojnik susretne druga bića u istoj vrsti tijela, ali sasvim sigurno slijedi susret sa bićem sazdanim od Svjetlosti. Vrijeme, prostor, religija i jezik gube svaki smisao i značenje. Komunikacija sa Svjetlom odvija se prijenosom misli bez ikakve mogućnosti nesporazuma, u ozračju savršenog razumijevanja, suosjećanja i čiste, nepatvorene Ljubavi; čak i sa određenom dozom humora... Tu je i neka vrsta „ogledala“ u kojem se kroz živopisni 3D hologramski prikaz može vidjeti (u par sekundi) retrospektiva čitavog svog života. Ovdje sama čovjekova Savjest neumoljivo, nepristrano, istinito i pravedno sudi o svim njegovim djelima i postupcima, kao i o utjecaju tih djela na druge ljude i živa bića.

Nesporazum je nemoguć, a laganje ne koristi.

Biće sazdano od Svjetlosti ne nastupa kao sudac, već kao savjetnik s nemjerljivom količinom Dobrote i Ljubavi; kojeg iznad svega zanima uloženi trud u stjecanje Znanja i Mudrosti, te količina Ljubavi i Suosjećanja darovana drugim ljudima i svojim bližnjima.

"Tik do smrti" uredi

U medicinski dokumentiranim slučajevima 'kliničke smrti' uslijed teških bolesti, nesreća ili operacija, nakon buđenja iz nesvjestice ili kome, susrećemo gotovo istovjetna svjedočanstva o doživljaju „tik do smrti“. Bez obzira na dob, spol, porijeklo, obrazovanje, boju kože ili religijska uvjerenja, kod svih susrećemo svjedočanstva o bestjelesnosti, levitaciji, prolasku kroz 'tunel', Jasnom Svjetlu, osjećaju blaženog mira i bezuvjetne, beskonačne Ljubavi. I nevoljkom povratku u ovozemaljsko tijelo...

Rođenje i smrt su prijelazi iz jednog u drugo stanje svijesti, kao jedna od dvije strane vrata koje nazivamo „ulaz“ izvana i „izlaz“ iznutra.

Ali, treba znati da samoubojstvo ništa ne rješava.

Slučajevi reanimiranih samoubojica u kojima oni (većinom) svjedoče o "dolasku na neko stravično mjesto", bez susreta sa Svjetlom; dokazuju da takav bijeg od stvarnosti ne donosi željeno olakšanje ili oslobađanje. Oni dolaze na onaj svijet kao kukavice, dezerteri, pobunjenici protiv svrhe i smisla vlastitog postojanja bacajući Stvoritelju u lice njegov najvredniji dar: život.

Filozofska razmišljanja o smrti uredi

"Vjerujem ne samo da će čovjek preživjeti: on će nadvladati sve izazove. Čovjek je besmrtan ne zato što je naša vrsta nadmoćna svim stvorenjima, već zato što ima dušu, zato što ima duh sposoban za sućut, požrtvovnost i ustrajnost." William Faulkner, u govoru prilikom primanja Nobelove nagrade

"Rođenjem ljudskog bića rađa se i njegova tuga. Što dulje živi postaje sve gluplji jer njegov strah od neizbježne smrti postaje sve akutniji. Kakvo ogorčenje! On živi za nešto što je zauvijek izvan dohvata! Njegova žeđ za preživljavanjem u budućnosti čini ga nesposobnim za življenje u sadašnjosti." Chang-Tzu, kineski pisac

"Kako se uopće može postavljati pitanje stjecanja ili imovine, kada je čovjeku potrebno jedino da postoji i da na kraju bude, da umre u punoći svoga bića." Antoine De Saint-Exupery

"Ne reci ni jednom čovjeku da je sretan dok mu ne dodje sudnji čas." William Shakespeare

"Ako je život najbolja škola, onda je smrtovnica najbolja diploma" (grafit) izdvojio suradnik:Ante Perkovic

Vrati se natrag na stranicu »Smrt«.