Sveti Kvirin sisački, biskup i mučenik (270.- oko 303.). Jedan od prvih kršćana mučenička, koji je posvjedočio svoju vjeru. O Kvirinovu mučeništvu govori Acta martyrum . Acta martyrorum su pisana svjedočanstva koja su nastala ubrzo nakon mučeništva dotičnoga mučenika, često iz izvornih sudskih zapisnika rimskog istražnog postupka. Zato se ističu jasnoćom i sažetošću za razliku od kasnijih životopisa na temelju usmene pučke predaje. "Passio Sancti Quirini",
Najstariji podaci govore da je sisački biskup sv. Kvirin mučen za vrijeme cara Dioklecijana i Valerijana, dok je u Panoniji u Dioklecijanovo ime vladao cezar Galerije. Najvjerojatnije je to bilo 303. godine, iza 2. Dioklecijanova edikta protiv kršćana. Prvim ediktom ( u veljači) Dioklecijan je naredio spaliti svete knjige i srušiti sve crkve, a vjernicima je uskratio sva državna prava.
Drugim ediktom, u travnju 303. godine, Dioklecijan je odredio postupak prema biskupima i svećenicima. Trećim ediktom je naredio da se i svi vjernici, kršćani moraju žrtvovati bogovima.
Saznavši biskup Kvirin da ga traže vlasti, otišao je iz Siska, držeći se Isusovih riječi: "Kad vas progone u jednom gradu, bježite u drugi" (Mat 10,23). Kad su ga pronašli i uhitili, doveli su ga pred područnoga upravitelja Maksima. Za vrijeme mučenja i iznuđivanja da se odrekne Krista i kršćanske vjere, biskup Kvirin je izjavio pred sucem: "Sada tek u pravom smislu izvršujem svećeništvo, kad ću samoga sebe prinijeti za žrtvu" . Budući da je smrtnu kaznu mogao izreći samo vrhovni carski namjesnik, koji je tada boravio u Sabariji, današnji Szombathely u Mađarskoj, pod vojničkom pratnjom odveden je preko Andautonije-Šćitarjeva te Varaždina i Međimurja u Sabariju.
U Sabariji ga je preslušao carski namjesnik Amancije na temelju sudskog procesa vođenog u Sisku. Kako je biskup Kvirin ostao čvrst u kršćanskoj vjeri, štoviše obratio je samog čuvara Marcela, Amancije mu je izrekao smrtnu osudu koja se trebala izvršiti utapljanjem. O vrat su mu svezali mlinski kamen i bacili ga u obližnju riječicu Sibaris (Arrabon), danas Giins. Sv. Kvirin je plivajući po površini dugo razgovarao s prisutnima tako da je morao moliti da potone, što se može protumačiti čudom.
Patnje, mučeništvo i molitve sv. Kvirina pale su na plodno tlo njegove Biskupije. Sv. Kvirin trajno zagovara i štiti sve generacije.
Španjolski pjesnik Prudencije (+ oko 505.) koji je posjetio i Kvirinov grob u Sabariji, spjevao je himan u čast sv. Kvirinu na latinskom jeziku. Sv. Kvirin zaštitnik je grada Siska i Sisačke biskupije a njemu u čast u Sisku se od 1997. godine održavaju Kvirinovi poetski susreti.
