Pismohrana

1 2 3 4


Suđenje Tartaglii je bio klasični komunistički namješteni proces u najboljem duhu sovjetskih uzora. Stekao sam dojam da ti stalno mijenjaš ovaj članak da to nekako umanjiš i opravdaš tadašnje vlastodršce. Ako griješim, ispričavam se, ali sve mi se čini da nije tako. --Max 15:24, 18. studenog 2006. (CET)

Ne želim ovaj razgovor razvlačiti unedogled, ali na neke stvari moram odgovoriti. Optužujete me za neobjektivnost, ali za mene su neobjektivne osobe koje smatraju da su komuništički sudovi iz 1940 -ih stvarno dijelili pravdu. Evo vam i dokaz: da su Tartaglia i, naprimjer Stepinac, prihvatili što je od njih tražila tadašnja vlast nikad ne bili dospjeli na sud (pritom uopće ne ulazim u njihovo ranije djelovanje). Zar to ne govori dovoljno da je tadašnje sudstvo bilo samo sredstvo političkog obračuna?

U vezi revizije političkih procesa nakon 1991, koliko znam to nije učinjeno niti za jedno suđenje. Ne zato što su ih smatrali poštenima, već zato što se mislilo da je to nepotrebna formalnost za nešto što je sasvim očito - namještenost i nepravednost.

Da zaključim, možete vi biti desničar ili ljevičar, vaša stvar. Ali ni jedan desničar ne bi smio opravdavati npr. ustašku politiku, niti ljevičar montirane komunističke procese. --Max 15:58, 18. studenog 2006. (CET)

Pozdrav ti, Brunislave.
Evo ti još naputaka.
Pripazi kad činiš poveznicu na članak. Naime, poveznica mora bit na naziv u nominativu, ne u nekom drugom padežu. Znači:
„radio je u [[Osječka tvornica tuča|Osječkoj tvornici tuča]]”,
a ne
„radio je u [[Osječkoj tvornici tuča]]”.
Ne pazeći na padež u poveznicama, samo činiš nepotrebne poveznice koje vode u prazno, a ne bi tribale. Kubura 10:07, 20. studenog 2006. (CET)

A sad drugo.
Nemoj brisat prijašnje razgovore. Ostavi ih, uvik će ti netko povirit na tvoju stranicu za razgovor, a moguće će ti i nešto korisno nadodat.
Kada ti se nakupi teksta na stranici, onda razgovore staviš u pismohranu (isto kao što arhiviramo na Kaviću).
A na koncu konca, čitajući tvoju stranicu za razgovor, suradnici dobivaju još jednu sliku o tebi. I to puno realniju od one, koju suradnici ostave na suradničkoj stranici. Kubura 10:07, 20. studenog 2006. (CET)

Treće.
Što se tiče upisivanja tekućeg plasmana u info-okvirić, u redu, ali onda budi ažuran. Nemoj si dopustit, što zna bit slučaj kod suradnika, pa im u članku (kojeg su oni održavali) pod „trenutno” stoji podatak koji je zastaria pri nekoliko miseca. Pozdrav ti, Kubura 10:07, 20. studenog 2006. (CET)

Zdravo mi bia, Brunislave.
Prvo, napravit ću ti poveznicu na stranici za razgovor, koja će voditi na arhivirane razgovore.
"Pismohrana/arhiv" ti je zapravo poddirektorij stranice za razgovor.
Kada ti sadržaj stranice se znatno poveća, onda ga iskopiraš i prebaciš u poddirektorij di želiš arhivirat. Jasno, pazi da ti razgovori budu složeni kronološki (možeš to i ne učiniti, ali 'aj se snađi onda kad pokušavaš pratit priču), ili barem po nekakvim tematskin cjelinama. Kubura 14:30, 20. studenog 2006. (CET)

A što se tiče plasmana, bilo bi lipo kada bi se ažurno minjali podatci. Ali zamisli. Koliko je klubova, koliko puta im se u tidnu minja plasman (ne igraju svi u isti dan, prvenstvena kola upadaju usrid radneg tidna, pa onda puste nadoknade...). A koliko je zapravo nas suradnika na hr.wiki, koji se bavidu športskim temama? Vrlo malo. Pa pukli bismo nakon 1. HNL. Potrošili bismo energiju za podatak koji zastariva nakon niti 7 dana. A pišemo i druge podatke. Usput, ni svi podatci nisu odmah dostupni. Digod se dogodi da doznaš stanje na ljestvici nakon misec i pol dana.
Na koncu konca, kada pratiš podatke o nikem klubu, pitaš i kakav mu je bia plasman lani. To je stalni podatak, i tijekom sezone ga moreš dopunjavati, za sve klubove koji imaju članak na hr.wiki, bez ikakve žurbe. Kubura 14:30, 20. studenog 2006. (CET)

Novosadski dogovorUredi

Bilo je pristrano to što je u potpunosti obrisano drugačije mišljenje koje je prethodno stajalo u tom članku, a po tvom doprinosu činilo se kao da je Novosadski dogovor bio nešto najbolje što se moglo dogoditi, bez da su nijete primjedbe koje su na njega imali hrvatski jezikoslovci i knjižvenici, kao sve kasnije kontroverze oko njega.--Donatus 09:22, 11. prosinac 2006. (CET)

Molim te da li možeš napraviti podnaslove u članku Novosadski dogovor i vratiti podnaslov s Deklaracijom da bi članak bio čitkiji i pregledniji. Pozdrav :-) --Roberta F. 20:53, 12. prosinac 2006. (CET)

Da, sada je taj članak vizualno zaista daleko bolji, hvala :-) --Roberta F. 09:25, 13. prosinac 2006. (CET)

Europa ili EvropaUredi

U hrvatskom jeziku postoje jezični parovi (susreće se i izraz dubleti) koji znače isto i mogu se paralelno upotrebljavati (Medvešćak i Medveščak...), no Europa i Evropa NIJE jezični par u hrvatskom jeziku, pošto službeni standard propisuje Europa, tako treba biti na wikipediji. SpeedyGonsales 17:23, 7. siječanj 2007. (CET)

U hrvatskom je jeziku jednakovrijedno upotrebljavanje izraza Evropa i Europa. Pritom se pozivam na Anićev rječnik iz 2000. godine kao referencu.Brunislav 18:23, 7. siječanj 2007. (CET)
Anićev rječnik (s kratkim jatom, ako se već jezikom bavimo) jest RJEČNIK.
Ono je bio lapsus calami.Brunislav 10:53, 4. travanj 2007. (CEST)
On bilježi i riječi poput "pička" i "pomidora", ali to ne znači da su one dio standardnog leksika i da su u službenoj komunikaciji prihvatljive, baš kao i na enciklopediji.
Ne slažem se za primjer "pička".Brunislav 10:54, 4. travanj 2007. (CEST)
On je deskriptivan i ne propisuje nego opisuje. U njemu ćeš naći i 500 turcizama, znači li to da ćemo imati članak Krčka ćuprija? Pozivanje na rječnik doista je jednak argumentu da se ja pozovem na Marinkovića koji rabi izraz "čovjetina" i da ga pišem u članku o anatomiji.
Dalje, u hrvatskoj je tradiciji i standardu upravo pisanje sa eu. Kažeš li evtanazija? A evnuh? Ili nevroni? Ili možda levkocit? Ista stvar, preuzimanje grčkog skupa eu koje uvijek pišemo kao eu. I čitamo jednako tako. Lingvističku-indoeuropeističku etimologiju sad mi se ne da izvoditi, ali mogu na zahtjev.
Ovo je, također, u svom članku objasnio Inoslav Bešker. Grčki skup eu nekad pišemo s eu, a nekad s ev. Isto kao što, recimo, imena evropskih gradova koja se u izvorniku bilježe latinicom nekad bilježimo jednako izvorniku (Lyon, München, Stuttgart), a nekad pohrvaćeno (Trst, Rim, Prag, Kopenhagen). Isto kao što postoji pravilo da se imena ne prevode, pa se svejednako ime britanske kraljice izgovara i piše Elizabeta Druga (a ne Elisabeth The Second), dočim se ime njezina sina piše Charles (a ne Karlo ili Dragutin).Brunislav 10:53, 4. travanj 2007. (CEST)
I za kraj, ako se već pozivamo na normativne priručnike, u pravopisu iz 1971. stoji Europa, također i u onom iz 1995., i za kraj u onom iz 2004. Babić-Finka-Moguš. Isto vrijedi i za Anića i Silića, a da se ne vraćam još 50 godina u prošlost. Toliko, rasprave, nažalost, nema. --Abyssus 09:58, 27. ožujak 2007. (CEST)
1971. u upotrebi nije bio pravopis Babića, Finke i Moguša, prema tome se na njega ne valja pozivati. To je kao da se ja pozivam na zakone Republike Srpske Krajine iz 1993. godine! U onom koji je bio aktualan, preporuka je sigurno bila da se piše "Evropa", a vjerujem da su jezičari iz tog doba imali dobre argumente za to kojima su pobili vaše za upotrebu "Europe".Brunislav 11:04, 4. travanj 2007. (CEST)

Renault AlpineUredi

Vjerujem da si suglasam da marka Alpine nikad nije samostalno pstajala, već je uvijek bila u sklopu naziva Renault Alpine.--BorisB. 14:57, 15. siječanj 2007. (CET)

Nije sporno da je tvrtka Alpine bila "tvrtka kći" Renaulta tj. da je radila sportske prerade Renaultovih vozila. Ipak, u sličnoj je situaciji i primjerice AMG s Mercedesom. (Da ne kažem što se sve događa globalizacijom - ne zna se više tko pije, tko plaća). Mislim da bi trebao biti uveden određeni konsenzus, tj. da se ili kod svih "tvrtaka kćeri", tvrtaka koje izrađuju samo prerade i slično stavi naziv i "tvrtke majke" ili ne. Osobno sam krenuo bez toga. No ukoliko netko misli drugačije, nemam ništa protiv, samo da kriteriji budu ujednačeni. Usput budi rečeno, pozivam se na jedne češke stranice (http://auta5p.eu/katalog/katalog.htm). Moguće su greške, nadam se da će biti ispravljene.Brunislav 17:41, 15. siječanj 2007. (CET)

Pogledaj sad npr. Mercedes-Benz i Renault, jel ovako možemo staviti podfirme? Ovo je samo predlog. --BorisB. 07:17, 16. siječanj 2007. (CET)

Nije loša ideja. Pregledat ću uskoro još jednom popis da i ostale "tvrtke kćeri" pridružim njihovim "pokroviteljima".Brunislav 07:54, 16. siječanj 2007. (CET)

Greška?Uredi

Pretpostavljam da je ovo bila greška. Hoćeš li ti popraviti ili da ja?--Donatus 17:44, 15. siječanj 2007. (CET)

Jest. Hvala. Ispravio.Brunislav 17:56, 15. siječanj 2007. (CET)

ČestitkaUredi

Čestitam ti prvu godišnjicu rada na Wikipediji. Lijep pozdrav :-))--Roberta F. 02:58, 6. veljača 2007. (CET)

Nadivanje imenimaUredi

Zašto si napisao ovaj komentar [1], molim te obrazloži.Vodomar 04:24, 28. svibanj 2007. (CEST)

Pogledaj odgovor na mojoj stranici. Blokiran si na tjedan dana. Vodomar 04:57, 29. svibanj 2007. (CEST)
Uputa suradniku: "Blokirani ste s dobrim razlogom, jer nije u duhu wikipedije ikoga zvati tukcem, a još manje ne priznati mu pravo na mišljenje. Vaš stav da su drugi tukci ako se ne slažu s vama je IZRAZITO uvredljiv, i ako nastavite s radom na wikipediji na takav način, bit ćete blokirani opet, dok god ne uskladite način pisanja s pravilima wikipedije. Da pojasnim, vi naravno imate pravo misliti da su svi ljudi na svijetu tukci osim vas, ali nemate pravo to napisati na wiki. Nadam se da sam bio jasan." SpeedyGonsales 09:08, 31. svibanj 2007. (CEST)

Doprinosi na WikipedijiUredi

Za sve vaše doprinose na Wikipediji vrijedi (što piše ispod okvira za uređivanje): Molimo uočite da se svi doprinosi Wikipediji smatraju objavljenima pod uvjetima GNU licencije za slobodnu dokumentaciju. Ako ne želite da se vaše pisanje nemilosrdno uređuje i slobodno raspačava, nemojte ga ovamo slati.

Administratori brišu ono što je neprimjereno enciklopediji i/ili netočno, sve ostalo ostaje. Ako više ne želite doprinositi Wikipediji iz bilo kog razloga, niste joj obvezni više doprinositi. SpeedyGonsales 12:41, 1. lipanj 2009. (CEST)