DarkoS
Pitanja koja se tiču wikipedije postavljaju se u našem Kafiću. A što se tiče slova Nj i nj (i svih ostalih spomenutih), koliko znam ona se nalaze na svim latiničnim tipkovnicama pa ih nema potrebe stavljati u okvir. SpeedyGonsales 20:39, 16. travnja 2006. (CEST)
Dobrodošlica
urediDobrodošli na hrvatsku wikipediju!
Dobrodošlicu na wikipediju novi suradnici obično dobivaju nakon prvog (ili nekoliko prvih članaka), kad netko počne s pitanjem, prvo dobije odgovor ;-)
Vidim nemate problema s osnovama oblikovanja teksta na wikipediji, no svejedno preporučam pročitati Wikipedija:Uvodni tečaj, jer na članku Unicode nije bilo ni kategorije ni međuwiki poveznica. U okviru ispod ubačeni su navodnici kako je željeno, ostala slova će još malo pričekati. Ugodno i korisno vrijeme na wikipediji želim! SpeedyGonsales 03:31, 26. travnja 2006. (CEST)
- Da, vidio sam da je ispravljeno, hvala! DarkoS 00:01, 6. svibnja 2006. (CEST)
N+j i drugo
urediUočio sam da se zalažeš za promjenu pisanja digrama iz kombinacije dva simbola u jedinstvenu kodnu točku. Postoji nekoliko razloga zašto to nije moguće, a opširnije sam odgovorio na kafiću, pa te molim da to pogledaš. --Elephantus (razgovor) 00:03, 6. svibnja 2006. (CEST)
- Vidio sam i dopalo mi se, jer sam našao sugovornika koji argumentira svoje tvrdnje. Odgovorio sam ispod svoje viđenje. A i primjetio sam da zapravo nisi tvrdio da je to nemoguće već samo neuobičajeno odnosno da neće biti brzo i široko prihvaćeno. 01:45, 6. svibnja 2006. (CEST)
Bok, Darko
Ne vidim smisla u spajanju n+j dokle god taj znak ne postane uobicajen na tipkovnicama. --Ante Perkovic 09:49, 6. svibnja 2006. (CEST)
Bok! To n+j je postojalo davno prije nego što je tipkovnica uopće postojala. Stoga kakav značaj tipkovnica uopće može imati? DarkoS 15:31, 11. svibnja 2006. (CEST)
Bok DarkoS!
urediZnate i sami kako je aerodinamika ogromno područje a s člancima koji su trenutno na wiki je samo „zagreban“ njen neznatni dio. Za sada baš i nema nekoga ko bi se malo ozbiljnije pozabavio ovim dijelom i to je šteta. I sam sam na wikipediju došao napisati po koju rečenicu pa sam eto, zaglibio. Malo naravno lobiram za članke vezane za aerodinamiku i bilo bi mi drago da se još neko barem malo uključi i podijelite svoje znanje. Nadam se da će te ubuduće i neposredno u članku ispraviti ili dopunite tekst, naravno koliko stignete. Lijep pozdrav, --D tom 21:20, 11. travanj 2009. (CEST)
Arbitražni odbor
urediDarko, uklonio sam vaše glasove jer nemate dovoljno izmjena i staža da biste mogli glasovati. Pozdrav!--Phantom (razgovor) 15:32, 4. lipanj 2009. (CEST)
- Ako je tako, zašto me se onda uopće pozivalo na to glasanje? Poziv je tipično u zaglavlju svake wikipedijine stranice, pretpostavljam da ga vide svi posjetitelji; evo i sada stoji neki poziv za glasanje, na koji se očito neću odazvati. DarkoS (razgovor) 03:48, 3. kolovoza 2009. (CEST)
Bilo bi možda dobro u "Moje postavke" navesti neki e-mail :-))--D tom 07:42, 26. rujna 2009. (CEST)
Spajanje povijesti stranica
urediDarkoS, maloprije sam uklonila tvoje preusmjeravanje stranice s poviješću (Alfa čestica) na drugu stranicu. Kako postoji mogućnost spajanja povijesti stranica, uputi zahtjev nekome od aktivnih administratora da spoji povijest te dvije stranice, jer na taj način niti jedan suradnik ne ostaje zakinut za svoje doprinose i povijest pisanja članaka ostaje sačuvana. Lijep pozdrav :-)) --Roberta F. 16:31, 21. ožujka 2010. (CET)
- DarkoS, ovako, a MayiSimFan je već skrenuta pozornost na to, tako da će se uskoro riješiti. Lijep pozdrav :-)) --Roberta F. 16:59, 21. ožujka 2010. (CET)
--Jure Grm, 28. dana mjeseca ožujka, godine Gospodnje dvijetisućedesete u 17:09.
Dobro si vidio, ispravio sam DarkoS (razgovor) 17:13, 28. ožujka 2010. (CEST)
Deuteron → Deuterij
urediDarkoS, predložio sam da se tekst iz članka deuteron uklopi u tekst članka deuterij pa bih te molio da to obaviš jer je deuteron ipak tvoj članak. Lijep pozdrav! --Herr Mlinka (razgovor) 01:14, 19. travnja 2010. (CEST)
Ok, uklopio sam ih i napravio preusmjerenje. DarkoS (razgovor) 12:47, 24. travnja 2010. (CEST)
Bajt
urediOtkuda da je bajt uglavnom 8 bita? Mene su u školi učili da bajt iznosi točno 8 bitova, pa mi ovo nije jasno.--Ma Ga 09:14, 6. lipnja 2010. (CEST).
Bajt nije nigdje utvrđen da je dugačak točno 8 bita. Kroz povijest računarstva je bilo različitih duljina, i bilo bi neoprezno pretpostaviti da svaki put kada se čuje riječ bajt da to uvijek znači 8 bita. Svrha mu je bila da spremi jedan znak, tako da je za potrebe pisanja samo engleskih slova (samo velikih, dakle 27) te za nekoliko upravljačkih znakova bilo dovoljno imati samo 5 bita u bajtu. To se zaista i koristilo. Također, bilo je bajtova duljih od 8 bita. A i ja sam kroz školovanje čuo neke netočne stvari, ljudi ponekad griješe. DarkoS (razgovor) 09:23, 6. lipnja 2010. (CEST)
Moram biti iskren i reći da u 6 godina srednje i faksa nisam čuo da je bajt nešto drugo osim 8 bita.
Hvala za opravdanu primjedbu na mojoj stranici, nisam se uopće sjetio ispraviti.--Ma Ga 20:05, 6. lipnja 2010. (CEST)
Openstreetmap
urediPozdrav, oprosti što te ovdje kontaktiram, ali zanima me jesi li ti ovaj korisnik na openstreetmapu. Janjko (razgovor) 17:22, 13. prosinca 2011. (CET)
Ponovio bih ono što sam napisao 2006. godine:
Ja vidim (na svom računalu) unikod dvoslove normalno ali još uvijek ne vide svi, ili bar većina suradnika ne vidi dvoslove kako treba. Tj. ili ih ne vide ili ih vide ali dvoslovi nisu tipografski prilagođeni ostalim slovima u fontu. Kao što smo zamijenili pr.n.e. s pr.Kr. postupno, tako ćemo i ovo, kad se za to ostvare uvjeti. SpeedyGonsales 13:33, 11. veljače 2012. (CET)
-
- Ne znam na koje uvjete misliš kad veliš da treba čekati da se ostvare neki uvjeti. Ja smatram da su svi tehnički preduvjeti već dugo vremena ispunjeni. No da ne bude nesporazuma, je ne tražim da svi moraju pisati slovo npr. nj na ovaj ili onaj način. Niti se bunim kada netko moj tekst prepravi i zamijeni slova koja sam ja pisao u neka druga - jer da ne želim da se moj tekst nemilosrdno uređuje i slobodno raspačava, ne bih ga ni pisao ovdje. Ono što samo govorim ovdje je da je pisanje slova Dž, Lj i Nj kao jedan znak valjano i tehnički izvodivo. U kafiću smo imali jednu dobru raspravu 2006. godine gdje smo raspravili tehničke uvjete. Nismo spomenuli mogućnost pohrane i prijenosa, ali to očito radi. Od tada je prošlo 6 godina, dakle pola života Wikipedije, i osobno vjerujem da ako je negdje i bilo tehničkih problema, da ih je sada barem manje. U međuvremenu je Wikipedija prešla s PNG oblika slika na SVG, što za korisnike predstavlja puno značajniji tehnički izazov (potrebno je imati pretraživač s SVG interpreterom/rendererom, te dovoljan procesor i memoriju da se iscrtavanje - iscrtati ovu zastavu se čini lako, ali ako se proba zumirati kruna grba, tamo ima jako puno složenih detalja). Također, Hrvatska Wikipedija je kao pomoć kod unosa počela nuditi mnoštvo znakova koji se u hrvatskom jeziku i ne koriste često (ovo je moja osobna ocjena), poput: ♠, ♣, ♥ i ♦, ili Ĝ, …, ⁂, ₢, ₩, ₮. Dakle, vjerojatno netko smatra da nema problema s prikazom tih znakova. I ja se s time slažem. Ako nema problema s prikazom znaka … (alternativa su odvojene tri točke . . .), ja isto smatram da nema problema ni s prikazom znaka NJ (alternativa je N J).
- Na čemu se zasniva tvrdnja „većina suradnika ne vidi“ tako napisana slova? Ako zaista jest tako, onda se zaista i bez zadrške slažem da treba malo pričekati (ali tada ne samo s NJ, već i sa … i sa ♠♣♥♦ i tako dalje - svi ti znakovi su barem jednako „sumnjivi“). Ali osobno mislim da većina suradnika vidi sva hrvatska slova ispravno. Smatram da je tako iz dva razloga:
- moje vlastito opažanje (Kako je ova tema meni jako zanimljiva, zaista sam na računalima (Windows XP, Vista i 7; zatim Debian, Mandriva, Mageia, Red Hat, Ubuntu; Mac OS) gdje sam se zatekao provjeravao što se može vidjeti, a što ne. Problemi koje sam viđao su bili uglavnom za azijatska i neka druga neeuropska pisma, ali sva hrvatska slova sam viđao dobro. Problema s hrvatskim slovima sam viđao na nekim mobitelima. Ovo sam provodio barem kroz zadnjih 6 godina, ali ujedno moram reći da nisam vodio bilješke, pa ovo ne guram kao neko valjano istraživanje.)
- postoji i WebFont tehnologija, već dosta godina. Evo i nekih W3C testova koji pokazuju da svi testirani pretraživači podržavaju barem jedan način rada.
- Ne vidim ni pravopisnih problema. Pretpostavljam da ćemo u raznim pravopisima i gramatikama naći i proturječnih tvrdnji. Ja sam u Hrvatskoj gramatici ISBN 953-0-40010-1, Barić, Lončarić, Malić, Pavešić, Peti, Zečević, Znika, 2. promijenjeno izdanje, Školska knjiga 1997. našao u točki 88 da su dvoslovi jedinstven grafem i nedjeljiva cjelina.
- Najbitnije je da vrijedi ona „koliko ljudi-toliko ćudi“. Što se meni sviđa, drugom možda ne. I obratno. Stoga - de gustibus non est disputandum. Na kraju napominjem da ovo pišem u dobroj namjeri u svrhu da opravdam da je pisanje DŽ, LJ i NJ kako ih ja ovdje pišem tehnički izvodivo i jezički dopustivo, i ne silim nikoga da mijenja svoj način pisanja. DarkoS (razgovor) 13:17, 12. veljače 2012. (CET)
N+j i drugo
urediŽuti karton |
---|
--Roberta F. 13:33, 12. veljače 2012. (CET)
- RobertaF, ovo ipak traži obrazloženje. Do sada sam znao pogriješiti (a svi pogriješimo), i tada bih se ispričao, ako iskazujem mišljenje, to tako i označim, a ne razbacujem se s en:weasel words, ako nešto tvdim, navedem izvore. Jesam li to prekšio koji put? Vjerojatno, ali reci dakle o čemu se konkretno radi. Možda sam samo bio nejasan iznad. U tom slučaju te molim nemoj pretpostaviti da sam u nejasnom dijelu bio zlonamjeran, jer nisam. Ako je karton tu zbog zabune, makni ga molim te. Hvala.DarkoS (razgovor) 14:26, 12. veljače 2012. (CET)
Ubodi kategoriju --Zeljko (razgovor) 11:31, 15. veljače 2012. (CET)
Prozirni led
urediDefinicija je iz "AEA Recommendations for De-Icing/Anti-Icing of Aircraft on the Ground--D tom 12:36, 16. veljače 2012. (CET)"
- Ok. Našao sam neke druge definicije koje sam onda popisao u Razgovor:Odleđivanje i zaštita od zaleđivanja zrakoplova. DarkoS (razgovor) 15:54, 16. veljače 2012. (CET)
Uzgon
urediNaravno, onaj tekst je prerađen iz osnova aerodinamoke i u biti je samo osnova. Možda bi se moglo i napraviti novi članak "Uzgon (aerodinamoka)" ili nešto slično. Poz.--D tom 19:17, 17. veljače 2012. (CET)
Griješke
urediKada naiđeš na nešto što treba ispraviti, slobodno ispravi, tako izbjegavamo suvišne diskusije a i puno je manje posla od pisanja i objašnjavanja. Tovarna vrata su možda hrvatski prijevod nečega, ali meni izgleda kao nešto kroz što prolaze tovari. Dugo si na wikipediji pa ne razumijem u čemu je poanta tvoje ispravke: [[generator|generatore]] umjesto ovoga [[generator]]e.--D tom 11:29, 10. studenog 2013. (CET)
Mislim da je nekada bilo potrebno pisati onako kako sam ispravio ([[generator|generatore]]), jer inače zadnje „e“ nije bilo dio poveznice, već je bilo doslovno nalijepljeno iza poveznice. Zato sam ispravio. No malo nakon toga sam vidio da je danas moguće pisati i ovako, a da je učinak isti, Dakle slažem se, ta ispravka je nepotrebna. DarkoS (razgovor) 18:57, 10. studenog 2013. (CET)
Sila/potisak
urediPozdrav, sve je to uredu, ali si zaboravio da se radi o predlošku. U predlošku ne možeš samo tako mijenjat nazive parametara, zbog toga sam maknuo tvoju izmjenu na potisak.--Culo-sija 16:46, 10. studenog 2013. (CET)
Istina, shvatio sam to. Probao sam promijeniti kroz novi vizualni editor, i učinilo mi se da je on dodao novi parametar u predložak, ali poslije sam vidio da nije. Nisam u tom trenu znao promijeniti predložak. No ispravak na „potisak“ natrag na „snaga“ nije pomoglo, već je vratilo sve u prvobitno stanje koje opet nije dobro. Ako tko može pomoći da nadopuni predložak da sadrži i parametar snaga i parametar potisak, zahvalan ću biti unaprijed. A onda se parametri mogu popunjavati kako za koji motor budu raspoloživi podaci. DarkoS (razgovor) 19:03, 10. studenog 2013. (CET)
Glasovanje
uredi- Ispod naslova Obrazloženje samog prijedloga piše: Rasprava se vodila....
- Ovo gore rasprava je poveznica na predmetnu raspravu. Jednako tako, u gornjem mom komentaru napisao sam molim pogledati raspravu. To je poveznica na istu tu raspravu. Ne znam koliko je još poveznica potrebno, i kako ih je potrebno nazvati da bi bilo dovoljno jasno o kojoj se raspravi radi.
- da prijedlog bude potpisan? Ne razumijem.
- Glasovanje je jasno, postoje mogućnosti za i protiv, a dodatne mogućnosti su jasno obrazložene. Što znači pak "ZA 100 opća, ali ako se pojavi... hm, da li on po pravilima koja su napisana ispod, vrijedi? A te dvojbe se daju izbjeći." nije mi jasno. Možete li objasniti što ste htjeli reći? Ne morate ovdje, može i na mojoj stranici za razgovor, gdje vam je lakše ili draže. SpeedyGonsales 17:36, 17. rujna 2016. (CEST)
- 1. Glede nevidljive poveznice, u redu je. Nije prvi put da neki suradnik ne čita napisano dovoljno pažljivo, pa mu nedostaje nešto što je red ispod jasno napisano.
- 2. Glede mogućnosti, iz obrazloženja je očito o čemu se radi:
- Kriterij aktivnosti ima moguće dvije vrijednosti, 50 i 100 uređivanja u godinu dana.
- Ovo gore znači da pozitivan glas može imati dvije vrijednosti, dva moguća ishoda. Pretpostavljam da je to dovoljno jasno. Ali kako neki suradnici ne vole čitati, da se izbjegne mogućnost zabune eksplicitno je napisano:
- Uz glas ZA možete navesti brojku 100, koja znači da želite prag broja uređivanja podići na 100 uređivanja u zadnjih godinu dana. Glas ZA bez brojke 100 ili s bilo kojom drugom brojkom računa se kao glas za 50 uređivanja u zadnjih godinu dana.
- 3. Glede dodavanja praga aktivnosti u opća pravila o glasovanju, napisano je:
- Ako se suradnici tako izjasne, kriterij aktivnosti dodaje se i u opća pravila o glasovanju.
- Opet, kako neki suradnici ne vole čitati, da se izbjegne mogućnost zabune eksplicitno je napisano:
- Uz glas ZA možete navesti riječ opća, što znači da želite da se ova promjena (Dodatno je potrebno imati 50 [ili 100] uređivanja u zadnjih godinu dana) uvrsti i u opća pravila o glasovanju.
- Nije uopće bitno koliko je tu mogućnosti, nego je bitno da onaj tko pročita napisano i razumije napisano dâ glas za mogućnost za koju misli da je najbolja. Ako netko ne razumije o čemu se radi, najvjerojatnije ne će uopće glasovati. Naravno, ukupno je 5 mogućnosti (za; za 100; za opća; za 100 opća; protiv) koje se mogu napisati na razne načine, ali onaj tko će zaključivati glasovanje bit će dovoljno pismen da će znati uočiti da glas "za 100 opća" i "za opća 100" znači isto. SpeedyGonsales 19:44, 17. rujna 2016. (CEST)
- Valja dodati da bi meni bilo najdraže da nikad ne uvodimo prag aktivnosti za glasovanje, ali rasprava je 2014. godine pokrenuta upravo zbog toga što su nam projekt tj. glasovanje došli opstruirati suradnici kojih nema 3 ili 5 godina ovdje. Kad se to zna, onda se može glava zakopati u pijesak i dopustiti da nam padobranci mogu kad god žele dolaziti na projekt i opstruirati ili pokušavati ga opstruirati, ili se mogu donijeti pravila koja će to donekle otežati. Ako se razmisli što je bolje, uskratiti pravo glasa za par dobrih suradnika koji će slučajno naići kad je neko glasovanje i dopustiti da nam dođe 60 ili 70 zlonamjernih suradnika kojih nema 3 ili 5 godina; ili uskratiti pravo glasa objema grupama, mislim da je ovo drugo mrvicu pametnije. SpeedyGonsales 20:12, 17. rujna 2016. (CEST)
predlošci u članku Periodni sustav elemenata
urediBok DarkoS,
ovdje si postavio predloške {{Nedostaje izvor}}. U dokumentaciji tog predloška piše sljedeće Predložak:Nedostaje izvor. Vidi Predložak:Nedostaje izvor.
To dodatno objašnjenje predloška postoji od 27. svibnja 2009. u 01:46:54 (SEV)., pa bih te molio ukoliko bi Ti mogao postupiti po tom dodatnom objašnjenju. Hvala na razumijevanju. Lijepi pozdrav i ugodan nastavak dana, -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 7,56; 10. veljače 2017. (SEV)
- Tako je, hvala za upozorenje. DarkoS (razgovor) 11:04, 12. veljače 2017. (CET)
Magnetska polja
urediPozdrav, Darko! Na dva si mjesta pisao o nazivima za magnetska polja, a ja odgovaram ovdje jer ću zasad ostati u razgovornom načinu (osobna mišljenja bez puno izvora). U 20 godina školovanja (kroz dva stoljeća i nekoliko država) ja ne pamtim da sam se u modernim udžbenicima sreo s nazivima "magnetska indukcija" i "gustoća magnetskog toka" za polje B. Po meni, to su užasno loši nazivi: "indukcijom" inače zovemo pojavu/pojave, a s gustoćom magnetskog toka imamo problem što je definicija poprilično cirkularna: "magnetski tok polja" jest polje×površina (zanemarimo detalje), a gustoća mu je to podijeljeno s površinom polje×površina/površina = polje. Kad s kolegama pričam o magnetskom polju mislim da svi podrazumijevamo polje B koje je u Maxwellovim jednadžbama za vakuum i u izrazu za Lorentzovu silu. B ide uz E kao što H ide uz D, pa ako E zovemo električnim poljem onda nema razloga da baš B ne zovemo magnetskim. Hrvatsko nazivlje u priručnicima je sve samo ne zbunjujuće, pa tako Hrvatska enciklopedija u prvoj polovici članka B zove magnetskom indukcijom, a u drugoj polovici magnetskim poljem. Na ZG PMF-u imamo, uz prijevod Berkeleyjevskog tečaja, Dulčićev udžbenik (u nastajanju) u kojemu je magnetsko polje - B. ponor (razgovor) 15:44, 12. srpnja 2023. (CEST)
- Pozdrav!
- Prvo mi je drago da je taj komentar uopće primijećen, a i da je bilo reakcije.
- Uvedeno je pitanje modernosti udžbenika. Kako ćemo to definirati? Iz toga recimo slijedi da li su nazivi iz mojeg školovanja također moderni ili ne, i također koji citati i izvori su mjerodavni i dopustivi, koji ne. Ako bi krenuli u to, onda je taj prag, gdje to počinje moderno, ključno pitanje.
- Pogledao sam spomenuti Dulčićev udžbenik, ali nisam nigdje našao spominjanje polja . Čak ni na strani 127 gdje je histereza su obje koordinate svedene na . Da li je moguće da je sinonim za ? Nije, jer na strani 123 veli da je odnos između njih bezdimenzionalni μr.
- Kako se ne spominje polje , onda nema potrebe za dva naziva i to jedno jedino polje je nazivano "magnetsko polje".
- Zapravo, moja teza je da je to vrlo praktičan naziv, ali upravo zbog toga se i desilo da se koristi za oba polja ( i ). Ako se iz konteksta vidi na što se odnosi ( ili ), taj je naziv meni sasvim razumljiv.
- Ali ako se ne zna, ako nema dovoljno konteksta, onda je naziv dvojben. U takvim situacijama nam treba naziv koji je nedvojben.
- Kako sam Dulčić navodi pojam "magnetski tok" (na strani 114), onda je i naziv gustoća magnetskog toka razumljiv i nedvosmislen. A i pretpostavljam da u SI nazivi ne ulaze nepromišljeno, oni nisu posljedica samo hrvatskog nazivlja.
- Kod spominjanja Maxwellovih jednadžbi, da, tamo se zaista spominju i . Ali s druge strane ja vidim jednu lijepu simetriju za jedinice A/m i V/m. Što se njima mjeri? Pa vrlo prirodno je reći "magnetsko polje" i "električno polje", zar ne?
- Nego, kako u razgovoru s kolegama oslovljavate polje ? DarkoS (razgovor) 12:00, 14. srpnja 2023. (CEST)
- @DarkoS, primijetio sam "po službenioj dužnosti". Nažalost, naši su STEM odjeli poprilično zamrli. Nemam iluzija da ćemo nas dvoje srediti nered u nazivlju; najbolje nam je zato slijediti Wikipedijino pravilo da se pojmovi nazivaju onako kako će ih čitatelji (najčešće) tražiti. Ako se nešto 1960. nazivalo jednim imenom, a u posljednjih 30 godina prevladava drugo ime, onda se tom drugom imenu ipak daje prednost (mogu se ili moraju navesti sva značajna imena).
- Nisam čitao cijeloga Dulčića, po svemu sudeći on jako izbjegava ikakav spomen polja H. Njegov Bo odgovarao bi μoH.
- Magnetska su polja i B i H, a ako može doći do zabune treba ih dodatno opisati. Griffithsove knjige dosta su popularne, a on na jednome mjestu u knjizi o elektrodinamici piše dosta jako protiv polja H. U Feynmanovim lekcijama isto je B magnetsko polje. Britannica (barem u ovom članku) magnetskim poljem naziva B, ali spominje "The magnetic field is sometimes referred to as magnetic induction or magnetic flux density; it is always symbolized by B." Kad pričamo o jakim magnetskim poljima skoro pa uvijek navest ćemo ih u teslama, a ne u amper/metar. Ta "prividna simetrija" A/m i V/m meni iskreno ne znači puno, ipak su A i V drugačije dimenzije; kako će koja konstanta ući u jedinice ipak je naš izbor.
- Znam to za SI, ali ne znam što bi trebalo da oni idu u reviziju staroga nazivlja... možda će i do toga doći kad baš svi budu B nazivali magnetskim poljem, koje se mjeri u T.
- Sva dinamika (klasična) tj. kako vidimo/mjerimo efekte polja ipak ovisi samo o E i B pa se ta polja smatraju fundamentalnijima. Mogli smo umjesto s parovima E/D i B/H raditi i s E/P i B/M, gdje bi u P i M ulazili naši modeli razumijevanja tvari. Ne bavim se baš magnetizmom; mislim da će H, ako ga koriste, najčešće oslovljavati kao "ha" ili kao magnetizirajuće polje. Rekao bih da kolege češće pričaju o magnetizaciji, magnetskoj permeabilnosti i sl.
- Što se magnetskog toka tiče, tok polja definira se za svako vektorsko polje. Na infinitezimalnoj površini S postavljenoj okomito na vektor polja X tok je, kako sam pisao, X·S. Čemu onda nazivati "gustoćom toka" veličinu (X·S) podijeljenu sa S, kada je to baš to vektorsko polje. U "gustoću silnica" kojom se i dalje služe bolje mi je i ne ići jer s pojmom silnica imamo još više problema. ponor (razgovor) 16:15, 14. srpnja 2023. (CEST)