Razgovor sa suradnikom:Flopy/Arhiva1

Dobar dan, dobrodošli na hrvatsku wikipediju!

Nadam se da ste zapamtili lozinku, trebat će vam.

Osnovne upute o uređivanju wikipedije pročitajte u uvodnom tečaju!

Što se tiče povijesti na wikipediji, recimo da je to zamašno područje koje je još relativno slabo "pokriveno" člancima, a dok suradnici wikipedije često znanja o području o kojem pišu imaju, nažalost pravopis i brzopletost su boljke svima nama, stoga je nužno lektorirati većinu članaka koji se pojave na wikipediji.

Tu je vaša pomoć dragocjena, a da li ćete se zaustaviti na ispravljanju tuđih članaka, pisanju vlastitih članaka ili pomaganju novim suradnicima pitanje je samo vaše dobre volje, interesa i slobodnog vremena.

Lijep pozdrav! SpeedyGonsales 15:38, 20. travnja 2006. (CEST)

Hvala!

Bok!

Super je što si se uhvatio tih članaka o povijesti. Članci su dobri, ali ima dosta gramatičkih grešaka. Već dugo čekaju da ih netko sredi. Hvala! --Ante Perkovic 11:49, 27. travnja 2006. (CEST)

Nema na čemu. Pozivam i ostale koji poznaju povijest da mi se pridruže. -- Flopy 11:41, 02.svibnja 2006.

Ferdinand I

OK priznajem za gramatiku, ali nije mi pretjerano jasno što sam tako povijesno zgriješio u tekstu. Trenutno me u njemu najviše smeta red nasljeđivanja jer je u najboljem pogledu nepotpun. rjecina

Tvoj članak je bio nepotpun. Upravo sam napisao novi, opširniji članak na temelju referentne literature. Jedino ne znam zašto to ne piše pod mojim doprinosima, iako sam se prijavio. Ti i ostali procijenite koji je bolji. Ako misle da je tvoj bolji, vratit ćemo tvoj. Flopy, 12:29, 04.svibnja 2006.

Pozdrav

Lijepo te pozdravljam, iako sa zakašnjenjem, jer ne pratim baš jako redovno preko nedavnih promjena što se sve događa na ovoj našoj wiki (što mi baš i ne služi na čast) pa nisam registrirala da imaš namjeru prevoditi s njemačkog. Jako me veseli, jer ja sve što radim je upravo isto to. Iskreno, mislim da bi bilo svrsishodno da prijaviš svoju mail adresu. Ne jer bi netko to zlorabio, nego jer je često opterećujuće ostvarivati sve komunikacije (za koje nekad iskrsne potreba) preko stranica za razgovor na wiki. No, to je ipak tvoje pravo i stvar tvog odabira. Ja nisam studirala njemački, no mislim da dosta dobro vladam nekim praktičnim stvarima. U odnosu na Tajno vijeće na primjer imala bih poneki savjet. Radovalo bi me, ako te zanima, da mi preko moje stranice pošalješ mail, pa da uspostavimo direktan kontakt. Lijepi ti pozdravi Branka France 14:03, 8. svibnja 2006. (CEST)

promjene naslova

Bok,

Za prijedloge mijenjanja naslova, korisi {{bolji naslov}}. Pozdrav! --195.29.145.165

Nesporazum

Prvo, kako sam bila razumjela da nemaš (evo, ja sam počela s ovakvim obraćanjem pa molim i tebe isto) doma internet, ostavila sam da ti odgovorim kasnije. Sad mi je žao, oprosti, nisam znala koliko često dolaziš na wiki. Drugo, nije nitko obrisao tvoj tekst, vjerojatno je u mojoj arhivi, provjerit ću, jer vidiš da sam dobila i pročitala ga. Vidjela sam što ti je Ante gore napisao, pa ću, ako već nije netko drugi, malo pogledati tvoje tekstove i vidjeti mogu li ja napraviti to sređivanje. Lijepo te pozdravljam, i još jednom, sory, moj je grijeh da nisam odmah odgovorila, ničiji drugi. Branka France 10:47, 18. svibnja 2006. (CEST)

Sve OK, samo što ti ja baš i nisam od neke velike koristi, obično sam prilično bezidejna, ali ću ti u svemu što budem znala i mogla vrlo rado pomoći. Uči, pa se odmaraj, sve to tako i mora biti. Pozdrav Branka France 11:42, 18. svibnja 2006. (CEST)

Karlo Veliki

Imam prijedlog za naše usuglašavanje priče oko Karla Velikog. Tekst će biti podijeljen na više dijelova kao onaj o Ferdinandu. Ja ću napisati dio o njemu kao vojskovođi i razlogu za njegov nadimak Veliki ( dva odvojena ). Ti ćeš napisati ostalo. OK ? rjecina

"Legend fastened on Charles as soon as he was dead. It helped to create an image that neither he nor his successors could match. His reign overshadowed the future, and most of the problems that his successors had to face were implicit in the legacy that he left them." - Izvadak iz enciklopedije Britannice o Karlu Velikom.

Nadimak Luja I slobodno promjeni jer nisam niti sam znao sto s njim. Prvi mi je bio Luj I. dobri !?

Moja specijalnost je inace povijest rimske drzave, a u njoj vjeruj mi nije nikako problem naci bezbroj laznih mitova stvorenih od povjesnicara. Najpoznatiji je onaj o Bizantskom carstvu ( pojam izmisljen stotinjak godina). Samo toj drzavi u sluzbenom popisu careva nedostaje njih 5. To sam donekle rijesio svojim tekstovima na engleskoj wikipediji dodavsi Tomu, Demetrija i Andreja ( on je samo de jure ) rjecina 24.05.2006

Komentar o povijesnim knjigama

Ja i ti ćemo u budućnosti sigurno imati daljnjih neslaganja oko povijesnih osoba pošto mene ne zanimaju knjige koje se svode samo na prepisivanje starijih izdanja, na novi način. Za primjer moj popis Francuskih vladara ima 2 viška koji nisu na niti jednoj drugoj Wikipediji označeni kao vladari. Zašto ? Zato što su po tada važećem zakonu postali kraljevi, ali su ubrzo spletkom oboreni ( Luj August i Henrik V ). Čak je na engleskoj wikipediji ( vjerojatno i mnogim drugim mjestima ) lažiran i datum kada je Luj XV proglašen kraljem. Mene, a i niti jednog drugog pravog povjesničara ne bi trebalo zanimati interpretacija događaja nego sama činjenica da su se oni dogodili. rjecina

Bijela Hrvatska

Sada jedna molba. Možeš li ti iz svojih izvora provjeriti Hrvatsko ime za kratkotrajnu državnu tvorevinu iz IX stoljeća na području Mađarske. Ja sam ju stavio pod ime Bijela Hrvatska, ali ne znam da li je točno. Poveznica ide s teksta o Karlu Velikom. rjecina

Kancelar

Tek sad sam vidjela tvoj odgovor. Pa, ja bih, možda, upotrijebila izraz "predstojnik". To je izraz koji se danas u hrvatskom koristi u tom smislu, "predstojnik ureda". Pozdrav Branka France 22:03, 24. svibnja 2006. (CEST)

Dobar prijedlog. Unio sam tu promjenu. Pozdrav. Flopy, 08:39, 25.svibnja 2006.

---

Rado ću pogledati članak i vidjeti mogu li možda nešto pomoći. No, što se tiče prijedloga da se uhvatim drugih članaka, ja ti se na ovoj našoj wiki bavim, pretežno, životinjama. Rjeđe zađem na neka druga područja ne jer me ne bi zanimala, nego jer, nećeš vjerovati, ne stignem. Jako me raduje svaki novi suradnik, i baš lijepo da si se ti uhvatio te vrste tema. Pomoći ću ti uvijek po najboljem znanju. I, hrabro naprijed!! Uzgred, molim te, kad se potpisuješ, stavi četiri puta znak ~ jer onda uz ime dobijem i vrijeme, pa se ne moram pitati od kad je poruka. Pozdrav Branka France 11:00, 25. svibnja 2006. (CEST) Sorry, nisam registrirala da si to već uradio!

Bizant

Priznajem da sam sitnicav, ali... Ja mislim da ćemo se ti i ja složiti da država prestaje postojati kada izgubi sav svoj teritorij ili kada raspadom dođe do prestanka postojanja centralne vlasti.

1452 godine Bizantsko carstvo se sastojalo od dvije provincije. Car je tada bio nikada okrunjeni Konstantin XI, a kako nije imao djece službeni prestolonasljednici su bili njegova braća Toma i Demetrije guverneri Bizantske Moreje. Padom Carigrada 1453 godine Bizant nije uništen nego spada na posljednju slobodnu, nezavisnu provinciju ( Moreju ). Kako Konstantin nije bio okrunjen, a ipak je bio car tako ni ova dvojica nisu bila okrunjena iako je Toma bio u cijeloj Europi priznat za cara. 1460 godine Moreja je bila anektirana od Turaka i tek tada Bizant prestaje postojat! Tih 7 godina njih dvojica su bili carevi!

Još u službenom popisu careva nedostaju dva cara koja su vladala mjesec dana ( ako je u rimski popis uveden Gordian I i II tada bi trebali biti i oni u Bizantski ) i Konstantin Laskalis ( siguran sam da znaš tko je on ). Oni su bili vođeni u grčkim knjigama kao carevi sve do polovice XX stoljeća .rjecina 23:00, 25.05.2006.

Luj I i izvori

Ako ti nije problem vratiti ime kralja Ludovika I. pobožnog na Luj I., kralj Francuske. Nadimke nismo stavljali u ime stranice vladara , a oko imena Luj, Ludovik, Ljudevit je već bila žešća rasprava na wikipediji ( primjer neka bude razgovor na stranici popisa francuskih kraljeva ).

Ja sam napisao povijest Francuskih kraljeva u roku mjesec dana. U tom pisanju nisam imao vremena za promatranje pojedinačnih kraljeva nego epoha. Primjer za razdoblje ranog XIV stoljeća koristio sam kao izvor talijansku knjigu o prokletstvu templara i o umiranju dinastije Capet. Enciklopedija Britanica je bila samo primjer drugačijeg razmišljanja o Karlu Velikom. rjecina 23:20, 25.05.2006.

Po pitanju izvora moram prije svega naglasiti da knjige koje takvim smatram su one koje posjedujem. Prekomplicirano mi je uzimanje knjiga u knjiznici samo radi pisanja nekog clanka. Moji izvori za Rimsko carstvo do 395 godine su:

Rabar : Poviest carstva Rimskoga. Izdavac : Matica Hrvatska 1889 godine ( na ovo sam prilicno ponosan )

Mommsen: Storia di Roma i Impero di Roma ( na talijanskom jeziku ). Predlazem da ja i ti nase rasprave nastavimo putem emaila. rjecina 12.06.2006.

Teodozije Veliki

Iskreno govoreci ja sam vec zaboravio na taj dodatak clanku. Priznajem da sam pretjerao s tim. U vecini slucajeva sam imao Damiruxa ili nekoga drugog da ispravlja moje povremene nebuloze. Ovdje se to nije dogodilo. Ako taj dio preskocimo Konstantin, Teodozije, a vjerojatno i Karlo su dobili titule Veliki samo radi njihove podrske krscanskoj vjeri. Mozemo li se oko toga sloziti ? Inace Teodozije II je bio zestoki progonitelj svega poganskog. Ovaj vikend cu ti napisati imena dva moja osnovna kucna knjizevna izvora za rimsko doba do 395 godine ( trenutno za to nemam vremena ). rjecina 00:50, 07.06.2006

Brisanje suradnika

Brisanje suradničkog imena nije moguće, samo promjena. SpeedyGonsales 15:52, 18. srpnja 2006. (CEST)

Karlo Veliki

Kao što si i mogao primjetiti neko vrijeme me nije bilo. Sada sam preuredio članak o Karlu Velikom i njegovim ratovima. Javljam ti se u vezi članka o Luju I - Ludoviku I. Nisam oduševljen s imenom Ludovik I. pošto bi mogli reći da je on bio francuz, a nikako njemac tako da bi ispravno bilo upotrebljavanje francuske verzija njegovog imena. rjecina 18.07.2006.

Lično smatram da bi za potpunu sliku trebalo napisati tekst o karolinškoj renesansi ( unutar onog o Karlu ili potpuno samostalni ), ali ja sam za to truba. Kad god mogu izbjegavam pisat o kulturi tako da od toga ništa. Taj posao trebamo pokušati nekome uvaliti !? rjecina 23:10, 18.07.2006.

Brankica će napisati o karolinškoj renesansi. rjecina 19:13, 21.07.2006.

Mislim da si sada prilično ljut radi mojeg dodatka da je Karlo Veliki potencijalni potomak Atile ili da je današnji sultan od Bruneja ( tekst Luj II. ) njegov potomak. Mislio sam to stavi u tekstove kao zanimljivost, ali nekako osjećam da mi to tamo ne spada, ali ne znam gdje bi ih smjestio. To je inače prevedeno s engleske wikipedije. rjecina 6:21, 25.07.2006.

Način pisanja tekstova

Bez brige flopy, ja ti nemam nikakav problem s tim kozmetičkim izmjenama. Već su me prije upozoravali da ne pišem gramatički ispravno i slično. Moj način pisanja u stvarnosti je da uzmem 1 ili 2 sata ( za veći tekst ) ga napišem i potom zaboravim na njega. U sklop tog vremena za pisanje spada i njegovo zamišljanje kao i čitanje izvora tako da na kraju ima svačega. rjecina 16:26, 21.07.2006.

Smrt kraljevine Jugoslavije

Ako se dobro sjećam Jugoslavija je povodom sporazuma s Hitlerom trebala dopustiti prolaz Njemačkih trupa preko Makedonije. rjecina 16:29, 21.07.2006.

Za ovu tvrdnju ću iskoristiti primjer Švedske i Njemačke. Švedska je bila "neutralna", ali je dopustila prolaz određenih njemačkih vojnih jedinica preko svoga teritorija tijekom bitke za sjevernu Norvešku. Taj podatak je izašao u javnost tijekom posljednjih 10 godina ( ne znam kada točno ). rjecina 16:29, 24.07.2006.

Tvrdnja, da je Jugoslavija trebala dopustiti prolaz Nemačkim trupama prilikom invazije Grčke, nije tačna. Povodom sklapanja trojnog pakta Hitler nije tražio niti prolaz, a ni učešće jugoslovenskih trupa u Drugom svetskom ratu, kako bi lakše pridobio jugoslovensku vladu za potpis. Nemačke trupe su trebale proći kroz Bugarsku, što su i učinile. To stoji na primer u knjizi Klausa Schmidera, Partisanenkrieg in Jugoslawien 1941-1944, ISBN 3-8132-0794-3, a takođe i u sledećem članku: [1]. Inače bi bilo lepo, kad bi se Flopy prijavio na nemačkoj Wikipediji. Članci o Hrvatskoj su tamo nažalost uglavnom loše pisani i puni nacionalizma. P. S.: Pošto sam primetio da se baviš istorijom Habsburga, verovatno imaš knjigu Budaka-Streche-Krušelja "Habsburg i Hrvati" :-) Nažalost, u toj knjizi se skoro i ne pominju srpski krajišnici, koje zovu "vlasima" (?!). Osim toga, skraćenicu AEIOU preveli su kao "Austriae est imperare orbi universo", iako je to samo jedno od mogućih značenja, vidi de:A.E.I.O.U.. Kazandžija 15:59, 27. srpnja 2006. (CEST)

OK znači moja greška rjecina 1:43, 28. srpnja 2006

Odmor

Drago mi je da članak smatraš barem korektnim, jer to je sve što Njemci pod tim imenom imaju. Istina, oni u članku o Karlu velikom imaju još jako puno toga o toj temi, no meni se nije činilo oportunim to dodavati u osnovni članak, jer bi "zagušilo" sve ostalo. No, iz tog osnovnog bi se štošta moglo još dodati u ovaj o Karolinškoj renesansi. No, to možemo i kasnije dogovoriti i uraditi. za sad je možda i to dovoljno. Slažeš se? A sad odi na odmor od svega, studija i wiki, i neka ti bude lijepo. Pozdrav Branka France 11:04, 24. srpnja 2006. (CEST)

Latinske poslovice i izreke

Sto mislis da sve ove nove clanke o poslovicama i izrekama koje pises stavimo u kategoriju Latinske poslovice i izrazi ili Latinske poslovice i izreke, koja bi bila potkategorija od Jezikoslovlje. To mi se cini bolje rjesenje od kategorije Poslovice (sto je ionako bila moja ideja) jer ne vidim razloga da razdvajamo poslovice od izreka (bolje da su skupa). Sto mislis? --Tycho Brahe 12:38, 25. srpnja 2006. (CEST)

---

Čuj, nisam klasičar, učila sam latinski samo dvije godine (i malo "iz gušta") pa, naravno, za Carpe diem ne znam prijevod. Ali ono što su napisali Nijemci uz to, značilo odnosno odgovaralo bi našem : što možeš danas, ne ostavljaj za sutra! I za još neke poslovice nisam sigurna da su adekvatno prevedene. Branka France 13:14, 25. srpnja 2006. (CEST)

Latinske poslovice na Wikicitatu

Preporuka bi bila da se Latinske poslovice prebace na WikiCitat q:Latinske izreke. Lijep pozdrav :-)) --Roberta F. 05:25, 26. srpnja 2006. (CEST)

Na wikicitatu mjesto je i poslovicama i izrekama i izrazima. SpeedyGonsales 11:29, 27. srpnja 2006. (CEST)

Točno tako, članak Latinske poslovice biti će preusmjeren na q:Latinske izreke tijekom današnjeg dana, tako da će ubuduće sva uređivanja tog članka biti rađena na wikicitatu. Ukoliko želiš nešto povezati od tamo na wikipediju, stavi slovo w i dvotočku ispred pojma, i to je to (kao što je q i dvotočka poveznica na wikicitat). SpeedyGonsales 11:42, 27. srpnja 2006. (CEST)

Bok, i na wikicitatu rabim isti nadimak. Da, neki prijevodi nisu savršeni, ako znaš bolje, slobodno ispravi sve što znaš. SpeedyGonsales 10:02, 27. srpnja 2006. (UTC)

---

Prijevod koji navodiš je vjerojatno doslovan i točan. U suštini, i tomu je opet isto,smisao se ne mijenja. Pozdrav Branka France 11:45, 27. srpnja 2006. (CEST)