WikipediaTutorial.png
Ovaj je članak dio Wikipedijina
Uvodnog tečaja
Tečaj

Naslovna stranica
Uređivanje članaka
Oblikovanje članaka
Wikipoveznice
Sestrinski projekti
Slike
Tablice
Stranice za razgovor
Ne zaboravite
Prijavljivanje
Imenski prostori
Zaključak

Vidi

Pomoć:Sadržaj

Mhare, dobro došli na Wikipediju na hrvatskome jeziku, započetu 16. veljače 2003. godine – slobodnu enciklopediju!

Pozivamo vas na sudjelovanje u rastu ove svima dostupne enciklopedije na hrvatskome standardnom jeziku.


Ovdje su neke od stranica koje bi vam mogle pomoći:

  • Wikipedija − što je Wikipedija, povijest i organizacija projekta,
  • izvori − kako uspješno činiti Wikipediju boljom, te
  • slikeobvezno pročitati prije postavljanja bilo kakvih slika.

Ako želite vježbati možete to raditi na stranici za vježbanje, u slučaju da vam zatreba pomoć učinite sljedeće:


Svoje doprinose na člancima ne potpisujte, dok komentare na pripadajućim stranicama za razgovor, suradničkim stranicama i Kafiću molimo potpisujte tako što ćete pritisnuti gumbić Signature icon.png ili OOUI JS signature icon LTR.svg na alatnoj vrpci ili napisati 4 tilde (tilda = 4x istovremeno tipke AltGr + tipka s brojem 1), što kod uređivanja izgleda ovako ~~~~.
Vlastitu suradničku stranicu (onu koja se zove "Suradnik:Mhare") možete uređivati po svojoj želji u skladu s pravilima uređivanja suradničke stranice (npr. asketski ili šminkerski).


Molimo Vas, ne stavljajte zaštićene radove bez dopuštenja! Nemojte izravno kopirati sadržaje s drugih internetskih stranica ako nemate izričito dopuštenje. Ako imate dopuštenje, napišite to na stranici za razgovor ili jednostavno dodajte ovdje. No, obvezno to napravite prije nego započnete s pisanjem preuzetog teksta. Molimo uočite da se svi doprinosi Wikipediji smatraju dvojno licencirani, pod Creative Commons Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima 3.0 i GFDL licencijom. Ako ne želite da se vaše pisanje nemilosrdno uređuje i slobodno raspačava, nemojte ga ovamo slati. Također nam obećavate da ćete ono što ćete napisati sami napisati, ili ćete to prepisati iz nečeg što je u javnom vlasništvu ili pod sličnom slobodnom licencijom.


If you don't speak Croatian: This is a welcome message sent to new users of hr.wikipedia.

Još jednom, dobro došli! --Mateo K 01 (razgovor) 16:47, 3. svibnja 2019. (CEST)

Bosna i Hercegovina u srednjem vijekuUredi

Bok Mhare, zašto si uklonio rečenicu "U cijelom tom razdoblju, ona je bila zavisna zemlja i hrvatsko-ugarski vazal"?

Hrvatska enciklopedija piše:

  • "Kada su početkom XII. st. Arpadovići ovladali hrvatskim zemljama do mora, i Bosna se našla u sferi njihova političkoga utjecaja i razvila se kao ugarska vazalna, polusamostalna država..."
  • "...a za bana postavljen slavonski velikaš Borič (1154–63), koji je kao ugarski vazal sudjelovao..."
  • "God. 1435. preuzeo je vazalne obveze i prema hrvatsko-ugarskom kralju i prema sultanu..."
Znači da je srednjovjekovna bosanska država barem povremeno bila zavisna zemlja i hrvatsko-ugarski vazal. Nije trebalo taj podatak obrisati, sasvim bi bilo dovoljno ispraviti ga. Podatci i izvori inih povjesničara mogu se nadopuniti. --Mateo K 01 (razgovor) 23:57, 23. rujna 2019. (CEST)

VandalizamUredi

  Dobro došli na Wikipediju. Iako su svi dobrodošli činiti konstruktivne doprinose na Wikipediji, vaša nedavna izmjena u članku Bobovac nije izgledala konstruktivnom i zbog toga je uklonjena. Ako želite, možete testirati na stranici za vježbanje i pogledati uvodni tečaj za više informacija o uređivanju na Wikipediji. --Tulkas Astaldo (razgovor) 10:25, 8. listopada 2019. (CEST)

  Molimo Vas prestanite s nekonstruktivnim doprinosima na Wikipediji. Vaše je neenciklopedijsko uređivanje upravo uspješno uklonjeno. Takvi doprinosi smatraju se vandalizmom zbog kojeg možete biti blokirani. Hvala na razumijevanju.--Tulkas Astaldo (razgovor) 12:32, 9. listopada 2019. (CEST)

Pisanje netočnosti na metiUredi

[1] Ovo daje nepotpunu sliku činjeničnog stanja i s time stvara kod ljudi koji ne razumiju hrvatski potpuno pogrešan dojam naše wikipedije. Nisam administrator, no rekao bi da si bio blokiran zbog uređivačkog rata i brisanja pridjeva "hrvatski" gdje to nije bilo potrebno. --Mateo K 01 (razgovor) 15:11, 17. listopada 2019. (CEST)

Za Tvrtka II jednostavno ne postoji nijedan kredibilan izvor koji ga može povezati da je bio hrvatski plemić - a to stoji u vašem članku. Izvori su "hercegbosna.org" i to se smatra uredu, a knjige Anđelića, Bojanovskog, Živkovića, pa na kraju i Hrvatske encklopedije - su vandalizam? Hajde, ti mi reci kako drukčije da opišem svoje iskustvo. Ovo je u potpunosti nenaučno i sramotno ophođenje, gdje sam htio samo ispraviti netačne navode na vašim člancima, i podkrijepio ih izvorima hrvatskih povijesničara a vi ste na to odgovorili sa blokadom. Mhare (razgovor) 15:25, 17. listopada 2019. (CEST)
I evo ga, opet vraćanje moje promjene, gdje sam dodao još jedan izvor, ovoga puta iz Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža. Mhare (razgovor) 15:39, 17. listopada 2019. (CEST)
Jest, iz Bosne je. I ondje žive Hrvati. Kubura (razgovor) 22:23, 6. studenoga 2019. (CET)

Hrvatski jezikUredi

  Dobro došli na Wikipediju! Drago nam je što doprinosite Wikipediji, no skrećemo pozornost na činjenicu da je službeni jezik na hrvatskoj Wikipediji − hrvatski jezik. Želite li pisati na nekom drugom jeziku, molimo vas odaberite odgovarajuću inačicu Wikipedije gdje je taj jezik službeni. Hvala na razumijevanju. --Mateo K 01 (razgovor) 15:29, 17. listopada 2019. (CEST)

ZamolbaUredi

Tvoje je pravo misliti i napisati što želiš. Ovo ti nije u redu [2][3], ali tvoj je izbor bio to napisati. Molim te napiši na Kafiću od bs.wiki šta si napravio. Slobodno se pohvali.
Lijepo je imati dokumentirano da je netko iz BiH podupirao stranu intervenciju, udar na projekt koji većinom uređuju i vode ljudi iz Hrvatske, projekt na svjetskoj razini koji ima atribut hrvatskog jezika.
Tko drugom jamu kopa, sâm u nju upada. Kubura (razgovor) 02:00, 6. studenoga 2019. (CET)

@Kubura Zašto nije uredu, kada ste me maltretirali? Ne samo da sam se potrudio da nađem validne izvore, već sam zaista pravio jako male ispravke. Zašto ste onako odreagovali, samo vi znate, jer nisam dirao nikakvu konroverznu temu. Imate veliku odgovornost, novi naraštaji su stalno na internetu i čitaju, međutim bojim se da to vi dobro znate, i to zloupotrebljavate. Mhare (razgovor) 10:45, 6. studenoga 2019. (CET)
@Mhare, ondje je druga stvar u igri. Zagovara se udar na samostalni wikiprojekt vanjskom intervencijom, grubim zanemarivanjem i gaženjem volje matične zajednice te uvođenje (serbokroatističkog) komesarijata kolonijalističkom metodom. Nametanja sadržaja drugom narodu. Okupacija. Zlorabiš to radi nametanja svoje pristrane inačice sadržaja. Imena Tvrtko, Stjepan, Katarina u BiH i Hrvatskoj nose Hrvati, nać ćeš koju Katarinu kod Srba. Bobovac je iz kraja gdje žive Hrvati. Što se tiče zloporabe što ljudi čitaju internet, to ti činiš. Po čemu sebe smatraš neupitnim ako druge upitnim?
Čovječe, priključio si se napadu na drugi jezik i drugi narod. Držiš stranu bučnoj manjini da bi se nametnuo komesarijat drugome. Optužbe s fašizmom su otrcana šema, stalno su ju protivnici svega hrvatskog sprovodili od 1945. do danas, a da bi svrgnuli nepoželjne Hrvate ili kad god su Hrvati odlučili suprotstaviti se crnim mitovima i zauzeti za svoja prava. Još ti se par kolega s bs.wiki pridružilo. Pohvalite se na svom projektu. Da možemo reći i da to za sva vremena ostane zapisano da je jedan susjedni narod spremno se odazvao i pridružio napadu na Hrvate, sječi ljudi koje su Hrvati izabrali te zagovarao uvođenje komesarijata. I zabranu Hrvatima ponovo izabrati ljude kojima vjeruju.[4] (Nužno je zabraniti rad partija koje su najodgovornije za najveći zločin u Evropi poslije Drugog svjetskog rata, a to je razbijanje Jugoslavije.). Kubura (razgovor) 22:22, 6. studenoga 2019. (CET)
@Kubura, to je i dalje ista spika, i zaista je tužno da zanemaruješ ono što sam već nekoliko puta napisao, i objasnio šta sam uradio, koga sam citirao, a to ti predstavljaš kao neki moj pogled na stvar. Ja nemam agendu mimo one koje kaže da se izvori moraju citirati, biti pouzdani i provjerljivi. Ono što je bilo napisano u spornim člancima je podmuklo podmetanje nereferenciranih tvrdnji. Ako to ne možeš da svariš, onda mi je žao. Mhare (razgovor) 23:44, 6. studenoga 2019. (CET)
Inačica koju osporavaš i nije protivna tvojoj. Nesporno da je bila bosanska upravna jedinica (teritorij Bosne, do one akcije). U inačici koju osporavaš, piše "istočnohrvatska banovina". Po svemu sudeći autor je mislio na ovu banovinu, Jajačku banovinu. Jajačka_banovina#Osloboditeljski_Korvinov_pohod_1463. "Kralj Matija Korvin je jeseni te 1463. godine oslobodio dio Bosne do Jajca te uspostavio Jajačku i Srebrničku banovinu." I vidi zemljovid gore, iz knjige Hrvatski povijesni zemljovidi, označena je kao dio Hrvatske. Istočno, nekakav "srednji istok". Druga je stvar što se možemo sad sporiti je li država Bosna bila država Hrvata, isto kao što su bile brojne državice u srednjoj Europi države Nijemaca ili na Apeninskom poluotoku države Talijana. Srbi će vjerojatno reći da je Bosna bila država Srba, Bošnjaci da je država Bošnjaka, a ista će nesloga biti i oko toga koje su nacionalnosti bili Kotromanići. A Hrvoje Vukčić Hrvatinić i Dolnji Kraji koji su tu negdje... Stvorio si priču ni od čega. Kubura (razgovor) 00:31, 7. studenoga 2019. (CET)
I dalje nekim vratolomijama pokušavaš da opravdaš zavaravajuće tvrdnje bez ijedne reference. Držimo se priznate literature u oblasti histrografije. Mhare (razgovor) 10:26, 7. studenoga 2019. (CET)

SavjetUredi

[5] Molim bez podrugljivih komentara prema dugogodišnjim, marljivim i pouzdanim suradnicima. --Mateo K 01 (razgovor) 23:11, 28. prosinca 2019. (CET)

Kakav samo ne-enciklopedijski pristup. Za nepovjerovati. Mhare (razgovor) 11:39, 29. prosinca 2019. (CET)

Hrvatski jezik2Uredi

  Skrećemo pozornost na činjenicu da je službeni jezik na hrvatskoj Wikipediji − hrvatski jezik te da doprinosi na drugom jeziku nisu dopušteni. Želite li pisati na nekom drugom jeziku, molimo odaberite odgovarajuću inačicu Wikipedije gdje je taj jezik službeni. Hvala na razumijevanju.. [6] Ne postoje linkovi, nego poveznice. To si već morao naučiti. Nemoj da drugi moraju čistiti za tobom. Kubura (razgovor) 18:50, 28. veljače 2020. (CET)

Znadem, ne brini, neću ja vas ometat. Očistit će neko, to su dvjetri rečenice, a popravio sam na polutačne tvrdnje i malo unio ozbiljnosti u referencijama. Mhare (razgovor) 18:54, 28. veljače 2020. (CET)
E, nemoj tako. [7] Ta ako imalo znaš hrvatskog trebao bi znati da se na hrvatskom mjeseci zovu narodnim imenima (kolovoz), da su tvorbe kod tuđica "-irano" ne "-ovano" ili "-isano", da je kod latinizama "-kt", a ne "-kat". Kako će te ljudi shvatiti dobronamjerno kad ljutito reagiraš i s nepoštovanjem prema jeziku od Wikipedije na kojoj uređuješ. Ako arogantno ne pišeš hrvatskim i pritom "lupaš" po glavi one prijašnje, ne će te se doživjeti prijateljski. Daj se malo potrudi, stvorio si sebi problem gdje ga nije trebalo biti. Kubura (razgovor) 19:06, 28. veljače 2020. (CET)
Pa vidiš da sam pomogao sa referencijama i vanjskim poveznicama, zar to nije prijateljski? Nije bitno na kraju. Sve je riješeno sada. Mhare (razgovor) 19:15, 28. veljače 2020. (CET)

Površnost, brisanje referencijaUredi

Žuti karton


[8] Uklanjanje referencija nije dopustivo. Shvatljivo mi je da "caffe tony" nije znanstvena ni obrazovna ustanova i da si se time poveo kao razlogom za obrisati. Ali članak koji su prenijeli (što je uvijek bila praksa u medijima, te osobito danas na internetu) jest djelo znanstvenika i uglednog lista. I pozivaju se na njih. U istoj uklonjenoj poveznici stoji da je to razgovor s fra Andrijom Zirdumom za Katolički tjednik. Ta stranica očigledno više nije dostupna na starom URL-u jer je taj list preorganizirao svoje stranice. Daklem, isto kao da su taj tekst zalijepili odmah na Wikipediju i napisali u referenciji tko je autor i odakle je preuzeto. Šta bi bilo da nije bilo internetske stranice, nego da je referenciju formatirao kao da se radi o tekstu koji postoji samo u tiskanom obliku? Zar ćemo sad brisati sve što nije na internetu? Daklem, ne zalijeći se. Kubura (razgovor) 18:57, 28. veljače 2020. (CET)

Čak i kafe toni zna da je Tvrtko II bio bosanski kralj. Mhare (razgovor) 19:12, 28. veljače 2020. (CET)

Brisanje izvoraUredi

[9] Nemoj brisati sadržaj koji je potkrijepljen izvorima. --Mateo K 01 (razgovor) 21:40, 6. svibnja 2020. (CEST)

OK, sori @Mateo K 01. Mhare (razgovor) 22:33, 6. svibnja 2020. (CEST)

PadobranciUredi

Molim te, ne nazivaj suradnike padobrancima niti na koji način nemoj obeshrabrivati bilo čije sudjelovanje u bilo kojoj raspravi. Hvala na razumijevanju. --Lasta 12:37, 11. svibnja 2020. (CEST)

Pa malo sam bio sarkastičan nazivajući sebe padobrančekom. Oprostite. Mhare (razgovor) 12:40, 11. svibnja 2020. (CEST)
Sebe? Onda OK ;). --Lasta 12:43, 11. svibnja 2020. (CEST)

NeutralnostUredi

Ako dodaš komentar na SZR, možeš na vrh ptipadajućeg članka postaviti i predložak koji govori o sporu, npr {{neutralnost}}. --Lasta 12:42, 11. svibnja 2020. (CEST)

NPOVUredi

Hvala na ovome, samo nastavi tako. Stil pisanja u mnogim člancima o ratu u BiH je daleko od enciklopedijskih standarda. Bilo bi super kad bi se netko toga ozbiljnije uhvatio. --Lasta 10:15, 12. svibnja 2020. (CEST)

@Lasta, da, kilometrima daleko. Mislim, ovo su opasne stvari. Ako šta kad vidiš na bs, javni - pa da očistimo, mada nam je stanje puno puno bolje prije svega zahvaljujući dobrim administratorima. Ja ne bih puno mečkao ovdje, golem je to posao jer ima zaista puno članaka, ako kad šta vidim, probat ću popraviti sitnice i kako se to kaže wording. Mhare (razgovor) 10:23, 12. svibnja 2020. (CEST)

IzvoriUredi

Bok Mhare, u izvorima koje si dodao ([10], [11]) imaš navedena prezimena autora, godine izdanja i stranice (npr. Ličina 1985, str. 142.; Greble 2011, str. 221.; Donia 2006, str. 198.; Hoare 2013, str. 276. itd.), a nedostaju ti imena autora, nazivi djela, imena nakladnika, mjesta izdanja, te ISBN za izdanja koja ga imaju. Imaš ovdje još informacija kako dodati izvore. Lp.--Rovoobob Razgovor 11:03, 19. svibnja 2020. (CEST)

Bok! Upravo sam dodao, to je korak koji sam zaboravio i onda sam odlutao u bespućima Wikipedije nekim drugim "poslom". Ako sam još što propustio, bit će mi zadovoljstvo dodati. Mhare (razgovor) 11:09, 19. svibnja 2020. (CEST)
Dodaj još za Ličinu. Lp.--Rovoobob Razgovor 12:23, 19. svibnja 2020. (CEST)

BobovacUredi

Potrebno je prvo uskladiti pa tek onda, ako bude potrebno, uklanjati. Zahvaljujem na razumijevanju i lijepo pozdravljam.--Tulkas Astaldo (razgovor) 16:11, 16. lipnja 2020. (CEST)

Hej moj Tulkas, kad se samo sjetim da si me blokirao zbog unošenja referenciranih tvrdnji, gdje ništa kontraverzno nije dirano i da si me prozvao vandalom. Znaš, to mi je bilo prvi put u 14 godina bavljenja ovim da mi je to netko uradio. Mhare (razgovor) 16:19, 16. lipnja 2020. (CEST)
Nije mi bila namjera uvrijediti Vas. Ako sam Vas osobno povrijedio na bilo kakav način iskreno žalim i ispričavam se.--Tulkas Astaldo (razgovor) 17:22, 16. lipnja 2020. (CEST)

Kukuriku restartUredi

Dragi Mhare,

sadržaj nije isti, te Kukuriku koalicija nije isto što i Restart koalicija. To što je neki suradnik izrazio svoje mišljenje u sažetku izmjene u prilog kakvoj promjeni ne mora nužno značiti da se članku mijenja ime bez rasprave. Ubuduće treba otvoriti raspravu prije kontroverznih premještanja. Hvala na razumijevanju. Prisrčno pozdravljeni, -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 13,36; 1. srpnja 2020. (SEV)

Oprostite na naglom potezu, mislio sam da sam ispravio pogrešku, a na drugi mah, izgleda i da nije tako kako sam mislio. S poštovanjem, Mhare (razgovor) 14:27, 1. srpnja 2020. (CEST)

Žao mi je...Uredi

Dragi Mhare,

da su vremenske (i ostale) prilike malo drugačije... javio bih se i prije. Bez obzira na tumačenje o crtama koje nisu prekoračene, po mom sudu itekako su prekoračene, te sam mislio autoru prijestupa protiv uljudnost napisati poruku da neću komentirati dok ne ukloni dio uređivanja koji meni može izgledati kao ponižavanje sugovornika u raspravi.

Nažalost, ispada da se različito vidi razina pristojnosti dijelova poruka u raspravi, tako da od svega neće biti ništa. Ne vrijedi trošiti vrijeme.

U bitnom dijelu, sasvim je jasno da proponent teze o narodnosti vrši nedopuštenu sintezu, te da i s tim teško da će biti pomoći s obzirom na to da ne želim sudjelovati u raspravi u kojoj se vrši znobljenje. Čak i pojmovlje pokušavam upotrebljavati što kreativnije, iz više razloga.

U svoje ime ispričavam se što naizgled ne postoji mogućnost da sudjelujem u toj raspravi dok se parametri rasprave ne promijene. Unaprijed zahvaljujem na razumijevanju moje situacije. Lijepo te i srdačno pozdravljam, -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 23,09; 4. srpnja 2020. (SEV)

Nesmire, cijenim javljanje u svakom slučaju. Osjećam se nemoćnim da utičem na neke stvari, ali barem mogu ukazati. Hvala i svako dobro! Mhare (razgovor) 23:24, 4. srpnja 2020. (CEST)

Sporna točnostUredi

Ako osporiš točnost članka, molim te dodaj {{Točnost}} na vrh članka. Takva je standardna praksa. --Lasta 16:27, 8. srpnja 2020. (CEST)

Siguran si da neće neko to odmah skloniti? ;) Uraditi ću, pa bum videl. Mhare (razgovor) 16:31, 8. srpnja 2020. (CEST)
@Lasta, stavio sam na dva članka, ali su u rekodnom vremenu vraćeni [12], [13], i ne kanim dalje. Zamjerke ću iznijeti na SZR, i koja se pravila krše tim izmjenama. Linkovat ću svaki članak kako ga vidi hrvatska mainstream historiografija, a potrudit ću se naći i imena povjesničara koji ni blizu ne misle ovako kako će sada izgledati članci. Naravno, tu će biti i obavezni linkovi prema enciklopediji.hr i stranici lzmk-a. Mhare (razgovor) 18:27, 8. srpnja 2020. (CEST)

Upotreba stranica za razgovor sa suradnicimaUredi

Dragi suradniče Mhare, druge suradnike poštujemo tako što im odgovaramo na njihovoj stranici za razgovor. Na taj način sugovornik će dobiti obavijest o novoj poruci. Kako bi komunikacija između suradnika bila što uspješnija, molimo proučite kako održavati razgovor među suradnicima. Hvala na razumijevanju i na kontinuiranoj suradnji. Molimo Vas, uvažite ovu preporuku. Prisrčno pozdravljeni, -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 22,42; 8. srpnja 2020. (SEV)

Bolji naslov članka treba obrazložiti na stranici za razgovorUredi

Cijenjeni, Mhare,

ovako se ne predlaže {{bolji naslov}}. Za sve takve rasprave ubuduće treba otvarati raspravu s obrazloženjem na stranici za razgovor pripadajućega članka. Ne uklanjaju se izvori bez pravog obrazloženja, a još manje da bi se prema isključivo jednom izvoru gledalo rješavati pitanje boljeg naslova članka. Wikipedija:Pravopis je definiran i to nije Hrvatski pravopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Hvala na razumijevanju. Lijep pozdrav, -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 09,37; 10. srpnja 2020. (SEV)

Upotreba sažetka izmjene uz uređivanja članaka u glavnom imenskom prostoruUredi

Cijenjeni, Mhare,

ovakvo pisanje sažetaka ne preporučuje se iz više razloga. Prvo, pitanja drugim suradnicima postavlja se na njihovu suradničku razgovornu stranicu, vidi: Wikipedija:Stranice za razgovor#Suradničke stranice za razgovor. Drugo, u sažetcima se ne spominju suradnička imena bez prave potrebe, a posebno ne pogrješna suradnička imena. Treće, sažetak treba biti kratak. Hvala na razumijevanju. Prisrčno pozdravljeni, -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 09,43; 10. srpnja 2020. (SEV)

  Zahvaljujemo Vam na Vašim doprinosima Wikipediji na hrvatskome jeziku. No, kada spremate sadržaj članka, prije no što pritisnete tipku "Sačuvaj stranicu", molimo Vas – upišite kratko obrazloženje u polje "Sažetak" (koje se nalazi odmah uz tipku "Sačuvaj stranicu"). Time olakšavate drugim suradnicima koji iz sažetka mogu lako protumačiti vaše razloge svake pojedine izmjene. Primjerice, u slučaju članka: Reis-ul-ulema. Popunjavajući polje "Sažetak" pomažete svima, uključujući i sebi, prepoznavati Vaše doprinose u povijesti uređivanja članaka, a to može biti koristan i učinkovit način pronalaženja tih istih doprinosa. Zahvaljujemo na trudu koji ćete uložiti, te na razumijevanju ove poruke. -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 09,43; 10. srpnja 2020. (SEV)

Promašaj za promašajemUredi

Poštovani, u vašem uređivanju:

  • napisali ste: "Esej i dalje ne odgovara na pitanje zašto se na Wikipediji na hrvatskome jeziku koristi terminologija koja se ne koristi u literaturi (od primarne, sekundarne i tercijarne)."

Molim primjer, u eseju nije bilo govora da se ne koristi terminologija iz literatura, nego koju terminologiju, odnosno koju literaturu treba koristiti.
Jasno je napisano da ne valja koristiti zastarjelu literaturu, niti onu koja je očito nevaljana, nego (ako postoje) treba koristiti sekundarne izvore, a tek potom ostale, u skladu s našim pravilima i smjernicama.

  • napisali ste: "Pokušaj da se to svali da svi drugi (a među njima naučnici i stručnjaci) ne razumiju šta je etnik i regionalitet je također upitna."

Ne piše da znanstvenici nešto krivo shvaćaju (jer Budak, koji je razvalio Finea kao beba zvečku, što je jasno navedeno, nije pisao o autoru knjige da je glup ili tup, nego je napisao zašto mu knjiga ne valja), nego da je Lasta u jednom uređivanju krivo interpretirao jednu rečenicu iz Hrvatske enciklopedije, gdje valja zamijeniti tercijarni izvor sekundarnim, ako je to moguće.

  • napisali ste: " Posebno se to odnosi na sekundarne izvore, a među njima je moguće naći možda pokoji ili nijedan koji rabi terminologiju i/ili smatra bosansku banovinu i kraljevinu hrvatskom banovinom i kraljevinom. S ovim se neće složiti gro hrvatskih povjesničara, a kad tad, javit će se i struka."

Na suradnicima nije tumačiti svijet, nego je na suradnicima opisivati ga uporabom valjanih izvora. Ako ustanovite da su izvori u nekom članku nevaljani, slobodno upozorite na to. Rasprava zbog rasprave suprotna je našim pravilima. SpeedyGonsales 11:30, 11. srpnja 2020. (CEST)

MHare, u tvojem komentaru nema ništa sporno. Komentar kolege @SpeedyGonsales nije na mjestu. --Lasta 13:43, 11. srpnja 2020. (CEST)

Osjtljivost i pravilaUredi

Žuti karton


Poštovani, kad u jednom uređivanju složite tri rečenice koje ne stoje, onda se radi o tri promašaja. Navođenje činjenice nije nepristojnost, nego je činjenica.
Vi bi trebali biti manje osjetljivi na svoje promašaje, ne prozivati onoga tko ih je valjano opisao, jer u analizi vaših promašaja ne pretpostavlja se vaša loša namjera, a vi vidite nepristojnost u navođenju činjenica, čime zapravo kršite naše pravilo Wikipedija:Pretpostavite dobru namjeru.
Pišite bolje, točnije, pa vaša uređivanja ne će biti opisana kao promašaj za promašajem. Dobronamjerna administratorska preporuka.
Ostatak vašeg uređivanja odnosi se na vaša uređivanja na drugim člancima ili stranicama za razgovor, što nije ovdje predmet. SpeedyGonsales 11:53, 11. srpnja 2020. (CEST)

VisokoUredi

Riječ je o opisnom nazivlju. Srednjovjekovna Bosna nije isto što i današnja BiH. U nekim razdobljima je Vrhbosna primjereniji naziv. --Čeha (razgovor) 22:58, 30. srpnja 2020. (CEST)

Visoko je bilo središte župe Bosne. Međutim, cijelo područje gornjeg toka rijeke Bosne se zvalo Vrhbosnom. A u njega ulazi i Visoko. --Čeha (razgovor) 23:09, 30. srpnja 2020. (CEST)

Pozz, pozzUredi

Vidite tko je nam to navratio!   --Koreanovsky (Ča–Kaj–Što?!) 21:18, 9. kolovoza 2020. (CEST)

Pozdrav @Koreanovsky! Mhare (razgovor) 12:23, 8. rujna 2020. (CEST)

VisokoUredi

Mhare, zamolio bih te da ne uklanjaš reference iz članaka. --Čeha (razgovor) 16:07, 7. rujna 2020. (CEST)

@Mhare molim te objasni mi zbog čega smatraš da ova referenca nije pouzdana?--Kraljnnm (razgovor) 12:02, 8. rujna 2020. (CEST)
Nadam se da si ozbiljan?! Ne može jedna referenca (knjiga Milka Brkića) koja ni ne govori o subjektu o kojem se piše prekrstiti srednjovjekovni stanak u lokalni hrvatski sabor. To je toliko provaljivanje da je teško opisati riječima. Je li tebi jasno da ja mogu nabaviti oko 20 referenci koji kažu da je to bio bosanski, i ćemo onda? Bilo bi vraćeno, kao i što je su vraćene reference na Kotromanićima, a po običaju svi šute i gledaju ovog kako se iživljava po Wikipediji, globalnom projektu WMF-a. Lijepo bogme! Mhare (razgovor) 12:22, 8. rujna 2020. (CEST)

Sabirni logor JadovnoUredi

Ne misliš valjda da ću se prepucavat s tobom, za neku tvrdnju nađi referencu --Zeljko (razgovor) 12:19, 30. rujna 2020. (CEST)

@Zeljko, Jadovno nije bio logor smrti? Mhare (razgovor) 12:56, 30. rujna 2020. (CEST)
Drugi put pronađi referencu, pa onda mijenjaj, uštedit ćemo na vremenu. --Mosorska gušterica (razgovor) 13:29, 30. rujna 2020. (CEST)
Tu ne piše to što tvrdiš. --Zeljko (razgovor) 13:44, 30. rujna 2020. (CEST)

Mile (Visoko, BiH)‎Uredi

Tako je već bolje Mhare. Reda treba biti! Fajde? ne kužim. Znam samo hajde no to je vjerojatno drugi par cipela. (ili aludiraš na banovanje?) --Mark7747 (razgovor) 22:49, 3. listopada 2020. (CEST)

Napadi1Uredi

 Dobro došli na Wikipediju! Iako su svi koji pridonose stvaranju ove enciklopedije dobrodošli, želimo Vas podsjetiti da osobni napadi na druge suradnike nisu dopušteni. Molimo vas da sve primjedbe uputite na stranicama za razgovor o člancima, a ne na stranicama za razgovor sa suradnicima. Pogledajte ponovo stranicu dobrodošlice da biste saznali više o tome kako doprinositi Wikipediji. Hvala!--Mark7747 (razgovor) 20:02, 11. listopada 2020. (CEST)

Vandalizam1Uredi

  Dobro došli na Wikipediju. Iako su svi dobrodošli činiti konstruktivne doprinose na Wikipediji, vaša nedavna izmjena u članku Visoko (BiH) nije izgledala konstruktivnom i zbog toga je uklonjena. Ako želite, možete testirati na stranici za vježbanje i pogledati uvodni tečaj za više informacija o uređivanju na Wikipediji. --Mark7747 (razgovor) 12:59, 12. listopada 2020. (CEST)

Vandalizam je unošenje 10 plus referenci? Nevjerojatno, hahaha. Mhare (razgovor) 13:25, 12. listopada 2020. (CEST)

Humor1Uredi

  Dobro došli na Wikipediju. Malo humora uglavnom ne škodi, no s obzirom da stvaramo enciklopediju, molimo vas da ne stvarate sadržaje kao u članku Razgovor_sa_suradnikom:Mhare#Vandalizam1, koji su možda duhoviti, ali ne spadaju u enciklopediju. Možete pogledati kratki uvodni tečaj gdje je objašnjeno kako doprinositi Wikipediji. Eventualna pitanja možete postaviti ovdje. --Mark7747 (razgovor) 13:28, 12. listopada 2020. (CEST)

Vandalizam 2Uredi

  Molimo Vas prestanite s nekonstruktivnim doprinosima na Wikipediji. Vaše je neenciklopedijsko uređivanje na stranici Visoko (BiH) upravo uspješno uklonjeno. Takvi doprinosi smatraju se vandalizmom zbog kojeg možete biti blokirani. --Mark7747 (razgovor) 13:51, 12. listopada 2020. (CEST)

PitanjeUredi

Ovdje mi nije jasan prvi odlomak, možeš li mi, molim te, pojasniti taj dio. Unaprijed zahvaljujem i lijepo pozdravljam.--Tulkas Astaldo (razgovor) 18:57, 13. listopada 2020. (CEST)

[14] Ako postoje normalni, onda postoje i nenormalni suradnici?--93.140.122.198 09:02, 14. listopada 2020. (CEST)

Tulkas Astaldo je postavio pitanje Mhare a odgovara IP adresa?
Na konkretno pitanje se NE odgovara protupitanjem. To je osnova kulturne komunikacije kao i kućnog odgoja. --Mark7747 (razgovor) 12:18, 15. listopada 2020. (CEST)

Visoko (BiH)‎Uredi

Mhare čemu ovo današnje deranje (vikanje) sa 18 (osamnaest!) uzastopnih poveznica?! Dokazivanje moći? Otvorili smo ti taj članak - na moju inicijativu - neki dan. U dobroj namjeri i sa povjerenjem. Kojeg si tu kod nas na hr.wiki ponovno iznevjerio odnosno zlorabio. Šteta. --Mark7747 (razgovor) 16:18, 25. listopada 2020. (CET)

@Mark7747, sve u redu s tobom? --Mhare (razgovor) 16:39, 25. listopada 2020. (CET)

Napadi2Uredi

  Prijavljeni ili neprijavljeni suradnici koji neargumentirano napadaju druge suradnike blokiraju se zbog kršenja pravila Wikipedije i nepoštivanja civilizacijskih normi.

Ako uočite netočnosti u nekom članku, postupak je sljedeći:

Svaki postupak koji odstupa od gornjeg ne doprinosi boljitku Wikipedije, te Vas molimo poštujte civilizacijske norme i komunicirajte pristojno s drugim suradnicima! --Mark7747 (razgovor) 16:42, 25. listopada 2020. (CET)

@Mark7747, Stvarno te pitam, sve ok? --Mhare (razgovor) 16:46, 25. listopada 2020. (CET)

MolbaUredi

Poštovani kolega Mhare: ovdje ste kolegi Croxyzu "uletjeli" u uređivanje unatoč na vrhu članka jasno istaknutome predlošku {{radovi24}}. Lijepo molim za malo više suradničke obzirnosti i strpljenja u budućim sličnim situacijama. Srdačan pozdrav, Maestro Ivanković 23:21, 13. studenoga 2020. (CET)

Zamolio me da mu pomognem. Jedva sam pristao, ako ćete da budem iskren. U svakom slučaju cijenim Vaš ton i ljubaznu molbu da se poštuje WP:60. Hvala, i svako dobro. --Mhare (razgovor) 23:38, 13. studenoga 2020. (CET)
@Maestro Ivanković, potvrđujem da sam mu dozvolio da radi.--Croxyz (razgovor) 23:50, 13. studenoga 2020. (CET)

Katarina KosačaUredi

Ako nije problem, molim te da članak potkrijepiš izvorima, a da čehinu referencu iskoristiš za tvrdnju koju ona potkrijepljuje (da XY smatra to što smatra). Već sam negdje vidio da si to napravio, mislim da shvaćaš što želim reći. --Lasta 14:38, 16. studenoga 2020. (CET)

Nije problem, razumijem. --Mhare (razgovor) 14:43, 16. studenoga 2020. (CET)

Izvori 2Uredi

Bok Mhare, [15] nedostaju ti stranice iz knjiga koje si dodao kao izvore. Molim te postavi ih u izvor, zbog lakše provjerljivosti. Na poveznicama za knjige vide se str., no isto je bolje postaviti ih u izvor ako bi poveznice slučajno postale nedostupne.

Iz pravila Wikipedija:Provjerljivost: izvor treba biti naveden jasno i precizno tako da ga čitatelji i suradnici Wikipedije mogu lako naći, kad se radi o knjigama uz sve osnovne podatke koje postoje (npr. autora, naslov, izdavača, mjesto i vrijeme izdavanja, ISBN broj), nužno je navesti i stranicu knjige koja potkrjepljuje ono o čemu pišemo.--Rovoobob Razgovor 22:10, 27. studenoga 2020. (CET)

@Rovoobob, hvala na opasci! Da, nije navedena stranica. Bio sam zamislio da kada se klikne na referencu da brovser otvori Gugl Books sa pretpregledom stranice u kojoj je navedeni citat o nestašici roba pronađen. Dodao sam broj stranice, i mislim sada i pravilno formatirao referencu tako da pokazuje pretpregled. --Mhare (razgovor) 23:01, 27. studenoga 2020. (CET)
Zaboravio sam ti staviti poveznicu i za drugu knjigu X kongres Saveza sindikata Jugoslavije, Beograd 1986. (razl.), te dodaj str. još i za tu knjigu. Lp.--Rovoobob Razgovor 00:18, 28. studenoga 2020. (CET)
Odlično, hvala ti. Upravo sam dodao i tu stranicu, iako sam tu izgleda ispravno formirao link koji vodi na predpregled. --Mhare (razgovor) 10:17, 28. studenoga 2020. (CET)

MolbaUredi

Poštovani kolega Mhare! Lijepo molim za malo opreza glede postojećih wikipoveznica (usput sam u istome članku ispravio i drugu wikipoveznicu). Zlatno pravilo: prilikom takvih i sličnih izmjena uvijek treba provjeriti moguće već postojeće članke.   Srdačan pozdrav, Maestro Ivanković 10:34, 28. studenoga 2020. (CET)

Bojim se da je u pitanju konflikt izmjena, a mene ovaj vizuelni editor nije ni upozorio. --Mhare (razgovor) 10:36, 28. studenoga 2020. (CET)

p:multiple imageUredi

Bok Hari! [16] Problem je u tome što infookvir odn. parametar |slika_panorama= samo prepoznaje slike, a ne predloške. Predložak:Multiple image radi kako treba.

Lijepo te pozdravlja, Koreanovsky (Ča–Kaj–Što?!) 13:38, 28. studenoga 2020. (CET)

Ovdje smo malo "varali", hehe. Popričat' ću s Ivijem! :-) --Koreanovsky (Ča–Kaj–Što?!) 13:41, 28. studenoga 2020. (CET)
Hmm, da, @Koreanovsky. Trebat će to srediti. Predložak Multiple image možda izbrisati ako je lošiji od ovog kolaž. U svakom slučaju valjat će infookvir naselje sredit da ne ispisuje parametre viška. --Mhare (razgovor) 13:54, 28. studenoga 2020. (CET)
Razgovarao sam s Ivijem, razmišljao je o tome da predložak provjeri kako počinje kod parametra panorama, i ako sadrži "{{multiple image", da se ne prikazuje dio "[[Slika:". Moj prijedlog je parametar za kolaž, pa ćemo vidjeti što je pametnije.   --Koreanovsky (Ča–Kaj–Što?!) 13:59, 28. studenoga 2020. (CET)

BosnaUredi

Ovo treba popraviti. Počeo sam porpavljati, pa si uletio ti s tvojim novim promjenama. --Lasta 10:08, 16. prosinca 2020. (CET)

Pišem uporedo, htio sam završiti i ovamo na bswiki članak jer je bio slab. A onda sve u komadu s nekoliko jezikoslovaca to preraditi i ovamo. Mislim da sam brzo gotov. --Mhare (razgovor) 10:10, 16. prosinca 2020. (CET)
Mogu li pobrisati podstranicu? --Lasta 11:05, 16. prosinca 2020. (CET)
@Lasta, slobodno. --Mhare (razgovor) 11:39, 16. prosinca 2020. (CET)

Bosna - slike (karte)Uredi

Poštovani Mhare i @Lasta, mislim da sljedeća slika ima upitnu točnost:   Bosna nije vladala Dalmacijom. Također tvrdim i da ova slika ima upitnu točnost:   S poštovanjem, Uspjeh je ključ života (razgovor) 19:23, 20. prosinca 2020. (CET)

Poštovani Lasta i Mhare, u knjizi Povijest 6, Profil-Klett ISBN 978-953-12-0381-4 5. izadnju, 2011. piše kako su 1322. na poticaj Venecije primorski gradivi su se pobunili protiv vladavine Mladena II. "Razjedinjenost hrvatskog plemstva omogućila je bosanskom vladaru Stjepanom II. Kotromaniću da zauzme dio Hrvatske, a Venecija je stekla nadzor nad svim priobalnim gradovima [uklj. Makarsku]. Šubići Bribirski će kasnije prijeći u grad Zrin pa će se prozvati Zrinski" Spominje se i Zadarski mir te je prikazana slikana str. 99. koju ću opisati u tekstu.

Na stranici br 46. Hrvatska je prikazana kako kontrolira Hercegovinu, Unsko-Sansku županiju te Banjolucko područje do Vrbasa (9. stoljeće). Na stranici 48. je crtež granice u kojem prikazuje kako je Hrvatskoj granici na Vrbasu i Neretvi. Bosna je prikazana kako kontrolira sve od Vrbasa, Slavonske Požege i Drave do Drine i Neretve. Na stanici br. 83. prikazana je slika Bosne u kojoj Bosna vlada juzno od Save do Neretve, Vrbasa i Drine. Na stranici broj 99. Hrvatska drži sve do gradova Pseta i Blagaja, od Hercegovine Dubrovnika i njene Republike. Te je granica s Bosnom Neretva i Sava do Glaža, pa preko Vrbasa do gradova pod hrvatskom vlašću Blagaja i Pseta, Glamoča, Livno, Duvno i Imotski. S poštovanjem, Uspjeh je ključ života (razgovor) 19:50, 20. prosinca 2020. (CET)

Poštovani @Uspješe, vjerujem i ja da karte nisu u potpunosti tačne, ali otprilike oslikavaju prilike te godine. Ubrzo nakon, neke je teritorije izgubio, pa onda Tvrtko povratio, pa onda oni drugi opet izgubili... hoću reći teško je napraviti 100% tačnu kartu. Za drugu sliku u potpunosti se slažem, mislim da je većina tih sličnih karti netačna i zbunjujuća za obične čitaoce. --Mhare (razgovor) 18:58, 22. prosinca 2020. (CET)
Poštovani Mhare našao sam još tri upitne slike koje treba izjasniti:
 
 
 
S poštovanjem, Uspjeh je ključ života (razgovor) 02:50, 24. prosinca 2020. (CET)
Poštovani Mhare, sad kad malo bolje razmislim. Mislim da je sve navedene slike potrebno ispraviti:
5. slika: umjesto od 1353. do 1391. dodati 1377. - 1390. jer u mom udžbeniku ISBN 978-953-12-031-4 na stranici br. 111. pise kako je Tvrtko I. 1377. se okrunio za kralja Srbe i Bosne jer je te godine osvojio dijelove Raške, a prije toga Hum i Travuniju. Pred kraj 1390. proglasio se Kraljem Hrvatske i Dalmacije. Znači od 1390 do 1391. vladao je do Zadra pretpostavljam, jer u mom udzbeniku to ne pise. Piše da je 1358. Zadarskim mirom Dalnacija dosla pod vlast Ugarsko-Hrvatskog Kraljevstva i da je gradovima od Splita do Zadra, pa tamo sve do Dubrovnika Venecija osvajala prije Zadarskog mira koji je trajao do 1403., a 1409. prodaja Dalmacije ugsako-hrvatskog kralja Ladislava Napuljskog za 100 000 dukata. Piše da je 1322. Venecija stekla nadzor na svim priobalnim gradovima. Što bi u prijevodu značilo da je Bosna vladala samo Zagorom do 1357. i 1358., pa je potom do 1377. nije bilo bosansje i mletačke vladavine nad Dalmacijom.
4. slika: govori o 1102. dok 3. slika 1180. tako da se može uzeti ovako: Hrvatska i Bosna (nisu ujedinjeni, ne nose naziv Hrvatska i Bosna već posebni su jedni su u personalnoj uniji s Mađarskom dok su drugi vazali Ugarsko-Hrvatske) 1102. - 1180.
3. slika: Je li Bosna zavladala Hercegovinom i Dalmacijom 1358.? U mojoj knjizi piše da nije već Humom dok je Travunija tada bila srpska. Znači Bosna je zavlada Paganijom i Zahumljem 1322.? Ne sumnjam da je zavladala današnjom Hercegovinom i Zagorom do 1358. jer su priobalnim gradovima vladala moćna Venecija.
2. slika: Da, to je ta slika. Međutim Bosna je zavladala Splitom, a kratko i nad Šibenikom (1322. - 1358., da kasnije Bosna nije vladala Šibenikom pročitaj Bitka za Šibenik 1378.) i Biogradom. Pazi, ni u mom udžbeniku ni Proleksisu ne piše da je Bosna zavladala Šibenikom (pa tako i Biogradom) od 1352-1391. već 1322. - 1358. i 1390. - 1312. Evo šta piše:
  „Od kraja XII. st. priznavao je vlast hrvatskih knezova, isprva kneza Domalda (1200.–26.), a zatim knezova Bribirskih (do 1322.). Za vladavine potonjih Šibenik je postao biskupskim sjedištem te je stekao civitet, ali je gospodarski zaostajao zbog teških nameta i obveza. Bio je to uzrok izbijanja pobune protiv vlasti Bribirskih; tada se uz potporu Mletačke Republike grad uspio othrvati vlasti Mladina II., ali je na posljetku izgubio autonomiju i pravo slobodnog izbora kneza, kojega su od tada birali Mlečani. Nakon poraza Mletačke Republike u ratu s Ludovikom I. Anžuvincem i potpisivanja mira u Zadru (1358.), grad je došao pod anžuvinsku vlast. Od 1390. zajedno s ostalim gradovima Dalmacije (osim Zadra) priznavao je vlast bosanskoga kralja Tvrtka I. Kotromanića, početkom XV. st. bosanskoga vojvode Hrvoja Vukčića Hrvatinića i kralja Ladislava Napuljskoga, a 1412. ponovno je došao pod vlast Mletačke Republike.”
(Šibenik, Hrvatska enciklopedija.)
  „U XIII. i XIV. st. podignuto je više pobuna protiv mletačke vlasti, prilikom kojih su Zadrani imali potporu hrvatskih velikaša (Bribirskih 1311) i hrvatsko-ugarskih kraljeva. Posebice je Ludovik I. Anžuvinac dugogodišnjim ratovanjem nastojao ući u Zadar i učvrstiti svoju vlast u Dalmaciji. To mu je napokon i uspjelo te je odlukama Zadarskoga mira (1358.) grad sljedećih pola stoljeća bio uključen u sastav Hrvatsko-Ugarskoga Kraljevstva. U tom je razdoblju Zadar gospodarski i kulturno napredovao, često je bio sjedištem hrvatskoga bana i drugih odličnika te se razvio kao luka i učvrstio veze s bliskim hrvatskim i balkanskim, kao i dalekim ugarskim zaleđem. No taj je razvoj bio prekinut pošto je 1409. Ladislav Napuljski prodao Mletačkoj Republici Zadar, zajedno s pravima na ostatak Dalmacije. Od tada su Mlečani zadržali vlast nad gradom sve do pada Mletačke Republike (1797).”
(Zadar, Hrvatska enciklopedija)
1. slika: Kao što rekoh priobalnim gradovima vladala je Venecija u Dalmaciji i Paganiji, ali ne i 1324. kad Makarska ulazi pod Bosnom i ratuje s . Nevezano za ovu sliku, možda sam pogriješio s zadnjim slikama, možda je 1382. pao Zadarski mir. Što bi značilo da je 1377. osvojio dijelove Raške, a 1382. dijelove Dalmacije uključujući Makarsku i Split, ali prije toga jedino je Zahumlje (ne i Dubrovačka Republika) bila Bosni izlaz na more i prodavala Dubrovniku zlata, srebra i druge rude. Piše u udžbeniku i Proleksisu (LZMK).
Molio bih Vaš odgovor i da se više suradnika složi i/ili u uključi u raspravu te prilagodi navedene slike srednjovjekovnih karata onako kako je u izvorima. Ja sam naveo kako je u mojim te šta ne spominje i na temelju vašeg i svog izvora zaključio svoje mišljenje. Nije logično da je Bosna uspjela zavladati svim priobalnim gradovima zbog Mletačke Republike na neko duže razdoblje. Znaci sumnjiva je Paganija i priovalje od Šibenik do Biograda na Moru na toj karti Bosanske Banovine kao i neki unutarnji dijelovi Bosne na drugim navedenim kartama. Znači granica Hrvatske i Bosne je samo do Šibenika i Vrbnika Lijep pozdrav. Uspjeh je ključ života (razgovor) 04:15, 24. prosinca 2020. (CET)
Pozdrav Mhare, je li možeš pročitati članak o Kotromanićima na Hrvatskom bibliografskom leksikonu. Lijep pozdrav, Uspjeh je ključ života (razgovor) 22:09, 24. prosinca 2020. (CET)
  „Godine 1390. Split, Trogir i Šibenik te Brač, Hvar i Korčula priznali su Tvrtkovu vlast (jedino je Zadar ostao izvan bosanske vlasti). On im je zauzvrat potvrdio njihova autonomna prava. Proširivši vlast na Dalmaciju i južnu Hrvatsku do Velebita, unio je te stečevine u svoj vladarski naslov te se od kolovoza počeo nazivati "kralj Raške, Bosne, Dalmacije, Hrvatske, Primorja" itd.”

Lijep pozdrav, Uspjeh je ključ života (razgovor) 22:20, 24. prosinca 2020. (CET)

  „Stjepan Dabiša. Nakon Tvrtkove smrti 1391. izabran je pod nepoznatim okolnostima za nasljednika prijestolja i uzeo kraljevsko ime Stjepan. O tom je izvijestio Mlečane i Dubrovčane te ugarski i napuljski dvor. Njegov izbor najprije su priznali Mlečani i 1. VI. 1391. primili ga za građanina, potom 15. lipnja i Dubrovčani. Prvih godina vladavine uspio je sačuvati teritorijalnu cjelovitost države, iako su joj s više strana zaprijetile opasnosti. Dalmatinski su gradovi potaknuti Dubrovčanima stali raditi protiv bosanske vlasti, ali su ga i dalje nazivali svojim kraljem. Žigmund je pokušao pohodu protiv Bosne, za koji se ne zna je li poduzet, dati izliku križarskoga rata i od pape Bonifacija IX. ishodio povlastice koje se daju križarima, a 1393. između Bosne i Ugarske vladalo je primirje. Napuljski kralj Ladislav također je jače istaknuo svoja prava na Hrvatsku i Dalmaciju”
Lijep pozdrav, Uspjeh je ključ života (razgovor) 22:28, 24. prosinca 2020. (CET)
  „Nastojanje da se oslobodi vlasti knezova Bribirskih dovelo je 1322. do trogirsko-šibenskog obrambenoga saveza protiv Mladina II. i prelaska obaju gradova pod mletačku vlast. Nakon uspjeloga rata Ludovika I. Anžuvinca protiv Mletačke Republike Trogir se 1358. vratio u sastav Hrvatsko-Ugarskoga Kraljevstva. Slabljenjem sr. vlasti Trogir je potkraj XIV. i u prvoj četvrtini XV. st. učestalo mijenjao vrhovništvo: 1390–94. priznavao je vlast bosanskih kraljeva, Sigismunda Luksemburgovca, 1402–08. Ladislava Napuljskoga, potom opet Sigismunda te je naposljetku 1420., kao posljednji od dalmatinskih gradova, prihvatio mletačku vlast.”
Znaci Biogradom na Moru Bosna je vladala samo 4 godine, ne 30.
  „Godine 1327–57. grad se nalazio pod mletačkom vlašću, a nakon Mira u Zadru zajedno s ostalim dalmatinskim gradovima došao je pod vlast hrvatsko-ugarskoga kralja Ludovika I. Anžuvinca. Za dinastičkih sukoba (od 1390) priznavao je vlast bosanskih vladara Tvrtka I. Kotromanića i Dabiše, a nakon kraćega razdoblja vladavine Sigismunda Luksemburgovca, priznao je vlast Ladislava Napuljskoga (1402), koji je imenovao bosanskoga velikaša Hrvoja Vukčića Hrvatinića splitskim hercegom (1403). Godine 1413. Split je ponovno došao pod vlast Sigismunda Luksemburgovca. Od 1420. do 1797. nalazio se pod neprekidnom mletačkom vlašću.”
Znači da je Bosna vladala Splitom, Sibenikom i Biogradom od 1390. do 1394. (Od 1394. do 1402. Žigmund Luksemburški.) Molio bih Vas da se slika mape, karte   Bosanskog Kraljevstva (Suradnik:Mhare/Bosansko kraljevstvo) ispravite. Lijep pozz.−
Samo za kraj evo još jedne potvrde:
  „. God. 1180–1221. nalazila se u sastavu Hrvatsko-Ugarskoga Kraljevstva. Iz 1265. potječe najstariji poznati prijepis Korčulanskoga statuta. God. 1300. stonski je biskup premjestio svoje sjedište na otok pa je utemeljena Korčulanska biskupija. U prvoj polovici XIII. st. korčulanska je komuna nakratko bila pod vlašću humskih knezova, '1254–1358. njom su ponovo vladali Mlečani (knezovi Zorzi), u razdoblju 1358–1420., s povremenim prekidima, hrvatsko-ugarski kraljevi, 1390–94. bosanski vladari, a od 1403. protukralj Ladislav Napuljski te njegov pristaša vojvoda Hrvoje Vukčić Hrvatinić. Od 1413. do 1417. bila je pod upravom Dubrovačke Republike, a 1420–1797. dio posjeda Mletačke Republike u Dalmaciji. Pritom je komuna zadržala ograničenu autonomiju, a izgrađene su i mnogobrojne utvrde (najveća u gradu Korčuli) zbog čestih napada osmanskih i gusarskih brodova. Nakon pada Mletačke Republike otok je 1797–1805. bio pod vlašću Habsburške Monarhije, a 1805–13. pod francuskom vlašću. Za Rusko-francuskoga rata 1806–07. Rusi su nekoliko puta osvojili Korčulu. God. 1813–15. otok je bio pod britanskom okupacijom, a 1815–1918. pod vlašću Habsburške, odnosno Austro-Ugarske Monarhije. Prva talijanska okupacija trajala je 1918–21., nakon čega je Korčula ušla u sastav Kraljevine SHS kao kotar u sastavu Dubrovačke oblasti. Nakon podjele na banovine 1931. Korčula je bila kotar u Primorskoj banovini. Za II. svjetskoga rata pod talijanskom (1941–43) i njemačkom okupacijom (1943–44). Korčula je oslobođena u jesen 1944. kao prvi od srednjodalmatinskih otoka.”
S Hrvatske enciklopedije (Korčula). Lijep pozdrav, Uspjeh je ključ života (razgovor) 00:31, 25. prosinca 2020. (CET)

Vladavina Bosanskog Kraljevstva nad srednjom DalmacijomUredi

Mislim da je to po izvorima između 1390. do 1409. (prodaja Dalmacije), oko 19 godina. Samo ne znam je Bosanska Banovina vladala od 1322. do 1358. nad srednjom Dalmacijom pomoću Mladina II. Bribirskog? Je li možeš odgovoriti na ovo zadnje pitanje, molim? Hvala na razumijevanju i lijep pozdrav. Uspjeh je ključ života (razgovor) 17:01, 26. prosinca 2020. (CET)

Poštovani @Uspješe, ne nalazim mnogo vremena za odgovor ali evo. Prvo, nisam autor nijedne karte, i što se mene tiče uklonit ću ih sve. Tekst je svakako vrlo dobro referenciran, a karte uglavnom pokazuju maksimum kontrole teritorija što ništa nije neuobičajeno i za sve ostale bivše države. Zato ne vidim potrebu da se oko toga nešto puno zamaramo. --Mhare (razgovor) 17:27, 26. prosinca 2020. (CET)
Poštovani, zahvaljujem na odgovoru. Mene samo cijelo vrijeme zanima koja država je i koliko točno u srednjem vijeku vladala područjem današnje Hrvatske? Karta nije u potpunosti pogrešna (1377. - 1390.), ali godine nad sjevernom Dalmacijom, kao i sjevernim dijelom srednje Dalmacije nije točna (treba pisati 1390. - 1402. ili 1409.). Tu je Bosna vladala točno 1390. − 1402. znaci 12 (ili pak 19) godina uz izuzetke Splita i Trogira (1390. - 1394.) i još neke gradove. Cijelo vrijeme pokušavam shvatiti teritorijalnu i ekonomsku povijest nad Dalmacijom, pogotovo od vlavine Mladina II. Brribirskog 1322., nadam se da mi u tome možete pomoć i da ćemo te godine i podrucja: npr. "Split i Trogir 1390. − 1394 bili pod vlašću tadašnje Bosne" u Uvodu dijela članka. Kao i koliko je Makarska, Sibenik, Omiš, južna Dalmacija. Nadam se da mi možete pomoći povijest Bosanskog podrucja nad Dalmacijom (uglavnom godine). S poštovanjem, Uspjeh je ključ života (razgovor) 17:39, 26. prosinca 2020. (CET)

Uklanjanje izmjenaUredi

Poštovani Mhare, zašto zklanjate da su ti dijelovi Bosne bili u Kraljevini Hrvatskoj, je li znate da je Petar Krešimir IV., kao ii djelomično Kralj Tomislav osvojio cijelu današnju Bosnu i Hercegovinu? Lijep pozdrav, Uspjeh je ključ života (razgovor) 21:49, 26. prosinca 2020. (CET)

Prema knjizi za 6. razred osnovne škole "Povijest 6", Profil-Klett, ISBN 978-953-12-0318-4 navodi da je sve do rijeke Vrbas bilo u sastavu hrvatskih kneževina (Panonska, odnosno Slavonija, i Primorska Hrvatska) i Hrvatskog Kraljevstva na str. 46., str. 48 i str. 62? Čak se navodi i da je to područje bilo pod kontrolom Ugarsko-Hrvatskog Kraljevstva str. 99. Ako vi niste spremni prihvatiti našu povijest kako ćemo onda vi vašu? Neshvatljivo mi je revertiranje i skrivanje hrvatske povijesti u sjevernoj i sjeveroistočnoj Bosni i regiji Hercegovini. Lijep pozdrav, Uspjeh je ključ života (razgovor) 22:02, 26. prosinca 2020. (CET)
Poštovani @Uspješe, nisam samo uklonio to, već i to da je bilo u sastavu Austrougarske, SRBiH, i čega sve ne. Tekst je ljepljen na razne članke bez mnogo smisla i nekornološki ubacivan kako je stignut. I ništa nije referencirano. To se tako ne radi. Uz sve to, sramotimo Wikipediju ubacivanjem i izmišljanjem pojmova kao: (vrh)bosanska biskupija, (Vrh)bosanska banovina, hrvatska banovina u Bosni (odnosi se Bosansku banovinu čije ime nikad nitko nije osporavao), i šta sve ne. Sve je meni jasno, drilovanje očekujem, a zašto niko nije pokušao ispraviti nijednu nepravilnu informaciju koje su sistematski ubacivane u članke? Baš nitko i nijednom. Tako da molim vas pridike ostavite negdje drugo. Strogo preporučam da se u povijest većine gradova BiH u kojima fali ista zamijeni s sumiranim tekstom onoga što imamo na Hrvatskoj enciklopediji. --Mhare (razgovor) 22:42, 26. prosinca 2020. (CET)
Samo, molim Vas zamijenite nečime, popunite nastalu rupu u Povijesti. Lijep pozdrav, Uspjeh je ključ života (razgovor) 22:45, 26. prosinca 2020. (CET)

ZanimljivostUredi

  „U rat protiv Avara Franci su uvukli i Hrvate, koji su u trogodišnjem ratu potkraj VIII. st. slomili avarsku vlast i zaposjeli njihovu zemlju, ali se hrvatsko ime nije uspjelo nametnuti čitavoj pokrajini. Bosnu (τὸ χωρίον Βόσωνα) prvi spominje bizantski car pisac Konstantin VII. Porfirogenet u polovici X. st. kao malenu zemlju s dva grada (Katera i Desnek) u sastavu srpske države. Tada se Bosna prostirala oko gornjeg i srednjeg toka rijeke Bosne, približno do Zavidovića.

U drugoj polovici X. st. Bosna je nakratko stekla samostalnost, a njezin je ban zaposjeo hrvatske županije Uskoplje, Luku i Plivu. Ipak, mnogo su bila duža razdoblja u kojima je prvotna Bosna do XI. st. pripadala susjednoj hrvatskoj, odnosno srpskoj državi. Nakon 1018. priznavala je vrhovnu vlast bizantskoga cara, a između 1081. i 1088. došla je pod vlast dukljanskoga kralja Bodina, koji joj je za upravitelja postavio kneza Stjepana. Nakon Bodinove smrti (oko 1101) Bosna se politički osamostalila. Kada su početkom XII. st. Arpadovići ovladali hrvatskim zemljama do mora, i Bosna se našla u sferi njihova političkoga utjecaja i razvila se kao ugarska vazalna, polusamostalna država, pa je oko polovice XII. st. u njoj uklonjena domaća vladarska dinastija, a za bana postavljen slavonski velikaš Borič (1154–63), koji je kao ugarski vazal sudjelovao 1154. u ratu protiv Bizanta. Kada je nakon kratkotrajne bizantske vlasti (1166–80) Bosnom zavladao ban Kulin (1180–1204), ona se razvila u zemlju s razvijenim gospodarstvom, osobito rudarstvom i trgovinom (1189. zaključen je ugovor o trgovini s Dubrovnikom) i imala je granice od Drine do Grmeča, obuhvaćajući srednju Bosnu, Usoru, Soli i Donje Kraje oko rijeke Sane. Potkraj Kulinove vladavine (1199) javljaju se prve vijesti o dualističkome krivovjerju u Bosni, što je nakratko riješeno bilinopoljskom abjuracijom. Kulinovi nasljednici u XIII. st. (Matej Ninoslav i Prijezda I.) nastavljaju razvijati bosansku državu i braniti je od ugarskoga presezanja, koja su opravdavana borbom protiv krivovjerja. Rimska kurija šalje u Bosnu legate i istražitelje (Akoncije 1221., Jakov de Pecoraria, 1233), a Ugarska križarsku vojsku (1235–38).

U međuvremenu su u Bosni ojačala vlastela pa pokazuju samovolju (u sukobu s banom Matejom Ninoslavom, odbiju na njegov zahtjev vratiti županije i sela kojima su upravljala). Matej Ninoslav (ban 1232–50) uspio je očuvati političku i državnu samostalnost Bosne, ali se pod prijetnjom novoga rata 1244. pokorio hrvatsko-ugarskomu kralju i priznao Katoličkoj crkvi prava na prije dobivene posjede. Unatoč tomu, bosanski biskup Ponsa (1238–68) napustio je zemlju i nastanio se u Đakovu, koje je od 1247. postalo stalnim sjedištem bosanskih katoličkih biskupa. Nakon novoga rata 1253., kralj Bela IV. pokorio je i podijelio cijelu zemlju. U užoj Bosni i Donjim Krajima pod ugarskom zaštitom zavladao je ban Prijezda I. (1254 – nakon 1287), a Usora i Soli izdvojene su kao posebna banovina (povremeno spajana s Mačvom) pod izravnim ugarskim utjecajem. God. 1284. pripale su Usora i Soli bivšemu srpskomu kralju Dragutinu. Uz pristanak baruna i plemića, dao je Prijezda I. 1287. zetu Ladislavu Baboniću županiju Zemljanik, za koju kaže da su je držali i njegovi pređi.

Potkraj XIII. i u početku XIV. st. u bosanskom susjedstvu jača moć Bribirskih knezova, koji šire svoju vlast i na dijelove Bosne. Hrvatski ban Pavao I. naziva se 1299. »banom Hrvatske, Dalmacije i gospodarom Bosne«, a 1305. »gospodarom cijele Bosne«. Njegov sin Mladin II. proširio je vlast na Hum pa se 1318. naziva hrvatskim i bosanskim banom i vrhovnim gospodarom Humske zemlje. Obje zemlje zadržao je do 1322. Vlast bosanskoga bana Stjepana I. (1290–1314) bila je potisnuta samo na skromno područje uz rijeku Drinu. Smjena na bosanskom prijestolju 1314. obavljena je pod okriljem Mladina II. Kada je njegova moć počela slabjeti, napustio ga je i njegov štićenik, bosanski ban Stjepan II. Kotromanić (1314–53), koji je, uz ugarsku pomoć, potpuno ovladao Bosnom i proširio njezine granice. Do proljeća 1324. postao je gospodar Usore i Soli, a nakon teških borbi podložio je Duvno, Livno i Glamoč. God. 1326. zauzeo je Krajinu od ušća Neretve do Omiša, srpskoj je državi te godine, pobjedom nad Branivojevićima, oduzeo velik dio Huma, a 1329. ratovao je u Polimlju, pa mu se država prostirala od Save do mora i od Cetine do Drine.

Stjepana II. naslijedio je njegov sinovac Tvrtko I. (1353–91), sin brata mu Vladislava i Jelene Bribirske. U početku njegove vladavine otpor su mu u zemlji pružala ojačala vlastela, ali i hrvatsko-ugarski kralj Ludovik I., koji ga je 1357. prisilio da mu ustupi Hum, a poticao je na odmetništvo i Hrvatiniće u Donjim Krajima, s kojima je razmijenio neke gradove. God. 1363. aktualizirao je kralj Ludovik I. pitanje krivovjerja u Bosni pa je onamo uputio dvije vojske, koje su poražene pod gradom Sokolom na Plivi i u Usori, što je Tvrtko I. pokušao iskoristiti za učvršćenje svoje vlasti. Kada su se u zemlji uskoro ponovno pobunila vlastela (kaznac Sanko Miltenović, banov brat Vukić i dr.), bosanski se vladar morao miriti s kraljem Ludovikom I., pa se 1366. nazivao banom »po milosti Božjoj i gospodara našega kralja Ludovika«. Punu vlast u zemlji uspostavio je tek 1369., nakon čega slijedi razdoblje novoga teritorijalnog širenja bosanske države: 1373. diobom zemalja župana Nikole Altomanovića stječe područje između Drine i Lima, a nekoliko godina poslije Trebinje, Konavle i Dračevicu. U jesen 1377. uzima kraljevsku krunu i postaje »kralj Srbljem i Bosni i Pomorju i Zapadnim Stranama«. Nakon Ludovikove smrti 1382. aktivno sudjeluje u previranjima u Hrvatskoj, pa mu 1385. kraljice Elizabeta i Marija priznaju prava na grad Kotor. God. 1388. njegov je vojskovođa Vlatko Vuković suzbio kraj Bileće osmanske čete pod zapovjedništvom Šahin-paše, a 1389. bosanska je vojska pod istim vojskovođom sudjelovala u bitki na Kosovu. Nakon dugih borbi predali su mu se 1390. gradovi Split, Trogir i Šibenik, područje do Knina i Zemunika kraj Zadra te otoci Brač i Hvar. Otada se Tvrtko I. stao nazivati »kraljem Raške, Bosne, Dalmacije, Hrvatske i Primorja«.
Eto za uvrstiti. Lijep pozdrav, Uspjeh je ključ života (razgovor) 22:55, 26. prosinca 2020. (CET)

IzmjenaUredi

Šta mislite o ovoj izmjeni br.5705928? Lijep pozdrav, Uspjeh je ključ života (razgovor) 17:45, 27. prosinca 2020. (CET)

5705970 Znaš, ako ne budeš stajao iza ovog članka administratori hr.wiki po obicaju će izbrisati članak jer je među administratorima "Croxyz pouzdan suradnik" (iako je tek dijete, premlad da bi išta znao osim takvog ponašanja). To se odnosi zbog toga što on ne zna posštivati druge suradnike oaim njemu miljene admine. I tko zna kad će opet taj članak opet smjeti biti napisan. Stoga je brzina u vezi mojih reakcija i njegivih reakcija, kao reakcija bilo koga što se tice mene izuzetno važna jer ja radim po principu "bolje sprijeciti nego liječiti" i svatko donosi brze zaključke, brze odluke, brze poruke, ako ne napiše nepotrebno strada zbog nečije gluposti. Brzina i preciznost su najvažniji. Dok drugi, kao ovaj suradnik zauzimaju sve zasluge za taj članak zato što je on miljenik antikuburinih administratora jer je žrtva njegovog napada. Svakako da ću to napisati u opisu [ PILLARS] kad ga budem prijavljivao. Zato se zauzmi za taj članak, uostalom članak je prepisan sa Hrvatske enciklopedije koji se navodi kao pouzdan izvor. Lijep pozdrav, Uspjeh je ključ života (razgovor) 18:52, 27. prosinca 2020. (CET)

Pračenje i sistematsko uklanjanjeUredi

Mhare, poštovanje, primjetio sam da suradnik Ceha prati vaše uređivanje i sistematski uklanja sve vaše doprinose bez ikakva objašnjenja. Da li se konačno tome može stati ukraj.--Santasa99 (razgovor) 16:59, 20. siječnja 2021. (CET)

TEUredi

Desnoj? Jesi li siguran?  --Man_Usk recider 22:39, 7. veljače 2021. (CET)

@Man Usk, očigledno nisam siguran. Što je prilično smiješno s obzirom na broj puta koji sam prošao pored iste. Hvala. --Mhare (razgovor) 09:20, 8. veljače 2021. (CET)

VPUredi

[17] NAP nije neutralna, a ni valjana VP.--Man_Usk recider 21:17, 29. ožujka 2021. (CEST)

@Man_Usk, slažem se, riješeno. --Mhare (razgovor) 22:33, 29. ožujka 2021. (CEST)

ŽiviniceUredi

Dodao sam {{NPOV/provjeriti|autor=Soljenko}} na vrh. Ako si završio s popravcima promijeni provjeriti u riješeno. --Argo Navis (razgovor) 14:53, 28. lipnja 2021. (CEST)