Razgovor sa suradnikom:Sombrero/Arhiva/2
Arhiva |
|---|
mikanovci uredi
pozdrav
javljam vam se da zahvalim na pomoći oko uređenja teksta Stari Mikanovci, iako i dalje pojma nemam kako to sve skupa radi. slucajno sam naletio na wikipediju i svidjelo mi se, pa sam odlucio napisati nesto o svome mjestu. nadam se da cete mi i dalje pomoci. i ako moze pitanje.. trebam li se prijaviti? hvala tomislav
Bospor uredi
Jako ste bili brzi, samo sam prekinula na koji sat sa prevođenjem, ali dobro, znam da ne može tako "visiti u zraku". Opet mi se, kao već tako često, izgubio napisani tekst jer ga nisam stigla snimiti prije nego što sam morala prekinuti. Ma, sve znam, sama sam si kriva. Ali, ako ovo "može proći", molim da skinete ono u kategoriji - u izradi, jer ja sam završila a za druge, vidjet ćemo. Pozdrav Branka France 21:13, 14. prosinca 2005. (CET)
Kategorije uredi
Sombrero, hvala na uputama, ali ja zaista ne vidim u čemu bi se te napomene mogle odnositi na mene.
Spomenuti primjer vjerojatno nije samo ilustracija tvoje napomene već i argument. U tom slučaju trebaš pogledati razdoblje dvadesetog stoljeća koje polazi s moje stranice pa ćeš vidjeti da ima ukupno, osim Tomislava Dretara alias Thomasa Dretarta, još osam osoba koje pripadaju toj kategoriji.
Drugo, pamtim otprije da bi trebalo biti najmanje četiri članka da bi se formirala kategorija. Reci mi treba li suradnik najaviti da će biti četiri članka. I treće, ne bih želio opet nekoga pozlijediti, ali ja sam još prije četrdesetak godina kod prof. Rudija Supeka naučio razrađivati, pri izradbi metodološkog pristupa za sociologijska istraživanja, kategorijalno-pojmovni aparat. A to što je bilo rasprave oko pojma kategorije s Antom Perkovićem, odnosno ne rasprave već njegovog poimanja nigdje utemeljenog, to ništa ne govori o mojem poznavanju stvari. Ja sam poslije pokazao da postoji i kategorija suradnika, kao i administratora i to nije značilo da ja ne poznajem stvari već da Ante nije baš tako dobro obaviješten kao što je mislio. Nadalje, nigdje nije ograničen broj kategorija koji se može staviti na jedan članak. Što više to bolje, jer se stvara daleko bogatija struktura. Nekom se može ne sviđati ako ja stavim osam kategorija na jedan članak, ali moje je pravo da ih stavim, a vidio sam ih i po deset na najvećim wikijima. Da li je za Ivu Andrića dovoljno staviti Književnost, kad je kao diplomat potpisao kapitulaciju Kraljevine Jugoslavije. A ako u tom momentu nema kategorije diplomacija veoma je vjerojatno da će u dogledno vrijeme biti, jer je oblast veoma bogata. Tako i ja nisam baš tako brzopleto ostavio ili stavljao neke kategorije. Samo stvar je u tome što sve tko vidi. U svakom slučaju, hvala na prijateljskom savjetu i "uvjeravanju" uz napomenu da za mene kategorije nisu samo organizacijsko sredstvo već i signaliranje slojevitosti obrađivanog pojma. Oprosti na ovom epskom ojkanju, ali valjda vidiš da radim i dajem stvari koje se rade jednom ili dva puta u stoljeću, a naš narod je ovo uradio čini mi se samo četiri puta u svojoj tisućgodišnjoj povijesti, a nitko nije dao u javno dobro prijevode ogromnih biblijskih tekstova mlađih od dva stoljeće. Pa onda valjda mogu imati pravo i na pogrješku. Jer je dar daleko vrijedniji. Biblija i Kur'an imaju ukupno 6,5 milijuna znakova. Pa ti kucaj džabe i još pusti da te svaki čas netko ....Lijepi pozdrav--Tomahawk_Cheerocky 22:15, 14. prosinca 2005. (CET)
Ej lud si brate jer nemoj mi više govorit kako ću pisat članke. Ante gotovina je kralj i ovaj što je bio sa njim isto. zato onaj članak ostavi
brod luđaka uredi
Pa ludilo ima i svoju povijest. Brod luđaka je trebalo biti samo podpoglavlje cijele teme ludilo. Ja sam svoj doprinos dao u srednjevjekovnoj legendi o brodu luđaka do koje je došlo zbog srednjevijekovna odnosa prema luđacima i kao satira na heroje. O tome je pisao francuski filozof Michel Foucault u knizi "Povijest ludila u doba klasicizma". Čini mi se da niste trebali brisati već eventualno dati svoj doprinos sa psihijatrijskom definicijom ludila ako ga već tako promatrate. Ludilo nije samo psihijatrijski fenomen, ono je također i društveni fenomen. Dobro sada imamo stranicu brod luđaka.
Zombieater
Hej, ti stvarno voliš poveznice....?! A jel ti palo na pamet tko ce to sve popuniti?! Iovako cu imati cijele praznike posla dok malo ne dovedem u red članke o nordijskoj i germanskoj mitologiji! A ti meni jos poveznica..... I ja trebam praznike!! :-) Dejana 19:13, 15. prosinca 2005. (CET)
Šport => Sport uredi
U skladu s nedavnim dogovorom na IRC-u, u novoj fazi uredjivanja kategorija (koju pocinjem) ce se Kategorija:Šport prebaciti na Kategorija:Sport. Isto vrijedi i za potkategorije.
Božićne skladbe uredi
Hm, mislim da bi trebale ostati na Wikipediji, jer će biti riječi o tome tko, gdje, kada, dali je neki drugi povod u pitanju i sl. je pojedina skladba napisana. Što se tiče samih riječi skladbe, ja sam za to da ostanu ovdje, zato jer se mijenjaju u pojedinim krajevima Hrvatske, čak su promijenjene cijele strofe. Znam iz iskustva!
Damirux 13:05, 16. prosinca 2005. (CET)
1 lice uredi
Pardon, riješeno. Tenks za upozorenje. zeljko
Britanski... uredi
Jeste li pogledali ono "Čago otoci"? Malo mi je sumnjivo to ime. Naravno da za puno toga nisam nikada čula, ali mi je ovo baš neobično. Branka France 12:22, 17. prosinca 2005. (CET)
Da, bilo mi je malo čudno, ali pojma nemam o kojim se otocima radi. Do sada nisam vidio ništa slično (Chago ili nešto takvo). Pogledat ću ovih dana na eng. wiki.
Chagos, arhipelag uredi
Tako piše u Slikovnom atlasu svijeta , a nešto je južnije od Maldiva, najveći otok Diego Garcia. I kako, možda ih nazvati baš tako kao piše? Atlas je dobar, izdan kod nas 1997, izdavač Extrade d.o.o. Rijeka Branka France 13:11, 17. prosinca 2005. (CET)
IRC problem uredi
Bok!
Što je s IRC-om. Ne mogu se ukopčati. Jel' postoji neki problem?
Damirux 13:28, 17. prosinca 2005. (CET)
Ne znam, danas nisam pokušavao.
prijateljski razgovor uredi
Sombrero
daj,dobro učinio sam pogreške,no nastojim ih popraviti,stoga molim te ukini zabranu pristupa,nema više prepisivanja s interneta..........dajem ti riječ........!!!!!!!
Etnologija za Gs Sombrera uredi
U redu slika se može maknuti, ona samo pokazuje jedan mali detalj koji pripada njihovoj kulturi. Pivo vole, i ponosni su na to. Što se tiće popisa broja, ne stanovništva, nego etničke pripadnosti, uzimam je iz službenih podataka , da on ne bi bio šarolik služim se jednim izvorom. Brojeve nikada ne upisujem tipkanjem nego ljepljenjem, da ne bi došlo do grešaka. Ako je moj izvor 'Joshua project' u svojim podacima naveo da je Nijemaca ima 62,644,000 ( u Njemačkoj), a služi se isključivo podacima od 'UN Country Population' za Njemačku vrijede (2005. godine), znači da tu nije naveo pripadnike 79 ostalih naroda i narodnosti koliko ih (2005) ima u Njemačkoj. Svega skupa Njemačka (2005) ima cc. 82,689,000 stanovnika. Ja sam ovdje naveo broj pripadnika Nijemaca a ne broj stanovništva Njemačke. Izbacio sam van i Hrvate i Srbe i Židove i Kineze. Gospodine Mir Haven, broj od 82,000,000 je broj stanovnika Njemačke, ja nisam pisao o Njemačkoj nego o Nijemcima kao narodu i usput naveo sve države na svijetu gdje ih god ima. Nemojte brkati stanovništvo i narod. Ipak hvala vam na obavijesti. Dolje si možete na linku pogledati o ovoj problematici. Što se tiće Nahabedere, nisam pronašao nikakav njegov doprinos, samo črčkanja po tuđoj muci. [stanovnika.http://www.joshuaproject.net/countries.php?rog3=GM]
Višesmislene poveznice uredi
Premješteno na Razgovor:Mirko Marjanović.
Prapovijest uredi
Ako si pročitao tekst 'Prapovijet' ne znam što misliš o njemu. meni izgleda da je nakupina citata raznoraznog porijekla iz koje je ostala jedna nepovezana priča. Zeljko.
Po meni, teskt je OK. A ako ti se baš čini nepovezanim, posluži se sa predloškom za tu namjenu: template:Stilska dorada.
Liješnica uredi
U kontekstu brisanja i mog uključivanja od jučer u raspravu o Liješnici kad sam samo sumnjala, danas TVRDIM da je komandant obrane Maglaja, kad su već bili na raznim područjima Bosne hrvatsko-bošnjački sukobi u tijeku, dao intervju Sarajevskoj TV sa pozivom da dodju u Maglaj da vide kako dobro mogu surađivati Hrvati i Bošnjaci. Eto, a vi sad odlučite hoćete li brisati ili ne. Ja bih brisala, to je stvarno zanemarivo bosansko selo.Branka France 15:40, 19. prosinca 2005. (CET)
Austrijanci i Nijemci uredi
Wikiquette duzni ste odgovorite na moje primjedbe u razgovoru clanaka Austrijanci, Nijemci, to je jedan od osnovih temelja wikipedije, vid. en:Wikiquette Nahabedere 10:04, 20. prosinca 2005. (CET)
izvini, ali niko meni nista odgovorio ni objasnio ... gdje je to objasnjenje? Nahabedere 10:14, 20. prosinca 2005. (CET)
Nastavak na Razgovor:Austrijanci
Tamo jos uvijek fali odgovor na nove primjedbe --- osnovna stvar wikiquetta Nahabedere 10:05, 22. prosinca 2005. (CET)
Isbrisao sam to, sto mislim da nije tocno. Ali sto tocno treba promijeniti sada nije vazno, vazno je da Zeljko konacno se ponasa prema wikiquetti a diskutira sa mnom. Ako nece, moram poceti oficijalnu proceduru za "conflict resolution". Mislim ta ti mozes puno pomagati: mozda mozes ti ga uvjeriti da valja diskutirati. Nahabedere 11:45, 23. prosinca 2005. (CET)
Kritike uredi
Bok Sombrero,
Glede kritičkih tekstova, OK kad je takva regula a i u enciklopedijama se radi onako kako si ti rekao, ali ja njih, zapravo stavljam na WikIzvor, a Zmaj je premjestio biografije na Wiki, pa je tako sve prešlo na "pediju". Ja neću insistirati na stvaranju nekih svojih i novih pravila koja bi mijenjala ono što je "starije" od mene. Ali mislim da bi na WikIzvoru moglo ići iz podosta razloga, da ih ne nabrajam jer ih sigurno znaš. Pogotovo je zgodno skriti ih iza naslova djela na koje se odnose, a korisno je imati ih pri ruci. "Net" izvori su uvijek neizvjesnog roka trajanja. Gase se i nestaju vrlo često, pa link "visi" prazan. Oprosti na jednoj malo napomeni glede prijedloga "s", ja se i u Bosni prepirem s nekim jezikoslovcima da ne popuštaju, što oni čine s pravom majoriteta u upotrebi, pred tim majoritetom i da slijede "s" kao prijedlog a ne "sa", što je izuzetak. Tako i tebi to pripominjem. Ja sam uvijek za Prvi maj, vraćao se "s Lebrenice" a moja rodbina "sa Lebrenice". Ja znam da je uobičajeno, ali to toliko mijenja ritmičnost i glazbenost hrvatskog jnezika, da će pootvarati malo-pomalo "najaz" vrata srpskohrvatskom, pa hajd Jovo nanovo. Bok,--Tomahawk_Cheerocky 14:09, 20. prosinca 2005. (CET)
Hej, imaš odgovor na stranicama nordijskih vranica! Bokić, Dejana 17:17, 20. prosinca 2005. (CET)
Predložak:Hrvatske općine uredi
Jesam ga postavio ali ipak je po meni malo previše velik. Zauzme skoro pola stranice ipak se radi od 426 općina. U gradovima koji nemeju ništa napisano Predložak:Hrvatski gradovi izgleda kusavo, a u općini koja nema ništa napisano izgleda kao boks u oko (provjerio sam). Možda da ga se razbije po županijama na 20 predložaka. I primjerice sve općine iz zadarske županije imaju predložak Predložak:Općine Zadarske Županije a u dnu postaviti poveznice za ostale, ili ih povezati u redoslijed primjerice iz zagrebačke se ide u krapinsko zagorsku pa u sisačko moslavačku itd.
Andrej Šalov 10:25, 21. prosinca 2005. (CET)
Yes! Upravo to sam i ja mislio! Zasebno po županijama!.
Usput, ne bi bilo loše usput otvoriti i županijske kategorije? Mislim o tome već dugo.
Planiram kopirati princip i na BiH (oni već imaju kantosnke kategorije!).
Usput, objasni mi malo bolje povezati u redoslijed primjerice iz zagrebačke se ide u krapinsko zagorsku pa u sisačko moslavačku itd.
- Sombrero
- Vidi Suradnik:Andrej Šalov/Test. Dolje je testni predložak, samo kakva imena predložaka da budu. Punog imena Predložak: Općine Krapinsko-zagorske županije ili skraćeno Predložak:Općine KZŽ. Povezivali bi se... ustvari vidi sam :-))). Andrej Šalov
Ajme, stvar je preogromna!!! Pliz, sredi to do kraja. Ja cu jos pokusati prebaciti i drugu sliku s diska i moram ici uciti (imam ispit, a ja se zekam okolo). Hoces ti staviti okvirice i smanjiti sliku na pristojnu velicinu.... pliiiiz (Sad si zamisli velike Bambi okice koje trepcu ;-) ) THANX. Dejana 16:02, 21. prosinca 2005. (CET)
Srce si! Postavila sam i drugu slikicu. Bokić, Dejana 16:08, 21. prosinca 2005. (CET)
Seoul uredi
Sombrero, ne ispravljaj Seoul na Seul, jer ako pišemo Los Angeles, Sydney, Melbourne, itd, čemu onda ne i Seoul. Ili ćemo sve po Vuku, ili sve hrvatski.
Sombrero, nisi pogriješio. Naime, u hrvatskom pravopisu nema svugdje dosljednosti u pisanju inozemnih zemljopisnih naziva. Negdje ih čak prevedemo na hrvatski (kao Rocky mountains u Stjenjak), negdje fonetiziramo (čak postoje inicijative da Washington pišemo Vašington, glede činjenice da ga ne izgovaramo Uošintn...duga priča), negdje po našoj tradiciji, negdje kao u izvorniku, negdje po odr. sustavima prjeslovljavanja.Kubura 11:32, 22. prosinca 2005. (CET)
- Dobro, hoćemo li onda pisati Los Anđeles, Sidni, Njujork, itd. Dajte, molim vas! Rocky mountains je naziv od dvije riječi koji opisuje sastav planinskog lanca. Hoćemo li, onda, da bi bili dosljedni i za državu Colorado pisati Crvena zemlja? Hoćemo li za glavni grad Argentine pisati Dobar zrak, ili za najveći grad SAD-a Novi Jork. Gdje bi nas to odvelo? Evo u nedavnim promjenama vidim da je netko napisao članak Ciudad de México, čak sa kvačicom iznad e, i nikom ništa. Dakle zašto može Ciudad de México, a ne može Seoul. Osim toga i pravopis se mijenja, ponekad nažalost i na gore (svjedoci smo prepucavanja oko budalaština treba li pisati neću ili ne ću). Wikipedia je enciklopedija, a zašto ne bi bila i korektiv ili inicijator kvalitetnog (ili kvalitetnijeg) pravopisa. Dakle, ja sam za New York, a ne Njujork ili, nedajbože, Novi Jork; Kao i za Seoul, a ne Seul. A ako počnemo pisati Vašington, onda sve k vragu, značilo bi to da je Vuk pobijedio Hrvate.
Da, ali Seoul je engleski, a na orginalnom korejskom se izgovara Seul! Sale 14:16, 28. prosinca 2005. (CET)
hdz članak uredi
ZA prepisivanje članka o povijesti hdz-a dobio sam dopuštenje.U e-mailu stoji:
Poštovani,
Slobodno koristite sve materijale sa stranica. Ukoliko nije problem zamolio bih Vas da nam pošaljete na kraju link na članak.
Pozdrav!
HDZ WebTeam
Original Message-----
From: toomy@email.t-com.hr [1] Sent: Wednesday, December 21, 2005 9:14 AM To: hdz@hdz.hr Subject: usluga
Hvala,Toomy_hr
VELIKI KOMENTAR uredi
Zasto si mi poslao ovo:::!!!!!??????
Prepisivanje, klapa 23
Jel da se ti malo praviš lud sa ovim prepisivanjem s interneta?
Kao, ono, uups, opet sam zaboravio ono što su mi napomenuli 22 puta?
Ajde, molim te, dovedi se u red i nemoj nas tjerat da svakih 2 dana pišemo ovdje iste poruke.
Sombrero
Kako možeš to poslati,a imao sam dopustenje.I nemoj mi govoriti da se pravom lud,jer ti se praviš lud!! Nemoj ti meni govoriti da se dovedem u red,sam sebe dovedi u red!!!!! Poslao si mi poruku da sam prepisivao(klapa23),a nisi imao dokaza,stoga sebe dovedi u red!!!!!! Prsti ti rade brze nego mozak!!!!!!
ŽELIM ISPRIKU OD TEBE!!!!!!!!!!!
reklama uredi
kako mogu napisati nešto na čemu radim svaki dan i što ljudi žele pretražiti a da ne bude deklarirano kao reklama
Problemi sa ometanjem rada uredi
Sombrero. Nemam vremena baviti se njegovim glupostima. Zar ne vidiš kakva je to osoba, na wikipediji je bio samo na Nijemcima i Austrijancima i što je napravio , ništa, osim što briše ono što je napisano. To mu je sav doprinos. Nemoj mi praviti nikakve posebne stranice za razgovor sa njim. Ne bavim se ni prepisivanjem sa en-wiki. kada pišem o nekom problemu konzultiram se tekstovima koje je pisalo više stručnjaka, a ne onima koje je napisala jedna osoba bez potpisa koja može biti i dobar poznavalac, ali svatko je podložan greškama. Ako jednu stvar tvrdi nekoliko stručnjaka onda je valjda i ispravna, ili je barem takvom priznata. Ja da sam na tvom mjestu, pa da tebi stalno postavlja mine, jer zna što radi, a cilj mu je da ti pije krv, rekao bih mu, ako ne želiš ništa raditi onda se makni sa naših stranica i pusti druge da rade.. Sve najbolje za blagdane. S poštovanjem, Zeljko Kinder-Roncevic
I kako moze Zeljko znati bez diskutiranja da ja nisam strucnjak? I kako moze znati bez diskutiranja zasto samo imam te doprinose? Evo ti odgovor: Hrvatski nije moj materni jezik, i ne mogu dobro da pisem, a mogu citati i ispraviti greske. Zasto to radim samo kod stvari koje ste tice Austrijanaca? Evo ti odgovor: Austrijanac sam, i predpostavljam da kao Austrijanac s visokom obrazovanjem znam nesto o mojem narodu. Ostaje pitanje: Zasto Zeljko ne postuje osnove Wikiquetta? Jos uvijek cekam njegov odgovor Nahabedere 13:17, 23. prosinca 2005. (CET)
Austrijanci uredi
Vidjela sam u ovoj, dosta temperamentnoj, prepisci, da ne govorite njemački. Nema problema, ja ću prevesti tekst o Austrijancima sa izvorno njihove stranice, pa da se kontrahenti susretnu nad IZVORNIM tekstom. OK? Branka France 13:48, 23. prosinca 2005. (CET)
To bi bilo super :). No, ipak ukomponirajte i dijelove sadašnjeg teksta koji nisu sporni.
Žao mi je, ali neman ni najmanje namjeru petljati se u ovu vrlo žučnu raspravu osim prevođenjem izvornog teksta koji glasi:
Austijanci uredi
Naziv Austrijanci odnosi se na:
- Građani Republike Austrije
- Osobe austrijskog porijekla
Povijesno, postoje još i slijedeći pojmovi:
- Njemački Austrijanci ili Njemačkoaustrijanci za stanovništvo "višenacionalne države" Austrougarske kojima je materinji jezik njemački; za stanovnike Njemačke Austrije odnosno 1. Republike Austrije.
- Staroaustrijanci podrazumijeva kao Austrijance danas (samo) stanovnike nekadašnje austro-ugarske dvojne monarhije koji ne žive na području današnje Austrije. Pri tome se pojedine narodnosne grupe (nacionalnosti) razlikuju t.zv. najjednostavnijom metodom, slijedi se dominantno korištenje materinjeg jezika, razni slavenski, romanski i mađarski jezik.
Ovo je prijevod njihovog definiranja, a ako znam čitati, mislim da nitko nema namjeru uopće dati bilo kakvo JEDNOZNAČNO porijeklo Austrijancima. Po meni, to je mješavina bez premca u Europi, i bez izraženog nacionalnog identiteta. To bi bilo, od prilike, kao sto je svojevremeno meni Zeljko spočitnuo, kao reći da su Baranjci, ili Zagrepčani..ili tako nešto, jednoznačnog porijekla.Sorry, zaboravila potpis Branka France 14:59, 23. prosinca 2005. (CET)
usluga uredi
Možeš li me predložiti za administratora
Toomy_hr,Hvala
Mexico City uredi
Ma, možda sam napravila, nehotice, svinjariju. Kad sam počela pisati o gradu Meksiko, postojeći tekst sam, po redu kako ga nisam uspijevala uklopiti, malo po malo sasvim izbrisala. A sad mi se čini, da bi to moglo biti loše. Sad - ne znam što da uradim. Da ostavim kako je, a da vi, ako treba, vratite pa da moj tekst ide u nastavku? Na stranici je još, od ranijeg, ostao samo onaj navedeni izvor iz atlasa. Branka France 10:33, 26. prosinca 2005. (CET)
mitologije uredi
Ola muchacho!
Vidjeh tvoj komentar na članak Germanska mitologija, ono sa templateom. Ja sam osnovni oblik prebacila na članak Nordijska mitologija. Jel možeš, molim te, provjeriti jel to ok nepravljeno? I objasniti mi kako da postavim završnu "sličicu" na sve članke iz ove kategorije? Thnx, Dejana 01:36, 1. siječnja 2006. (CET)
Bosanska Krupa, članak uredi
Prijateljski pozdrav Sombrero. Htio bih ti signalizirati jedan problem koji se tiče dvaju članaka. Riječ je o nekritičkom preuzimanju članaka o Bosanskom Novom i Bosanskoj Krupi s bosanskog Wikija. Onaj Bosnakonovski sam nastojao popraviti uvođenjem povijesnih podataka i dodataka koji o Bosnskom dovom dokazuju da nije taj grad uvijek bio granični i time bosanski grad, naprotiv budući vlasništvom grofova Babonjića blagajskih od trinaestog pa do 15 stoljeća i kasnije Frankopana te pripadavši župi Pset, pripadaše središnjoj hrvatskoj župi, a granice hrvatske su sezale do Vrbasa na Istoku što je gotovo jednako udaljenosti tog grada od Jadranskog mora. Onim bošnjačkim autorima je potrebnlo dokazivati da je Bosna bila uvijek u ovim granicama i da Bošnjaci postoje oduvijek, pa Bosanski novi proglašavaju vječno pograničnim gradom kako bi srušili hrvatsko povijesno(znanstveno)pravo, ali ne znam zašto je to potrebno Elephantusu i Anti Perkoviću koji te stvari ne poznaju a moje ne uvažavaju. Ja sam ondje proživio gotovo pola stoljeća i prstudirao sve živo što postoji o povijesti tih krajeva i ne pucam iz prazne puške. Objavio sam i Lopašićevu knjigu Bihać i Bihaćka krajina koja preobiluje arhivskom građom o tom kraju i imam neka autorska prava. Drugo, ti si također nekritički prenio bošnjački tekst o Krupi. Taj tekst ima nešto drukčiju povijest. To znam jer sam ga ja pisao jednim dijelom na bosanskom Wikiju. Tiče se epizode o momentu pada Krupem . Ondje stoji da je u vrijeme osvajanja Krupe od strane Turaka na drugoj obali stojala austrijska vojska sastavljena velikim dijelom od Hrvata te da je grupa od oko 80 Hrvata pokušala priteći u pomoć opkoljenim Krupljanima. Sad je ondje napisano da su to bili Slaveni. To je sve maslo Mediterana i Emira Kotromanića s bs Wikija koji su dolazili poslije mene i gdje god bih ja napisao Hrvat, oni bi stavili Slaven ili katolik. Tako je i s ovim tekstom. Ovo ti navodim uz želju da popraviš taj tekst ili hoćeš da ja to učinim, jer ja to jako dobro poznajem. Pogotovo Krupu u kojoj na groblju počivaju moji preci i rođaci, te se u njoj rađala moja djeca. Ja nisam onuda sisao vesla pa da Ante Perković nabacuje blato po meni nego sam bio prosvjetni i znanstveni i kulturni poslenik, koji je dobro proučio povijest kraja u kojem je ostario. Što je najgore ovi lažljivi članci su prevedeni na engleski i kao takvi idu dalje. Vidio si i duborez koji predstavlja Krupu. Povećaj sliku i vidjet ćeš da je Benedikt Kuripešić, slovenski svećenik 1549. godine ustanovio i zabilježio da ondje u podgrađu žive Crabaten. To su Hrvati, zar ne? A pravoslavna crkva leži na temeljima franjevačkog samostana, dok je malena katolička crkvica dignuta u zrak prvog dana po dolasku četnika u Krupu. Nitko ne nalazi za potrebno da se obnovi sjećanje na susjede kojih više nema i koji su ondje ostavili duboke tragove. I Džamonja otac je ondje predavao francuski, a Džamonje sinovi potezali prve crte i mijesili prvu glinu. Mislim da je razumljivo zašto sam osjetljiv na to. Nemoj se ljutiti nemam ništa protiv tebe niti ti prigovaram. Naljutio me Perković koji je moj tekst obrisao kao da ga nije ni bilo, a ja sam ga studijama stjecao, a ne iz prsta isisavao. Srdačno, --Tomahawk_Cheerocky 18:22, 26. prosinca 2005. (CET)
Pogledaj dobro što piše na ovoj slici - Crabaten!
- Moved from Suradnik:Sombrero
- Moved from Suradnik:Sombrero:
- Slažem se da neke stvari nisu lijepe za vidjeti, ali potrebno je objasniti povijest stvari koju ljudi ne poznaju. Reći što je što i zašto je to takvo. Jer, nema druge mogućnosti za istinu. To je isto što i navođenje bibliografskih iozvora. Ja se neću petljati u ostale gradove. Samo me zanima povijest bihaćkog kraja, i sad upravo mijenjam neke stvari na engleskoj Wikipewdiji. Sve je dobro prosijano. Ispada da je Srednji vijek bio vijek Slavena u Bihaću, da je sve bilo pusto i da su Bošnjaci ondje bili kao i danas. Dakle, ako Wikipedija hoće ponuditi besplatno znanje, onda mora omogućiti da se znanjem onemogućuju vandalizmi. Uz to, imam problema s programima. Obrisao sam Pictur čanager 2003, ali nemoguće je sve uklonizti, pa sad k'o lud skenira svaki pokušaj prijavljivanja na Edit te uvijek moram ići u prethodnu varijantu članka da bih mogao nešto dopisati. Javio sam Ti za popis poznatih ličnosti. Ja ne mogu praviti kompletne članke odavde iz Bruxellesa. Ali, netko će već naići. No, ne znaju svi, primjerice, da je Otac Dušana Džamonje bio stanovnik Krupe, da je hrvatski filozof Dvorniković bio stanovnik Bihaća, da je Petar Zoranić skončao u B ihaću. Ante Perković pita tko je taj čovjek. Kad se sjetim nekog imena, već je dobro za početak. Pozdrav.--Tomahawk_Cheerocky 12:07, 3. siječnja 2006. (CET)
U ediciji knjiga Stoljeća hrvatske književnosti (izdanje Matica Hrvatska 2002.), u knjizi u kojoj su djela Petra Zoranića (Planine), Šime Budinića i Barne (Brne) Karnautića priređivača Franje Švelca, na stranici pod rednim brojem 40 u kojoj se navodi ljetopis Petra Zoranića između ostalog se navodi i ovo:
1537. Zoranic se u dokumentima spominje kao notar u Ninu.
1538. Petar Zoranic zajedno s bratom Jeronimom spominje se u izvorima kao vlasnik nekog zemljista u okolici Nina.
1543. Braca Petar i Jeronim Zoranic zabiljezeni su u jednom dokumentu kao vlasnici zemljista u Privlaci, na kojem je bio bunar zvan Novak (o tom bunaru Zoranic je u Planinama ispleo "pripovist"); to se godine Petar Zoranic posljednji put spominje u arhivskim zapisima.
1547. Prema nalazu R. Lopasica, to je godine, kao gradanin Bihaca, zapisana osoba pod imenom Petar Zoranic, a ne zna se je li rijec o nasem pjesniku ili o nekom drugom Petru Zoranicu.
1569. 12. svibnja datirana je dozvola za tiskanje Planina; Riformatori del studio di Padoa utvrduju da in opera di messer Piero Zuranich [!] scritta in lingua illirica et intitolata Planine nema nista contraria alle leggi. Po tome ato se uz autorovo ime stavlja oznaka "messer" (gospodin) misli se da je Zoranic mogao biti jos ziv jer se takva oznaka obicno pridavala zivim ljudima (v. M. Pantic, 1969., str. 445.); te godine prvi put izlaze Planine, u Veneciji, u tiskari Domenica Farrija.
Ključne su riječi uz godinu 1574. a ne zna se je li rijec o nasem pjesniku ili o nekom drugom Petru Zoranicu. Zato se kao godina smrti Petra Zoranića uzima okvir između 1543. i 1569.. Ako postoje točniji i noviji podaci molim da se navede njihov izvor. MateoB 17:28, 3. siječnja 2006. (CET)