Rešetari

općina i naselje u Hrvatskoj, Brodsko-posavska županija

Rešetari su općina u Hrvatskoj, u Brodsko-posavskoj županiji.

Rešetari

grb
Država Hrvatska
Županija Brodsko-posavska

NačelnikZlatko Aga (HSLS)
Naselja7 općinskih naselja

Površina59,2 km2[1]
Površina središta21,1 km2
Koordinate45°16′N 17°28′E / 45.26°N 17.46°E / 45.26; 17.46

Stanovništvo (2021.)
Ukupno3852 [2]
– gustoća65 st./km2
Urbano2072
– gustoća98 st./km2

Odredišna pošta35400 Nova Gradiška [3]
Stranicaresetari.hr

Zemljovid

Rešetari na zemljovidu Hrvatske
Rešetari
Rešetari

Rešetari na zemljovidu Hrvatske

Prirodno-zemljopisna obilježja Rešetara

uredi
 
Satelitska snimka općine

Rešetari se nalaze u zapadnom dijelu Posavine i prostiru se na 20,86 km2, što čini 35,11% površine općine Rešetari. Prostorom prolazi državna cesta [51] za Požegu koja se nadovezuje na autocestu. Tranzitno prometna Rešetara omogućava optimalnu povezanost s ostalim krajevima i centrima.

U reljefu Rešetara su dvije cjeline - prigorje na sjeveru i ocjedita ravnica na jugu. U davnoj prošlosti ovaj je prostor prekrivalo Panonsko more, a danas planine koje zatvaraju dio požeške kotline: Psunj, Papuk i Dilj gora. Udolina Rešetarice omogućava ratarsku proizvodnju, a prigorja su pogodna za voćarstvo i vinogradarstvo. Reljef je izrazito nizinski, s apsolutnom visinom do 100m, a u sastavu dominira glina, pijesak i šljunak. Klima je umjereno kontinentalna. Srednja temperatura 10,7°C. Prosječna količina oborina iznosi 800 mm na četvorni metar, a najviše padalina je u kasno proljeće i rano ljeto, što pogoduje poljoprivredi. Biljni pokrov pripada šumskim zajednicama i može se pratiti zonalno. Niska zona karakteristična je po zajednicama hrasta lužnjaka, poljskog jasena i običnog graba. Nešto viša zona, zona terasa, potpuno je obrađena. Treća zona je zajednica hrasta kitnjaka, običnog graba i bukve. Tamo su šume značajno očuvane, a na pristojnim stranama su oranice, livade i pašnjaci.

Stanovništvo

uredi
 
Podaci iz 2008. godine

Prema popisu iz 2001. godine općina ima 5.171 stanovnika.

Vjeroispovjest: rimokatolici 99%

Nacionalnost: Hrvati 99%

Prosječna gustoća naseljenosti općine je 97 st./km2.

Općina Rešetari: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
1949
2096
2133
2645
3114
3879
3581
4069
4825
4946
5137
5447
5283
5627
5171
4753
3852
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Nastala iz stare općine Nova Gradiška. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske
Naselje Rešetari: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
771
824
801
1072
1241
1580
1466
1635
1993
2104
2288
2495
2561
2845
2672
2450
2072
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.

Uprava

uredi

Dan općine obilježava se 30. travnja.

Načelnik općine je Zlatko Aga HSLS.

Članovi općinskog vijeća su:

HSLS: Milka Perković, Branko Babić, Hrvoje Milak, Željko Domazetovićć, Andrea Marinović, Željko Kolaković, Darko Beligoj, Ivana Prpić, Ivo Sedlaček, Mladen Rossi

HSS- SDP: Ozren Kraljić

HDZ: Vladimir Majetić, Miroslav Jelčić

Povijest

uredi

Prvo spominjanje imena sela Rešetara prema povijesnim izvorima je 1407. godine u popisu naselja Požeške kotline, a 1427. godine mjesto Resetharowcz je djelomično u posjedu Gorjanskih. Veliko značenje u to doba ima naselje Zapolje koje se spominje 1250. godine u vlasništvu Boričevića. U to vrijeme osnovan je i red plemića Zapoljskih koji idu u red starih hrvatskih plemena.

Na području Rešetara život se odvijao i u prapovijesno doba, o čemu svjedoči nekoliko slučajno pronađenih posuda s pougljenim žitom, keramički uteg i mnogo ulomaka keramike. Za vrijeme vladavine Rimljana, u trećem i četvrtom stoljeću, moguće je da se na obroncima Gostinca nalazilo više zgrada. Pronađeno je više vrsta rimskih novčića i cigla. Arheološka istraživanja bi mogla donijeti jasniju sliku o tome vremenu. U kasnom srednjem vijeku Rešetari su bili smješteni u dijelu današnjih Čelikovaca. Na Jurića visu nalazila se tvrđavica u kojoj su živjeli plemići Ivan i Marko Rešetarski Bornemisi.

Za vrijeme vladanja Turaka u Rešetarima je živjelo starosjedilačko stanovništvo, a od 1699. godine, kada su Turci protjerani iz Slavonije, uz stare obitelji čija su se prezimena sačuvala do danas, doselilo se mnogo novih obitelji. U vrijeme Vojne krajine u Rešetarima je izgrađeno nekoliko zgrada za vojne potrebe. Tu je stanovao pukovnik Friedrich Schmidt. Kada je osnovana Nova Gradiška, on tamo prenosi sjedište štaba. Svi muškarci, od šesnaest do šezdeset godina života bili su vojnici, a Rešetari su bili satničko (kapetansko) mjesto br. 7. Vojna uprava se brine i o osnivanju škola. Iz nekih izvora se može vidjeti da je škola radila i ranije, a sigurni zapisani početak školske obuke je 3.studeni 1830. godine. Od toga datuma nastava se održava bez prekida. 20.siječnja 1765. godine započinje sa službom rimokatolička župa u Novoj gradiški i tada Rešetari ulaze u sastav te župe. Odlukom nadbiskupa dr. Franje Kuharića u Rešetarima se 12. siječnja 1978. godine osniva župa, čiji je prvi upravitelj 39 godina bio gospodin vlč. Luka Slobođanac, a od 2015. godine župnik je vlč. Josip Bogović.

Poznate osobe

uredi

Spomenici i znamenitosti

uredi
 
Crkva Krista Kralja Resetari
  • Crkva Krista Kralja u Rešetarima
  • Crkva sv. Ivan Krstitelj u Zapolju

Obrazovanje

uredi
  • Osnovna Škola Antun Starčević
 
Rešetari-osnovna škola

Prva pučka učionica otvorena je u privatnoj kući na broju 16, 1836. godine, a kao prvi učitelj trivijalne škole spominje se Mijo Petrović. 1842. godine škola se seli u bivšu satnijsku pisarnu koju je općina otkupila od Gradiške pukovnije. 2. rujna 1896. godine otvorena je nova školska zgrada, današnja zgrada Općine Rešetari. Iste godine škola je od jednorazredne postala dvorazredna. Godine 1900. uvedena je i opetovnica koju pohađa 8 dječaka i 9 djevojčica. U školu su išli samo jedan dan u tjednu. Za vrijeme Prvog svjetskog rata škola je radila s prekidima. Škola nije radila u školskoj godini 1944./1945. Već školske godine 1945./1946. školu je pohađalo 286 učenika raspoređenih u četiri odjeljenja. 1948. godine započeta je gradnja zadružnog doma u kojem se i danas odvija nastava. Zadružni dom nije bio namijenjen za školu, te je 1967. godine donesena odluka o rekonstrukciji zadružnog doma. Kompletna adaptacija završena je do kraja 1973./1974. godine. Tada je škola nosila naziv OŠ. "Josip Oršulić - Braco". Na adaptaciji škole radili su učitelji i djelatnici, a najviše tadašnji direktor škole Milan Podgornjak. Godine 1988. ravnatelj škole postaje Duško Batalo koji se iznimno zalagao za boljitak školskih uvjeta i samog vanjskog i unutarnjeg izgleda škole. Za njegovog mandata izgrađena je školska športska dvorana, čime je škola dobila sve potrebne sadržaje. Godine 2004. za ravnatelja škole izabran je Tihomir Batalo, dipl. ing. strojarstva.

Kultura

uredi

Na području općine djeluju dvije župske zajednice u Rešetarima i Zapolju. Također djeluju i dvije matične osnovne škole u Rešetarima i Adžamovcima. Danas na području općine djeluje nekoliko športskih i kulturnih udruga (Književno likovno društvo "Rešetari", KUD "Rešetari" i KUD "Drežnik") kao i dvije lovačke, jedna pčelarska udruge te tri vatrogasna društva čiji je nositelj aktivnosti DVD Rešetari, osnovan 1930. godine.

Gradovi i općine prijatelji

uredi
  • općina Ilinden iz Makedonije potpisala je Sporazum o prijateljstvu i suradnji s općinom Rešetarima[4]
  • općina Kostanjevica na Krki potpisala je Povelju o prijateljstvu s općinom Rešetari.[5]

Sport

uredi

Vanjske poveznice

uredi

Izvori

uredi
  1. Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  2. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
  3. Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.
  4. Susret prijatelja Hrvatski glas Berlin
  5. User, Super. 23. kolovoza 2022. Općina Rešetari - Delegacija Općine Rešetari na proslavi povodom dana Općine Kostanjevica na Krki (Slovenija). www.resetari.hr. Inačica izvorne stranice arhivirana 17. svibnja 2023. Pristupljeno 17. svibnja 2023.