Regije Hrvatske

Republika Hrvatska može se na nekoliko načina podijeliti na regije. One nemaju administrativnu potporu jer je Hrvatska podijeljena na županije, a svaka se regija obično sastoji od nekoliko županija

Povijesne regije uredi

Grb	Ime	Mjesto	Opis
	Središnja Hrvatska		Središnji dio Republike Hrvatske. Najveći grad je Zagreb, glavni grad Hrvatske.
	Dalmacija		Južni i glavni dio hrvatske obale. Najveći grad je Split.
	Slavonija		Istočni dio Hrvatske. Najveći grad je Osijek.
	Istra		Hrvatski dio istarskog poluotoka. Pula je najveći grad u hrvatskom dijelu Istre.

Regije s centralnim gradovima uredi

Kontinentalna Hrvatska (regije EU NUTS 2;^[1] 2,9 milijuna stanovnika)

Regionalni kompleksi od 150 000 do 800 000 stanovnika

Zagrebačka regija
Varaždinska regija
Osječka regija
Slavonskobrodski kraj
Karlovačko-sisačka regija
Bjelovarsko-virovitička regija
Vukovarsko-vinkovačka regija

Jadranska Hrvatska (regije EU NUTS 2;^[1] 1,4 milijuna stanovnika)

Regionalni kompleksi od 150 000 do 800 000 stanovnika:

Riječka regija
Zadarska regija
Splitska regija
Pulska regija

Regije s narodnim govorom (povijesno-geografske regije i subregije u Hrvatskoj) uredi

Banovina
Bilogora
Dalmacija
- Dalmatinska zagora
- Dubrovačka regija (iako o pripadnosti ove regije Dalmaciji postoje suprotstavljena mišljenja) ^[2]
- Sjeverno dalmatinsko primorje
- Srednje dalmatinsko primorje
  - Delta Neretve
Gorski kotar
Istra
Kordun
Lika
Međimurje
Moslavina
Podravina
Pokuplje
Posavina
Prigorje
Primorje
Slavonija i Baranja
- Slavonija
- Baranja
- Srijem
Turopolje
Varaždinština
Zagorje
Zagreb
Žumberak

Urbane regije uredi

Urbano-geografski sklopovi gradova, predgrađa i okolice s više od 50 000 stanovnika:

Zagrebačka urbana regija (1 100 000 stanovnika)
Osječka urbana regija (130 000 stanovnika)
Rijeka urbana regija (220 000)
Zadarska urbana regija (125 000)
Splitska urbana regija (260 000)
Slavonskobrodska urbana regija (100 000)
Varaždinsko-čakovečka urbana regija (100 000)
Karlovačka urbana regija (80 000)
Vukovarsko-vinkovačka urbana regija (80 000)
Pulska urbana regija (80 000)
Sisačko-petrinjska urbana regija (70 000)
Šibenska urbana regija (55 000)
Dubrovačka urbana regija (50 000)

Izvori uredi

↑ ^a ^b Magaš, Damir. Srpanj 2015. Nodal-functional (gravitational) regionalisation of Croatia. Geography of Croatia. University of Zadar
↑ Jesu li Dubrovčani i Dalmatinci?. Dnevnik.hr. Pristupljeno 29. travnja 2023. line feed character u |title= na mjestu 5 (pomoć); |url-status=dead zahtijeva |archive-url= (pomoć)

Vanjske poveznice uredi

Gdje nas je premalo, a gdje previše: razmještaj stanovništva Hrvatske | Geografija.hr. web.archive.org. 5. kolovoza 2012. Inačica izvorne stranice arhivirana 5. kolovoza 2012. Pristupljeno 26. ožujka 2023.CS1 održavanje: bot: nepoznat status originalnog URL-a (link)
Magaš, Damir. Veljača 2017. Main Croatian Urban Centres in the European NUTS Regionalisation Context. 10 Years of EU Eastern Enlargement. Österreichischen Akademie der Wissenschaften
Magaš, Damir. Srpanj 2015. Nodal-functional (gravitational) regionalisation of Croatia. Geography of Croatia. University of Zadar

[:0-1] Magaš, Damir. Srpanj 2015. Nodal-functional (gravitational) regionalisation of Croatia. Geography of Croatia. University of Zadar

[2] Jesu li Dubrovčani i Dalmatinci?. Dnevnik.hr. Pristupljeno 29. travnja 2023. line feed character u |title= na mjestu 5 (pomoć); |url-status=dead zahtijeva |archive-url= (pomoć)

[1]

[2]