Religija u Hrvatskoj

Sloboda vjeroispovjesti je pravo svih građana Republike Hrvatske zagarantirana Ustavom Republike Hrvatske, koji definira pripadnicima svih denominacijama slobodno ispoljavanje religije i jednakost pred zakonom. Većina hrvatskih građana se izjašnjava vjernicima.

Džamija u Zagrebu

DemografijaUredi

 
Postotak stanovništva u Hrvatskoj po županijama koji se identificira s religijom nasuprot onom ireligioznom (popis 2011.)

Prema popisu stanovništva 2011.; 86,28 % stanovništva su katolici, 4,44 % su pripadnici Srpske pravoslavne Crkve, 1,47 % je muslimana, 0,34 % su protestanti. Bez religije ili ateistima izjasnilo se 3,81 % stanovništva, 0,76 % su agnostici i skeptici, a 2,17 % se nije izjasnilo. Hrvatska i Poljska su dvije države s najvećim postotkom katolika od svih slavenskih zemalja. U Eurostatovom istraživanju 2005., 67 % ispitanika je odgovorilo da "vjeruju u postojanje Boga". U Gallupovom ispitivanju iz 2009., 70 % je odgovorilo da na pitanje "Je li religija važan dio vašeg svakodnevnog života?"[1]

Međudjelovanje religijskog i sekularnog životaUredi

U javnim školama dozvoljena je religijska nastava u skladu dogovora između religijskih grupa i Vlade, ali prisustvo na nastavi nije obvezno. Religijska nastava (vjeronauk) je organiziran u osnovnim i srednjim školama, uglavnom u koordinaciji s Katoličkom Crkvom.

Blagdani i spomendani u Hrvatskoj uključuju religjijske blagdane; Bogojavljenje, Uskrsni ponedjeljak, Tijelovo, Veliku Gospu, Svi svete, Božić i blagdan Sv. Stjepana. Glavni blagdani zasnivaju se na katoličkoj liturgijskoj godini, ali pripadnici drugih denominacija mogu slobodno slaviti svoje blagdane.

Brak koji sklope vjerske zajednice i službeno je priznat.

DenominacijeUredi

Katolička crkva u Hrvatskoj dobiva novčanu pomoć od države kao i druge benificije dogovorene konkordatom između Hrvatske Vlade i Vatikana. Dogovori između drugih ne-rimokatoličkih vjerskih zajednica i Vlade funkcioniraju tako da Vlada isplaćuje dio plaća i mirovina za religijske službenike kroz mirovinske i zdravstvene fondove.[2]

Prema konkordatima potpisanim s Katoličkom Crkvom i želji da se i dalje definiraju njihova prava i privilegije unutar ovih okvira, vlada je potpisala i dodatne dogovore sa sljedećih 14 religijskih zajednica a to su:[2][3]

  • Srpska pravoslavna crkva (SPC)
  • Islamska zajednica u Hrvatskoj
  • Evangelička crkva
  • Reformirana Krsćanska Crkva U Hrvatskoj
  • Protestantska Reformirana Krsćanska Crkva U Hrvatskoj
  • Pentekostalci
  • Zajednica Pentekostalskih Kristovih Crkava
  • Adventistička Crkva
  • Baptistička zajednica Hrvatske
  • Božja Crkva
  • Kristova Crkva
  • Adventisti sedmog dana
  • Bugarska pravoslavna Crkva
  • Makedonska pravoslavna Crkva
  • Hrvatska Starokatolička Crkva

Vidi jošUredi

GalerijaUredi

IzvoriUredi

  1. Gallup Global Reports. Gallup pristupljeno 7. listopada 2013.
  2. 2,0 2,1 "Croatia Religion" - Electronic version. CountryReports (2009) pristupljeno 26. rujna 2009.
  3. Articles in NN196/03, including five contracts with ten religious communities (Croatian). Narodne novine - Službeni list Republike Hrvatske. Narodne novine (15. prosinca 2003.) pristupljeno 16. veljače 2010.

Vanjske povezniceUredi