Religija u Hrvatskoj

Sloboda vjeroispovjesti je pravo svih građana Republike Hrvatske zagarantirana Ustavom Republike Hrvatske, koji definira pripadnicima svih denominacijama slobodno ispoljavanje religije i jednakost pred zakonom. Većina hrvatskih građana se izjašnjava katoličkim vjernicima.

Mozaik u Eufrazijevoj bazilici
Džamija u Zagrebu
Protestanti, Pravoslavci, Muslimani i Ateisti u Hrvatskoj

Demografija uredi

 
Postotak stanovništva u Hrvatskoj po županijama koji se identificira s religijom nasuprot onom ireligioznom (popis 2011.)

Prema popisu stanovništva 2021.; 83,2 % stanovništva su katolici, 3,32 % su pravoslavci, 1,32 % su muslimani, 0,34 % su protestanti. Bez religije ili ateistima izjasnilo se 4,71 % stanovništva, 1,68 % su agnostici i skeptici, a 1,72 % se nije izjasnilo. Hrvatska i Poljska su dvije države s najvećim postotkom katolika od svih slavenskih zemalja. U Eurostatovom istraživanju 2005., 67 % ispitanika je odgovorilo da "vjeruju u postojanje Boga". U Gallupovom ispitivanju iz 2009., 70 % je odgovorilo da na pitanje "Je li religija važan dio vašeg svakodnevnog života?"[1] Usprkos tome, samo 24% stanovništva redovno posjećuje religijske objekte. [2]

Međudjelovanje religijskog i sekularnog života uredi

U javnim školama dozvoljena je religijska nastava u skladu dogovora između religijskih grupa i Vlade, ali prisustvo na nastavi nije obvezno. Religijska nastava (vjeronauk) je organiziran u osnovnim i srednjim školama, uglavnom u koordinaciji s Katoličkom Crkvom.

Blagdani i spomendani u Hrvatskoj uključuju religjijske blagdane; Bogojavljenje, Uskrsni ponedjeljak, Tijelovo, Veliku Gospu, Svi svete, Božić i blagdan Sv. Stjepana. Glavni blagdani zasnivaju se na katoličkoj liturgijskoj godini, ali pripadnici drugih denominacija mogu slobodno slaviti svoje blagdane.

Brak koji sklope vjerske zajednice i službeno je priznat.

Denominacije uredi

Katolička crkva u Hrvatskoj dobiva novčanu pomoć od države kao i druge benificije dogovorene konkordatom između Hrvatske Vlade i Vatikana. Dogovori između drugih ne-rimokatoličkih vjerskih zajednica i Vlade funkcioniraju tako da Vlada isplaćuje dio plaća i mirovina za religijske službenike kroz mirovinske i zdravstvene fondove.[3]

Prema konkordatima potpisanim s Katoličkom Crkvom i želji da se i dalje definiraju njihova prava i privilegije unutar ovih okvira, vlada je potpisala i dodatne dogovore sa sljedećih 14 religijskih zajednica a to su:[3][4]

Vidi još uredi

Galerija uredi

Izvori uredi

  1. Gallup Global Reports. Gallup. Inačica izvorne stranice arhivirana 14. listopada 2013. Pristupljeno 7. listopada 2013.
  2. Final Topline (PDF). Pew. Pristupljeno 19. lipnja 2017.
  3. a b "Croatia Religion" - Electronic version. CountryReports. 2009. Pristupljeno 26. rujna 2009.
  4. Articles in NN196/03, including five contracts with ten religious communities. Narodne novine - Službeni list Republike Hrvatske. Narodne novine. 15. prosinca 2003. Pristupljeno 16. veljače 2010.

Vanjske poveznice uredi