Robert Owen
Robert Owen (Newtown, 14. svibnja 1771. – Newtown, 17. studenog 1858.), britanski društveni reformator, industrijalac i jedan od osnivača utopijskog socijalizma.
_by_John_Cranch,_1845.jpg)
.jpg)
Povijest ga pamti kao borca protiv izrabljivanja radnika, koje se javilo zbog industrijske revolucije i uvođenja kapitalističkog načina proizvodnje. Smatraju ga pionirom ulaganja u ljudski kapital.
U političkoj filozofiji, među prvima je zagovarao model radničkog vlasništva nad sredstvima za proizvodnju, nasuprot državnom vlasništvu.[1]
Utjecao je na formiranje teorije Karla Marxa.
Životopis uredi
Rodio se u Walesu 1771. godine, u malom trgovačkom gradu Newtownu, kao šesto od sedmero djece. Otac mu je bio mali poduzetnik, a majka potjecala iz bogatije farmerske obitelji.
Već s 10 godina prestaje pohađati školu, a 1787. seli u London. Ubrzo putuje u Manchester i nalazi posao te se već s 21 godinom probija do mjesta upravitelja tvornice, zahvaljujući poduzetničkom duhu, upravljačkim vještinama i naprednim moralnim stajalištima.
Društveni angažman uredi
Robert Owen je za razliku od ostalih reformatora bio bogat i uspješan poslovni čovjek, s izvjesnim društvenim vezama i s praktičnim znanjima u organizaciji proizvodnje i ljudi. Poznat je kao utemeljitelj i suvlasnik tvornice tekstila u New Lanarku.
Isto tako je, kao socijalni dobrotvor, poznavao reakcije ljudi u prilikama kada im se nudi dobročinstvo, reakcije koje nisu odmah automatsko prihvaćanje i suradnja. Dok je svoj rad ograničio na to da svoje radnike pozitivno motivira na rad i suradnju u poslovnom procesu – organizacijom pristojnog stanovanja, boljim plaćama, obrazovanjem njihove djece, minimalnom zdravstvenom zaštitom, zabranom rada djece, ograničenjem radnog dana i slično, njegov je filantropski rad imao značajnog uspjeha.
Takvim primjerima (u kojima vlasnički profit nije manji od onoga kada se radnici nemilosrdno iskorištavaju) Owen je postigao da u Engleskoj rano započne proces državne intervencije u reguliranju radnih odnosa i donošenja niza propisa u krugu radnog zakonodavstva.
No, Owen je težio uspostavljanju potpunog zajedništva u okviru užih komunitarnih zajednica, a bio je veliki filantrop koji je imao preveliko povjerenje u ljude, te je svojim sredstvima pokušao isprobati zamisli o proizvodnom pogonu kao kooperativi u čijem upravljanju sudjeluju svi uključeni u radni proces, a koji osim toga tvore i društvenu zajednicu koja obuhvaća ostale elemente njihova društvena života – obiteljske odnose, obrazovanje, zdravstvenu skrb, zabavu.
Takvu oglednu agrarno-industrijsku zajednicu (Nova Harmonija) organizirao je na terenima Amerike. No, pokušaj je završio potpunim slomom kojem je kumovalo mnogo razloga, ali ne prvenstveno ekonomskih već pretežno organizacijskih i regulativnih. Ljude u komuni nije ideološki ujedinjavao u realni kolektiv nikakav religijski ili parareligijski integrator, te je odmah na površinu izbila sva suprotnost interesa i egoizama između užih realnih kolektiviteta i posve ispraznog okvira komune koji se nije ispunio stvarnim sadržajem. Kako je upravljanje komunom bilo samoupravno i konsenzualno (jer je bio zagovornik ukidanja svakog regulativnog manipuliranja ljudima kao sredstvima, a nije bilo ni priznatog karizmatskog autoriteta) dogodilo se neizbježno – kroz vrlo kratko vrijeme komuna se rasula zbog teških unutarnjih trzavica, nediscipline i pomanjakanja koordinacije.
Teorija Roberta Owena uredi
Filozofija Roberta Owena počiva na nekoliko osnovnih premisa. Jedna od njih je da čovjek nije odgovoran za svoju volju ni postupke, jer se njegov karakter i osobine oblikuju neovisno od njega. Polazeći od teze da je čovjek proizvod isključivo svog naslijeđa i okoline, zalagao se za poboljšanja u obrazovanju te za reformu rada, vjerujući da je time moguće postići napredak i dobrobit za pojednice i zajednicu.
Povezani članci uredi
Izvori uredi
- ↑ Blackburn, Simon, "Oxford Dictionary of Philosophy", Oxford University Press, 1996., str. 274. ISBN 0-19-283134-8
