Rovišće

općina i naselje u Hrvatskoj, Bjelovarsko-bilogorska županija

Rovišće (mađarski: Rojcsa) je općina u Hrvatskoj. Nalazi se u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji.

Rovišće

grb
Država Hrvatska
Županija Bjelovarsko-bilogorska

NačelnikSlavko Prišćan
Naselja12 općinskih naselja

Površina78,8 km2[1]
Površina središta10,3 km2
Koordinate45°56′N 16°44′E / 45.94°N 16.74°E / 45.94; 16.74

Stanovništvo (2021.)
Ukupno4144 [2]
– gustoća53 st./km2
Urbano1033
– gustoća100 st./km2

Poštanski broj43000 Bjelovar
Stranicaopcina-rovisce.hr

Zemljovid

Rovišće na zemljovidu Hrvatske
Rovišće
Rovišće

Rovišće na zemljovidu Hrvatske

Općinska naselja uredi

Općinska naselja su[3]: Domankuš, Gornje Rovišće, Kakinac, Kovačevac, Kraljevac, Lipovčani, Podgorci, Predavac, Prekobrdo, Rovišće, Tuk, Žabjak

Zemljopis uredi

Općina Rovišće nalazi se na prometnom pravcu Bjelovar - Zagreb. Naselje Rovišće, koje je administrativno sjedište Općine, od Bjelovara je udaljeno prema zapadu 12 km, a od Zagreba 72 km. Kroz naselje prolazi i željeznička pruga prema Zagrebu. Općina leži na padinama Bilogore koji se pruža od sjevera prema jugu.

 
Crkva Presvetog Trojstva u Rovišću

Stanovništvo uredi

Rovišće (naseljeno mjesto) uredi

  • 2001. – 1.272
  • 1991. – 1.253 (Hrvati - 1.179, Srbi - 23, Jugoslaveni - 14, ostali - 37)
  • 1981. – 1.156 (Hrvati - 1.023, Jugoslaveni - 66, Srbi - 26, ostali - 41)
  • 1971. – 1.187 (Hrvati - 1.059, Srbi - 42, Jugoslaveni - 22, ostali - 64)

Izvor uredi

  • CD rom: "Naselja i stanovništvo RH od 1857-2001. godine", Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2005.
Općina Rovišće: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
3201
3273
3278
4082
4380
4554
4498
4942
4973
5183
5285
5209
5016
4968
5262
4822
4144
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Nastala iz stare općine Bjelovar. Od 1857. do 1890. sadrži dio podataka općine Kapela, a 1869. dio podataka općine Zrinski Topolovac. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske
Naselje Rovišće: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
612
561
531
708
797
848
858
934
949
1002
1084
1187
1156
1253
1272
1196
1033
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.

Uprava uredi

Povijest uredi

Prema predaji u povelji iz 1255. godine, kralj Koloman (1102-1116) je podijelio povlastice stanovnicima Rovišća, no tokom vremena su se te povlastice zaboravile i trebalo ih je istražiti, obnoviti i ustanoviti. Ta predaja je uvelike vjerojatna ako se uzme u obzir, da je Koloman često potvrđivao razne povlastice selima u Hrvatskoj. Iz te se povelje vidi da u prostorima sjeverne Hrvatske postoje manja upravna područja, upravno-političke župe (županije). Postojale su u Zagrebu, Čazmi, Kalniku, Rovišću itd. Službeno, u sačuvanim dokumentima, Rovišće se prvi put spominje 1232. godine. Koloman (kralj Rusina i vojvoda Slavonije) darovnicom iz te godine posjed Konjsku daruje stanovnicima Rovišća, Dragi i Dragecu, posjed su mogli naslijediti i njihovi potomci.

U povelji iz 1255. stoji da je ban Stjepan došao ustanoviti već zaboravljene povlastice. Istragom se ustanovilo da su u Rovišću živjele dvije skupine stanovništva, predijalci (imali su povlastice), i kastrenzi (bez povlastica). U to doba četiri su obitelji uživale povlastice (Scenta, Stoyk, Drayn, Jak). Novom istragom ustanovljeno je da zapravo ima mnogo više, čak 60 obitelji predijalaca. No njima povlastice nisu vraćene; borili su se za njih, neki uspješno- neki ne. Ovo selo od samog osnutka ima važnu funkciju za ovaj dio Hrvatske. U 12. i 13. stoljeću ima status tvrđe-grada i župsko je središte.

Gospodarstvo uredi

Osnova na kojoj se temelji gospodarstvo Rovišća, ali i okolnih sela jest primarni sektor. Što se poljoprivrede tiče pretežno se uzgaja puno različitih kultura na malim površinama. Problem koji se javlja u većine vlasnika posjeda je taj da su im parcele raspršene, što znatno otežava i povećava troškove kvalitetne proizvodnje. Na malim parcelama seljak će uzgajati različite kulture radi veće rentabilnosti. Uzgajaju se razne vrste povrća (paprike, rajčice, kupušnjače, mahunarke…) i voća (jabuke, kruške, jagode, lubenice, breskve, maline…). Od velike važnosti je i stočarstvo od kojeg živi skoro polovica stanovništva. Svinjogojstvo je najraširenije, a glavno trgovište, sajam, na kojem se stoka prodaje jest Lanište. Već tradicionalno najveći promet ima ponedjeljkom kad dolazi velik broj kupaca iz Dalmacije. Uz svinjogojstvo i govedarstvo, koje je tkđ. važno, u posljednje vrijeme nastaje znatan broj peradarskih farmi. Treba napomenuti da Rovišće ima i ribnjačarskih potencijala koji nisu iskorišteni. Tako postoji uz kanal Konjsku mnoštvo malih ribnjaka napravljenih da se spriječi naplavljivanje koje bi onemogućilo obradu tla. Rovišće je industrijski nerazvijeno što govori činjenica da ne pripada ni varaždinskoj ni zagrebačkoj industrijskoj zoni, ali jedan dio pučanstva migrira u prostore tih zona.

Spomenici i znamenitosti uredi

 
Vitraj sv.Josipa
u župnoj crkvi sv. Trojstva.

Poznate osobe uredi

Obrazovanje uredi

Škola u Rovišću osnovana je 1830. godine.

Kultura uredi

Šport uredi

U Rovišću postoji:

Izvori uredi

  1. Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  2. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
  3. Zakon o područjima županija, gradova i oopćina u Republici Hrvatskoj: Bjelovarsko-bilogorska županijaArhivirana inačica izvorne stranice od 31. prosinca 2007. (Wayback Machine)

Vanjske poveznice uredi

 
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Rovišće
Nedovršeni članak Rovišće koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.