Rovišće

Rovišće
	Rovišće class=notpageimage\| Rovišće na zemljovidu Hrvatske
Država	Hrvatska
Županija	Bjelovarsko-bilogorska
Načelnik općine	Slavko Prišćan
Naselja u sastavu općine	14 naselja, vidi Općinska naselja
Površina	103,23 km2
Stanovništvo (2001.)	5.262
	Broj stanovnika; Rovišće, Bjelovarsko-bilogorska [uredi]
	Izvor: Državni zavod za statistiku RH; Podatci sukladni popisu od 22. rujna 2022.
Poštanski broj	43212 Rovišće

Rovišće (mađarski: Rojcsa) je općina u Hrvatskoj. Nalazi se u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji.

Općinska naselja uredi

Općinska naselja su^[1]: Domankuš, Gornje Rovišće, Kakinac, Kovačevac, Kraljevac, Lipovčani, Podgorci, Predavac, Prekobrdo, Rovišće, Tuk, Žabjak

Zemljopis uredi

Općina Rovišće nalazi se na prometnom pravcu Bjelovar - Zagreb. Naselje Rovišće, koje je administrativno sjedište Općine, od Bjelovara je udaljeno prema zapadu 12 km, a od Zagreba 72 km. Kroz naselje prolazi i željeznička pruga prema Zagrebu. Općina leži na padinama Bilogore koji se pruža od sjevera prema jugu.

Crkva Presvetog Trojstva u Rovišću

Stanovništvo uredi

Rovišće (naseljeno mjesto) uredi

2001. – 1.272
1991. – 1.253 (Hrvati - 1.179, Srbi - 23, Jugoslaveni - 14, ostali - 37)
1981. – 1.156 (Hrvati - 1.023, Jugoslaveni - 66, Srbi - 26, ostali - 41)
1971. – 1.187 (Hrvati - 1.059, Srbi - 42, Jugoslaveni - 22, ostali - 64)

Izvor uredi

CD rom: "Naselja i stanovništvo RH od 1857-2001. godine", Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2005.

Općina Rovišće: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.

broj stanovnika	3201	3273	3278	4082	4380	4554	4498	4942	4973	5183	5285	5209	5016	4968	5262	4822	4144
	1857.	1869.	1880.	1890.	1900.	1910.	1921.	1931.	1948.	1953.	1961.	1971.	1981.	1991.	2001.	2011.	2021.

Napomena: Nastala iz stare općine Bjelovar. Od 1857. do 1890. sadrži dio podataka općine Kapela, a 1869. dio podataka općine Zrinski Topolovac. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Naselje Rovišće: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.

broj stanovnika	612	561	531	708	797	848	858	934	949	1002	1084	1187	1156	1253	1272	1196	1033
	1857.	1869.	1880.	1890.	1900.	1910.	1921.	1931.	1948.	1953.	1961.	1971.	1981.	1991.	2001.	2011.	2021.

Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Uprava uredi

Povijest uredi

Prema predaji u povelji iz 1255. godine, kralj Koloman (1102-1116) je podijelio povlastice stanovnicima Rovišća, no tokom vremena su se te povlastice zaboravile i trebalo ih je istražiti, obnoviti i ustanoviti. Ta predaja je uvelike vjerojatna ako se uzme u obzir, da je Koloman često potvrđivao razne povlastice selima u Hrvatskoj. Iz te se povelje vidi da u prostorima sjeverne Hrvatske postoje manja upravna područja, upravno-političke župe (županije). Postojale su u Zagrebu, Čazmi, Kalniku, Rovišću itd. Službeno, u sačuvanim dokumentima, Rovišće se prvi put spominje 1232. godine. Koloman (kralj Rusina i vojvoda Slavonije) darovnicom iz te godine posjed Konjsku daruje stanovnicima Rovišća, Dragi i Dragecu, posjed su mogli naslijediti i njihovi potomci.

U povelji iz 1255. stoji da je ban Stjepan došao ustanoviti već zaboravljene povlastice. Istragom se ustanovilo da su u Rovišću živjele dvije skupine stanovništva, predijalci (imali su povlastice), i kastrenzi (bez povlastica). U to doba četiri su obitelji uživale povlastice (Scenta, Stoyk, Drayn, Jak). Novom istragom ustanovljeno je da zapravo ima mnogo više, čak 60 obitelji predijalaca. No njima povlastice nisu vraćene; borili su se za njih, neki uspješno- neki ne. Ovo selo od samog osnutka ima važnu funkciju za ovaj dio Hrvatske. U 12. i 13. stoljeću ima status tvrđe-grada i župsko je središte.

Gospodarstvo uredi

Osnova na kojoj se temelji gospodarstvo Rovišća, ali i okolnih sela jest primarni sektor. Što se poljoprivrede tiče pretežno se uzgaja puno različitih kultura na malim površinama. Problem koji se javlja u većine vlasnika posjeda je taj da su im parcele raspršene, što znatno otežava i povećava troškove kvalitetne proizvodnje. Na malim parcelama seljak će uzgajati različite kulture radi veće rentabilnosti. Uzgajaju se razne vrste povrća (paprike, rajčice, kupušnjače, mahunarke…) i voća (jabuke, kruške, jagode, lubenice, breskve, maline…). Od velike važnosti je i stočarstvo od kojeg živi skoro polovica stanovništva. Svinjogojstvo je najraširenije, a glavno trgovište, sajam, na kojem se stoka prodaje jest Lanište. Već tradicionalno najveći promet ima ponedjeljkom kad dolazi velik broj kupaca iz Dalmacije. Uz svinjogojstvo i govedarstvo, koje je tkđ. važno, u posljednje vrijeme nastaje znatan broj peradarskih farmi. Treba napomenuti da Rovišće ima i ribnjačarskih potencijala koji nisu iskorišteni. Tako postoji uz kanal Konjsku mnoštvo malih ribnjaka napravljenih da se spriječi naplavljivanje koje bi onemogućilo obradu tla. Rovišće je industrijski nerazvijeno što govori činjenica da ne pripada ni varaždinskoj ni zagrebačkoj industrijskoj zoni, ali jedan dio pučanstva migrira u prostore tih zona.