Lokva Rogoznica

naselje u Hrvatskoj, Grad Omiš, Splitsko-dalmatinska županija
(Preusmjereno s Ruskamen)

Lokva Rogoznica je prigradsko naselje grada Omiša, od kojeg je udaljena 7 km. Nalazi se na istoku Omiške rivijere, podno Omiške Dinare, 30 km od Splita i 25 km od Makarske.

Lokva Rogoznica
Središte naselja kod župne crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije
Država Hrvatska
Županija Splitsko-dalmatinska
Općina/gradOmiš
Najbliži veći gradSplit

Površina[1]5,1 km2
Visina0-370 mnm
Koordinate43°24′54″N 16°46′09″E / 43.414884°N 16.769303°E / 43.414884; 16.769303

Stanovništvo[2] (2021.)
Ukupno334
– gustoća65 st./km2

Poštanski broj21317 (Lokva Rogoznica)
Pozivni broj021
AutooznakaST

Zemljovid

Lokva Rogoznica na zemljovidu Hrvatske
Lokva Rogoznica
Lokva Rogoznica

Lokva Rogoznica na zemljovidu Hrvatske

Stanovništvo uredi

Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2001. godine, Lokva Rogoznica je imala 392 stanovnika, koji se bave turizmom i vinogradarstvom.

Naselje Lokva Rogoznica: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
569
757
704
763
945
911
1368
1376
472
448
432
378
318
283
392
397
334
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Do 1931. iskazivano pod imenom Rogoznica, a od 1948. do 1991. pod imenom Lokva. U 1857., 1869., 1921. i 1931. sadrži podatke za naselje Pisak, kao i dio podataka od 1880. do 1910. i u 1948., a u 1869., 1921. i 1931. za naselje Čelina. U 1948. smanjeno je izdvajanjem novog naselja Marušići i naselja Mimice. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske


Povijest uredi

Prvi pisani dokazi o postojanju naselja sežu iz 1235., kada je donesen statut općine Rogoznice. U njemu se navodi da se sedam plemićkih porodica sa svojim slugama doselilo ovdje oko 1230. godine, na zemlju koju su darovnicom dobili od hrvatsko-ugarskog kralja Bele IV. Žitelji Lokve su se u starim vremenima bavili stočarstvom, ribarstvom, a posebno vinogradarstvom (poznato rogozničko vino).[3]

Zemljopis uredi

Naselje leži na obroncima omiške Dinare, od Jadranske magistrale do 370 metara nadmorske visine (ispod same planine). Centar mjesta s crkvom nalazi se na 260 metara nadmorske visine. Plaže su šljunčane, a veliki je dio obronaka na kojima se naselje smjestilo ogoljen, zbog brojnih požara u posljednjih 10-ak godina. Prolaskom Jadranske magistrale 1966. godine Lokvari su se počeli spuštati prema moru, gradeći kuće na dotad nenaseljenim dijelovima Lokve Rogoznice: Ruskamenu (u kojem je izgrađen i hotel), Obrižu, Vojskovu, Planom ratu i Ivašnjaku, a dobar dio stanovništva se u potrazi za egzistencijom uputio u obližnji Omiš, veće gradove ili inozemstvo. U starom selu Lokvi ostao je živjeti tek manji dio stanovništva.

Znamenitosti uredi

Poznati Lokvari uredi

Izvori uredi

  1. Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  2. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
  3. a b Lokva Rogoznica. Inačica izvorne stranice arhivirana 24. veljače 2010. Pristupljeno 24. siječnja 2010. journal zahtijeva |journal= (pomoć)

Vanjske poveznice uredi

 
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Lokva Rogoznica
Nedovršeni članak Lokva Rogoznica koji govori o naselju u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.