Salama

Salama (iz talijanskog salame slana kobasica ili usoljeno meso, i latinskog salare „soliti“) vrsta je trajne kobasice.

Salama

Proizvodi se u brojnim varijantama i fermentacijama uz pomoć određenih mikroorganizama. Izvorna talijanska salama uvijek je sadržavala meso od magarca ili mule.

Danas se salame proizvode od svinjetine i govedine. Obično su sušene na zraku.

Pri proizvodnji salama, dodaju se brojni začini uključujući i salitru. Obično se sastoje od prilično grubo nasjeckanog mesa. Klasične salame imaju na kori sivo-bijelu plijesan.

Svakodnevna konzumacija kobasice ili salame, povećava rizik od raka gušterače za gotovo 20 posto.[1] Salama kod djece uzrokuje opasnost od raka crijeva.[2]

Talijanske salameUredi

 
Talijanska salama (proizvedena u Furlaniji)

U Italiji postoji najmanje 40 vrste salama. Razlikuju se po veličini mljevenog mesa, u iznosu od svinjetine i govedine, u trajanju sušenja i po dodanim začinima.

Mađarske salameUredi

Prve mađarske proizvedene su u i do danas proizvodu se u Segedinu. Mađar imena Marko Pick je imao ideju za osnivanje tvrtke za proizvodnju do tada u Mađarskoj nepoznatih talijanskih kobasica i počeo s masovnom proizvodnjom 1883. Mađarske salame se razlikuju od talijanskih uglavno po mješavini začina.

Hrvatske salameUredi

U Petrinji je 1893. Đuro Gavrilović u svojem mesarskim obrtu počeo s proizvodnjom zimske salame. Sisačka salama dobila je oznaku Izvorno hrvatsko.

IzvoriUredi

Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Salama