Satyendra Nath Bose
Satyendra Nath Bose (Kalkuta, 1. siječnja 1894. – Kalkuta, 4. veljače 1974.), indijski matematičar i fizičar. Diplomirao na Sveučilištu u Kalkuti, radio na sveučilištima u Dhaki (od 1921. do 1945.) i Kalkuti (od 1915. do 1921. i od 1945. do 1956.). Godine 1924. napisao čuveni članak o statistici fotona u kojem je izveo Planckov zakon zračenja crnog tijela. Nakon toga rada surađivao s A. Einsteinom. Ishod suradnje je Bose-Einsteinova statistika. Čestice kojima se ponašanje opisuje tom statistikom imaju cjelobrojni spin i nazivaju se bozoni. Član je Kraljevskog društva (eng. Royal Society) od 1958.[1]
| Satyendra Nath Bose | |
 | |
| Rođenje | 1. siječnja 1894. Kalkuta, Indija |
|---|---|
| Smrt | 4. veljače 1974. Kalkuta, Indija |
| Državljanstvo | Indijac |
| Polje | Fizika |
| Institucija | Sveučilište u Kalkuti Sveučilište u Dhaki |
| Alma mater | Sveučilište u Kalkuti |
| Poznat po | Bose-Einsteinova statistika Bose-Einsteinova kondenzacija Bozoni |
| Istaknute nagrade | Član Kraljevskog društva (1958.) |
| Portal o životopisima | |
Bose-Einsteinova statistika uredi
Podrobniji članak o temi: Bose-Einsteinova statistikaBose-Einsteinova statistika (po S. N. Boseu i A. Einsteinu) je kvantna statistika što se primjenjuje na bozone, čestice kojima je spin cjelobrojni višekratnik reducirane Planckove konstante. Raspodjela čestica po energijskim stanjima opisuje se matematičkom jednadžbom:
gdje je: Ei - energija stanja, μ - kemijski potencijal (energija potrebna da se sustavu pridruži dodatna čestica), k - Boltzmannova konstanta i T - termodinamička temperatura. Ispod neke kritične temperature gotovo sve čestice zauzimaju jedno (najniže) energijsko stanje (Bose-Einsteinova kondenzacija), a na višim temperaturama čestice gotovo ravnomjerno zaposjedaju sva energetska stanja, da bi na normalnim temperaturama raspodjela poprimila oblik Boltzmannove raspodjele.
Bozon uredi
Podrobniji članak o temi: BozoniBozon (po S. N. Boseu) je subatomska čestica cjelobrojnoga spina koja se podvrgava Bose-Einsteinovoj statistici. Skupini bozona pripadaju fotoni, gluoni, W-bozoni, Z-bozoni, Higgsovi bozoni, gravitoni, mezoni i složenije čestice koje sadrže parni broj fermiona, na primjer jezgre deuterija (²H) jer imaju spin 1 i jezgre helija (4He) jer imaju spin 0. Elementarni bozoni su prenositelji temeljnih međudjelovanja.