Otvori glavni izbornik
Spomenik Sette Giugno u Valletti

Sette Giugno (Sedmi lipanj) je malteški nacionalni praznik koji se slavi 7. lipnja. Toga dana 1919. godine su nakon niza nereda britanski vojnici pucali po lokalnom stanovništvu, pri čemu su ubili četvero Maltežana. To je dovelo do povećanja otpora i potpore za protalijanske stranake. U razdoblju nakon Prvog svjetskog rata zbog poremećaja u poljoprivredi i industriji u cijelom kontinentu, Malteška kolonijalna vlada nije uspjela osigurati adekvatnu opskrbu hrane za otoke. Troškovi života dramatično su povećani nakon rata.[1] Politički događaji su također temeljni uzrok ustanka. Prvi sastanak Narodne skupštine, održan je 25. veljače 1919., na sastanku je odobrena rezolucija dala put za neovisnost Malte od Britanskog Carstva. Rezoluciju je podnijela ekstremno nacionalistička frakcija na čelu s Enricom Mizzijem.

U subotu 7. lipnja 1919., Narodna skupština se susrela po drugi put. Incident je izazvan zastavom Britanskog Carstva koja je postavljena na "La Ville de Londres". Nemiri su se počeli događati na više mjesta u gradu. U jednom trenutku začuli su se pucnji iz jedne kuće, a zatim su počeli pucati vojnici. Vojni sud je otvorio istragu 16. lipnja, prijeki sud pokrenuo je istragu nad trideset i dvije osobe koje su sudjelovale u ustancima. Neredi su doveli do reformi, tako je 30. travnja 1921. proglašen novi ustav, ukinuta je politička cenzura, prvi izbori održani su po novom ustavu u listopadu 1921. godine.[2]

Tijela četiri žrtve su smještena u grobnici na groblju Addolorata 9. studenog 1924. godine. Tom je prilikom talijanska fašistička vlada slavila četiri žrtve kao "mučenike". Spomenik Sette Giugno otkriven je 7. lipnja 1986. na Trgu svetog Jurja u Valletti. Malteški parlament je prihvatio 21. ožujka 1989. zakon da Sette Giugno bude jedan od pet nacionalnih praznika na otoku.

IzvorUredi

  1. Blouet, pp. 188-189
  2. Grech, p. 72