Sibilarizacija

suglasnici k, g, h ispred i ili e prelaze u c, z, s.
Glasovne
promjene
Nepostojano a
Nepostojano e
Navezak
Vokalizacija
Palatalizacija
Sibilarizacija
Jotacija
Jednačenje po zvučnosti
Jednačenje po mjestu tvorbe
Prijeglas
Prijevoj
Refleksi jata
Ispadanje suglasnika

Sibilarizacija je glasovna promjena u hrvatskom jeziku gdje se suglasnici k, g, i h u nekim oblicima ispred i mijenjaju u c, z, i s. To je drugi i češći naziv za drugu i treću palatalizaciju.

Primjeri sibilarizacije

uredi

Sibilarizacija se provodi u sljedećim primjerima:

majka – majci; jaruga – jaruzi; snaha – snasi, noga – nozi, ruka – ruci
junak – junaci, krčag – krčazi, vuk – vuci, propuh – propusi
  • u dativu, lokativu i instrumentalu množine imenica muškog roda:
junacima, krčazima
peci, teci, lezi, strizi
  • u nesvršenih glagola prema svršenima
dignuti – dizati, uzdahnuti – uzdisati

Odstupanja od sibilarizacije

uredi

Sibilarizacija se ne provodi u sljedećim primjerima:

U nominativu imenica muškoga roda:

Bask – Baski, bronh – bronhi, erg – ergi
Čehi, Novaki (Česi, Novaci)
  • kod nekih prezimena koja nisu istovjetna s apelativima (općim imenicama) standardnog jezika
Debeljaki, Piceki
Srećko – Srećki, Zelenko – Zelenki
natucak – natucki

U dativu i lokativu imenica muškog roda ženske sklonidbe:

baka – bakin, seka – sekin, braco – bracin, zeko – zeki, striko – striki
  • kod riječi s jednosuglasničkim završetkom osnove
deka – deki, kuka – kuki, kolega – kolegi, pjega – pjegi, zaliha – zalihi
Jelka – Jelki, Luka – Luki, Jadranka – Jadranki
  • kod imenica sa završetkom -cka, -čka, -ćka, -ska, -tka, -zga
kocka – kocki, točka – točki, praćka – praćki, pljuska – pljuski, patka – patki, mazga – mazgi
Krka – Krki, Kartaga – Kartagi
  • kod imenica sa sufiksom -ka kojima osnova završava sonantom
intelektualka – intelektualki, kajkavka – kajkavki, srednjoškolka – srednjoškolki

Dvostrukosti kod sibilarizacije

uredi

Dublete kod sibilarizacije:

flamingo – flaminzi – flamingi
  • u nominativu množine prezimena čiji je izraz istovjetan s nekom općom imenicom muškoga roda
Beg – Begi – Bezi, Duh – Duhi – Dusi
mačak – mački – mačci, oplećak – oplećki – oplećci, omeđak – omećki – omećci
  • u dativu i lokativu nekih zemljopisnih imena ženskoga roda s jednosuglasničkim završetkom osnove
Lika – Lici – Liki
  • u dativu i lokativu nekih zemljopisnih imena na -ska, -ška
Aljaska – Aljaski – Aljasci, Gradiška – Gradiški – Gradišci
  • u dativu i lokativu nekih imenica sa završecima -ska, -tka, vka
guska – guski – gusci, bitka – bitki – bitci, travka – travci – travki