Sindrom Halla

Question copyright.svg
Postoji mogućnost da je tekst ili veliki dio teksta prepisan s [prepisano s više stranca, popis vidjeti na dnu ove stranice ove stranice]. Ako postoji dopusnica za uporabu teksta, to bi trebalo biti istaknuto na stranici za razgovor. Ako dopusnica ne postoji, tekst je potrebno obrisati!

Rok za isticanje potrebnih dopusnica je 14. kolovoza 2020., nakon čega će tekst biti obrisan. Vidi upute za dobivanje dopusnice.

'''SINDROM HALLA, začetak hrvatskog profesionalnog filma

- rođenog da umre (2017)''',

igrani i dokumentarni film omnibus-kolaž samostalnih priča u 3 čina Mladena Jurana

Fact Fiction tragikomedija s pjevanjem autentičnih utemeljitelja cabareta i filma

povodom 100. obljetnice prvog hrvatskog-zagrebačkog igranog filma "Brcko u Zagrebu"

film 146 minuta i mini tv serijal 3 x 55 minuta


Scenarist i redatelj MLADEN JURAN

Direktor fotografije IGOR JURAN

Montažer, vizualna i ton obrada i efekti IGOR JURAN

Izbor arhivske glazbe MLADEN JURAN

I. čin: TEROR ZABORAVA

II. čin: NA HALLINOM TRAGU - DO ISKONA I DALJE

III. čin: FENIKS NEMA JEZIK

kratki sadržaj filma i tv serijala:

Igrani i dokumentarni omnibus-kolaž film samostalnih priča o specifičnom hrvatskom sindromu indoktriniranog zaborava i izgubljenom iskonu hrvatske Slike i Zvuka. Sekvencama iz suvremenih Juranovih nedovršenih igranih filmova na tragu i u susret nizu izgubljenih prvih hrvatskih profesionalnih igranih filmova iz vremena početka hrvatske kinematografije – autorski kolaž postupak zorno i atraktivno oživljava izgubljene priče, strukturu filmskog izraza, izbor rodova i žanrova, u interpretaciji glumačkih zvijezda “ovog i onog” vremena kao što su Relja Bašić, Ena Begović, Alan Liverić, Božidar Orešković, Željko Vukmirica, Boris Svrtan, Nina Erak, Rade Šerbedžija, Darko Rundek - i zvijezda nijemog filma, nekada izuzetno popularnih imena kao što su Arnošt Grund, Aca Binički, Irma Polak, Ivo Badalić, Milada Tana, Ignjac Borštnik.

U vremenu stote obljetnice prvog hrvatskog zagrebačkog igranog filma "Brcko u Zagrebu" i nove cinema tehnologije, Relja Bašić, allias "gospon Fulir", sada "El Pi" - Lujo Pipić, vođen je faustovskom idejom da vrati mladost, polazeći od činjenice da za gledatelja svaki film (Vražji izum) predstavlja – sada. El Pi sanja long play filmove na tragu prvih hrvatskih igranih nestalih-izgubljenih filmova, koje je uglavnom snimio prvi hrvatski profesionalni filmaš, snimatelj Josip Halla (Matija Gubec, Grička vještica, Vragoljanka, Dvije sirotice, Mokra pustolovina, Dama sa crnom krinkom, Brišem i sudim, Strast za pustolovinama).

Redatelj Mladen Juran ( Transatlantic, Potonulo groblje, Trideset konja) prihvatio se, uz svesrdnu pomoć multimedijskog umjetnika, sina Igora Jurana, inovativnog postupka koji je po njemu novi, futuristički put filmskog izričaja - igrani omnibus kolaž s dokumentarnim elementima: "Fact Fiction tragikomedija s pjevanjem autentičnih utemeljitelja zagrebačkog filma i cabareta, fikcija utemeljena na povijesnim činjenicama i ostacima ostataka začetka hrvatskog profesionalne kinematografije - rođene da umre, nestane, u jednoj monumentalnoj crnoj rupi hrvatske svijesti i kulture".

Sve o tome i današnjim posljedicama "filmova (i ljudi!) u jednoj kopiji" - u novoj nadrealnoj kolaž filmskoj cjelini, uz remake prvog igranog filma snimljenog u Hrvatskoj "Napad na Narodnu banku u Rijeci, 1909."

I. NASTAVAK (ČIN) TEROR ZABORAV

Hrvatska filmska ikona Relja Bašić, allias "gospon Fulir", sada "El Pi" - Lujo Pipić (polovični alter ego autora Mladena Jurana), vođen je faustovskom idejom da vrati mladost, polazeći od činjenice da za gledatelja svaki film (Vražji izum) predstavlja – sada. El Pi sanja long play filmove u tradiciji prvih hrvatskih igranih filmova, nestalih i prepuštenih teroru zaborava, koje je snimio prvi hrvatski profesionalni snimatelj Josip Halla čije je ime također nestalo u indoktriniranoj tišini dvadesetog stoljeća. Na posao u laboratorij dolazio je neobvezno bez ugovora, sve do 1960., s košarom i doma odlazio s kemikalijama, vadio srebro iz srebrnog nitrata filmske vrpce, da bi preživio.

Pokopan je na Miroševcu, a onda u javnu kosturnicu, jer nitko nije plaćao grobarinu.U sadašnjem trenutku istraživanja dobiveni su odgovori na skoro sve upite odaslane međunarodnoj federaciji filmskih arhiva Fiaf-u i svim svjetskim relevantnim i lokalnim arhivima i kinotekama, u nadi da postoji film s Hallinim imenom. Odgovori su od reda bili niječni. Na Googleu nigdje Halline slike. O njemu vrlo šturo. Riječ, dvije. Tek na engleskom: Josip Halla je u Americi 1925. godine patentirao i njegova dva izuma za projekciju i razvijanje filma iz 1903. godine! Vremenski zid je velika prepreka u neizvjesnosti "hvatanja" istine prošlosti. Srećom za početak imamo “genetsku sliku”, rekli bi medicinari. Poput ptice Feniks, preživjela je jedna jedina minuta jednog igranog filma iz niza nestalih. U vremenu terora zaborava i El Piju su za long play filmove na tragu iskon manjkali novac i politika izvan dozvoljenog formata i potrebe režima. No, nije li, konačno, došao povoljni trenutak boljih vremena? Glasoviti saborski vritnjak koji je osjetio hrvatski ban, mađarski grofovski dotepenec Hedervary uvodna je filmska priča "VUDRIL BANA Z NOGOM VRIT", s rasnim komičarom Željkom Vukmiricom! Tragikomična nijema situacija i danas moguća! Slijedi horor s nezaboravnim Mladenom Crnobrnjom "ZVONCE ZA MRTVACE", alat za zamrle, kada je gradske bokce i sirotinju pokapao Stjepan Čohaš, zvani Pilko, što je kajkavska verzija latinske riječi – vespilo, odnosno – grobar. Bio je to veseljak i nenadmašni kockar koji je mnoge pare zatro na lutriji i kocki. U potrazi za nestalim nijemim klasicima trag vodi ka stvarnom događaju pljačke banke- do prvog hrvatskog igranog filma “NAPAD NA NARODNU BANKU U RIJECI, 1909. GODINE” i remejka sa Alenom Liverićem u ulozi uhićenog ruskog hold-up kriminalca.

II. NASTAVAK (ČIN) NA HALLINOM TRAGU - DO ISKONA I DALJE

Buntovni sin El Pija Darko Rundek (druga polovina alter ego autora Mladen Jurana) nije daleko od ruskog hold-up kriminalca iz remeka prvog igranog filma snimljenog na tlu Hrvatske. To dokazuje odmah u drugom činu kada će sa svojom razularenom grupom Haustor, usred Zagreba, drsko opljačkati banku, uz moralnu podršku duhovnog kuma Rade Šerbedžije tipa " TAKE THE MONEY AND RUN". No, iako će sin roker dodjeliti ocu status pežorativnog, pasivnog "TV MANA", El Pi će, na pravoj vremenskoj distanci od Hallina vremena, sanjati novi nijemi hit "ZAGREBAČKA LJUBAVNA PRIČA", vanvremensku melodramu s najvećom hrvatkom filmskom divom Enom Begović u ulozi neprežaljene kazališne ljepotice iz Hallina vremena - glumice Ljerke Šram i njenog napuštenog ljubavnika, oca hrvatske moderne, Milivoja Dežmana (Božidar Orešković), koji svoje kazališne komade piše za nju i zbog nje.

Činjenica da ga je "ljubav njegova života" zaboravila i okrenula se drugom koji će nakon nekog krupnijeg pronevjerenja nestati iz Zagreba. Ona oboli od tuberkoloze. Dežman napušta književno stvaralaštvo i sav se posvećuje liječničkom pozivu .

Za svoj plan uspjeva čak zagrijati okružne blagajne koje odobravaju sredstva za gradnju prvog sanatorija za liječenje tuberkoloze na Balkanu - Brestovac. Glumica je sve rjeđe nastupala, a doktor je podjednako i uzaludno pazio na nju i njenog sina. I malom Isakoviću ispunjavao je svakojaku želju, jer je znao da i on nosi klicu majčine bolesti.

U kreativnom zanosu stvara se novi ljubavni trokut u filmu "ŠLJIVAR PROTIV TRI CARA": Telegrafi su u sve europske metropole otkucali vijest: ljubavni par Lujza Koburg (Ena Begović) i Geza Matačić (Boris Svrtan) uhvaćeni i sprovedeni u zatvor u Zagrebu. Princeza Lujza upućena u Zavod za umobolne a Geza Matačić izveden pred Vojni sud gdje će odgovarati za falsificiranje mjenice na golem iznos...

Nekako u to vrijeme mnogi mladi ljudi tada su se željeli priključiti novom svijetu filma. Fascinirale su ih priče o Lumiereovim velikim zaradama, spektakli u kojima su učestvovali kraljevi i prinčevi. Mladi Josip Halla izučio je fotografski zanat, a onda je u Berlinu učio kod Oskara Messtera, jednog od utemeljivača njemačke kinematografije. Zatim se vraća u Zagreb i bezuspješno pokušava davati kino predstave: vrijeme putujućih kinematografa već je prošlo, a za stalnu dvoranu trabalo se imati kapital. Croatia d.d. je za nekoliko ratnih godina stvorila uvjete za profesionalnu proizvodnju filmova, da bi 1917. godine realizirala prvi hrvatski zagrebački igrani film “Brcko u Zagrebu”, “šaljivu igru u 2 čina s predigrom” u trajanju od pola sata, ekranizaciju kazališne komedije “Alaj su nas nasamarili” - iznimno popularnog pjevača, komičara i mimičara Arnošta Grunda.

III. NASTAVAK (ČIN) FENIKS NEMA JEZIK

Najambiciozniji projekt hrvatskog filmskog iskona predstavljala je psihološka melodrama “BRIŠEM I SUDIM” koja je konačno realizirala zahtjevnu ambiciju da bude uspješna kod publike što predstavlja raritet i iznimku, jer domaće gledateljstvo uglavnom prihvaća samo strane melodrame. To što je taj film danas dijelom sačuvan, u nizu od sedamnaest nestalih igranih filmova, sekunde koje sugeriraju život-pokret, predstavljaju figuru Feniksa na zgarištu začetka hrvatskog profesionalnog igranog filma. Scenarij filma “Brišem i sudim” pažljivo je povjeren dokazanom filmskom znalcu Ignjatu Borštniku, također i režija iskusnom Arnoštu Grundu, "najvećem komičaru koji je u Zagrebu uopće glumil". Josip Halla i Ljudevit Šašek snimali su u romantičnom, alpskom ambijentu Bleda. Uz Borštnika nastupio je još i Ivo Badalić, Tošo Lesić, Rumunjka Cara Negri i debitant na filmu Tito Strozzi, te kćerka redatelja Arnošta Grunda Milada Tana, zajedno sa svojom sestrom Zorkom Grund, jedna od dviju prvih filmskih glumica u Hrvatskoj kojoj je to jedina djelatnost.

Redatelj "BRCKA U ZAGREBU" Arsen Mass, Ante Masovčić bio je tajnik zagrebačkog HNK, a ekipa iz ovog kazališta, Arnošt Grund, scenarist i glumac, te Irma Polak, Tonka Savić, Stjepan Bojničić, glumci, u to su doba glumili po kabareima, i u kazalištu, i smatrali su da je došlo vrijeme da snime prvi film. Na njemu su radili praktički besplatno, gotovo amaterski. Usmena predaja kaže da je Grund ”bil najveći komičar koji je u Zagrebu uopće glumil". Grund je za film adaptirao priču o dva bračna para koja žive u okolici Zagreba. Muškarcima su njihove supruge pomalo već dosadile i oni izmisle razlog zašto moraju ići u Zagreb. One, ne znajući gdje su njihovi muževi idu, također dolaze u grad, i nakon susreta kreću peripetije s operetnom damom.

Odmah po “Brcku u Zagrebu” prva hrvatska tvornica filmova “Croatia” kreće u ambiciozan projekt "MATIJA GUBEC ", uz otvaranje kino-škole čiji će polaznici nastupati u masovnim scenama filma, zajedno s glumcima Borivojem Raškovićem i Ninom Vavrom. Scenarij je, prema Šenoinom romanu, napisala popularna i slavna Marija Jurić Zagorka, oslanjajući se na kazališnu adaptaciju pod vodstvom redatelja Ace Biničkog. Najava "VRAGOLANKE" je bila “sjajna vesela igra u 5 čina sa prekrasnom inscenacijom u kojoj se osobito ističe kći našeg nenadkriljivog komičara Zorka Grund u naslovnoj ulozi”.

Samo tri godine poslije Brcka Croatia je snimila "GRIČKU VJEŠTICU", prema popularnom romanu i uspjele kazališne predstave Marije Jurić Zagorke, u režiji Ace Biničkog. "DVIJE SIROTE" snimane su u svijetu u više verzija. Najzanimljivija je ona koju je tri godine poslije Alfreda Grunhuta u Zagrebu, 1921. godine, realizirao utemeljitelj filma kao posebne umjetnosti - veliki David Wark Griffith. Mnogi taj Griffitov film danas smatraju najsavršenijim povjesnim nijemim filmom. Ponajviše uspjeha imala je "MOKRA PUSTOLOVINA", redatelja i glumca Arnošta Grunda, sa popularnom Irmom Polak, Micikom Žličar i Acom Biničkim. Jednostavnog i duhovitog zapleta to je jedini film Croatie prikazivan i u bečkim kinima. "DAMA U CRNOJ KRINKI", redatelja Roberta Staerka i s glumcima Milicom Mihičić, Jelkom Anić, Ivanom Badalićem, Linom Klitsch i Ignjatom Borštnikom, predstavljena je kao “elegantna melodrama iz mondenskog svijeta”.

Najambiciozniji projekt predstavljala je psihološka melodrama “BRIŠEM I SUDIM” koja je konačno realizirala zahtjevnu ambiciju da bude uspješna kod publike što predstavlja raritet i iznimku, jer domaće gledateljstvo uglavnom prihvaća samo strane melodrame. To što je taj film danas dijelom sačuvan, u nizu od sedamnaest nestalih igranih filmova, sekunde koje sugeriraju život-pokret, predstavljaju figuru Feniksa na zgarištu začetka hrvatskog profesionalnog igranog filma. Scenarij filma “Brišem i sudim” pažljivo je povjeren dokazanom filmskom znalcu Ignjatu Borštniku, također i režija iskusnom Arnoštu Grundu. Uz Borštnika nastupio je još i Ivo Badalić, Tošo Lesić, Rumunjka Cara Negri i debitant na filmu Tito Strozzi, te kćerka redatelja Arnošta Grunda Milada Tana. Marija-Ana otkriva da je nevoljeni suprug vara s tipkačicom, pa se vraća svojoj ljubavi iz đačkih klupa Egonu Kamenskom, sinu susjednog veleposlanika s kojim ima zabranjenu vezu. Marija-Ana rodi kčer Vandu. Suprug, veleposjednik Zala proda posjed i nestaje s ljubavnicom, ostavlja Mariju-Anu da umre na očevim rukama. Egon bježi u Ameriku. Marija-Ana prije smrti preda ocu pismo za Egona koje se zametne. Tijekom drame povremeno se prati veleposjednik Zala koji pati od teških psiholoških trauma. Nekoliko godina kasnije, u drugom dijelu, Egon se vraća i dramatično spašava lijepu Vandu od opasnog avanturiste. Ona njeguje njegove rane, zaljube se i vjenčaju. Toman Osojski pronađe izgubljeno pismo, otkrije tajnu, ali nema snage da prekine trajnu vezu njegove unuke i ljubavnika njegove kćeri.

Svjedoci i protagonisti žive i nestaju, zajedno sa svojim filmovima i životima, u jednoj kopiji, koje nikada nisu institucionalno bile istražene. Svijet nije u puno boljoj situaciji. Preko devedeset posto svjetske baštine iz pionirskog razdoblja medija filma zauvijek je uništeno. Nama je ostala niti jedna minuta koja se u Hrvatskoj kinoteci Državnog arhiva vodi pod:- filmska vrpca, acetatna vrpca Kodak, 35 mm. - nema tona. - kratkometražni, insert (17 m; 1 min) - NEMA jezik. U vremenu kada, u akciji raščiščavanja zbirki filmova na staroj nitratnoj podlozi, veliki svjetski arhivi više ne žele čuvati neidentificirane stare filmove iz drugih država, postoji pritajena nada da će i Hallini nestali igrani filmovi jednog dana biti pronađeni, makar u jednoj kopiji s kojom su i rođeni. Ovaj film možda pomogne da se identificiraju i vrate na prave adrese.

PRODUKCIJA

ADRIATIC ART MEDIA FILM U KOPRODUKCIJI S INTER FILMOM I HRT-om

I U SURADNJI S DRŽAVNIM ARHIVOM - HRVATSKOM KINOTEKOM, GRADOM ZAGREBOM, FORMULA FILMOM, CROATIA FILMOM, MH FILMOM PARIS

IZVOR PRESS ADRIATIC ART MEDIA FILM 2017 https://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=82&kazid=940


HR: https://www.havc.hr/hrvatski-film/katalog-hrvatskih-filmova/sindrom-halla-zacetak-hrvatskog-profesionalnog-filma-rodjenog-da-umre

ENG: https://www.havc.hr/eng/croatian-film/croatian-film-catalogue/syndrome-halla-the-inception-of-croatian-professional-film-born-to-die

https://www.havc.hr/infocentar/novosti/premijera-omnibus-kolaz-filma-sindrom-halla-u-zagrebackoj-kinoteci

https://www.hina.hr/vijest/9629566</nowiki <nowiki>https://www.nacional.hr/film-sindrom-halla-mladena-jurana-premijerno-u-kinoteci/

https://www.politikaplus.com/novost/163863/film-sindrom-halla-mladena-jurana-premijerno-u-kinoteci