Sjeverna Osetija-Alanija

Republika Sjeverna Osetija-Alanija (ruski: Респу́блика Се́верная Осе́тия–Ала́ния, čitaj Respublika Sjevernaja Asetija-Alanija; osetski: Цӕгат Ирыстоны Аланийы Республикӕ, u prijeslovu: Căgat Irystony Alanijy Respublikă) je federalni subjekt u Rusiji.

Republika Sjeverna Osetija-Alanija
Республика Северная Осетия-Алания
Цӕгат Ирыстоны Аланийы Республикӕ
 
 
Zastava Sjeverne Osetije-Alanije Grb Sjeverne Osetije-Alanije

Zemljopisni položaj federalnog subjekta u Ruskoj Federaciji
Glavni grad Vladikavkaz
Službeni jezici ruski, osetski
Politički status republika
Savezni okrug Južni
Gospodarska regija Sjevernokavkaska
predsjednik Taimuraz Dzambekovič Mamsurov
(Таймураз Мамсуров)
Premijer-ministar
(Премьер-министр)
Alan Georgijevič Boradzov
(Алан Георгиевич Борадзов)
Zakonodavno tijelo (32)
Glava zakonodavne vlasti
(Глава законодательной власти)
Larisa Habicova
(Лариса Хабицова)
Površina 85. po veličini
 - ukupno 8.000 km²
 - % vode zanemarivo %
Stanovništvo 68. po veličini
 - ukupno (2002.) 710.275
 - Gustoća 88,8/km²
Himna -
Vremenska zona
Moskovsko vrijeme (UTC+3)
Automobilska oznaka 15

Povijest uredi

Zemljopis uredi

Republika se nalazi na sjevernom Kavkazu. Sjeverni dio republike se nalazi u Stavropoljskoj ravnici. Postotno, 22% površine ove republike je pod šumama.

Rijeke uredi

Sve rijeke u ovoj republici su u porječju rijeke Tereka. Najveće rijeke su:

Jezera uredi

Planine uredi

 
Zemljovid s označenim područjem Sjeverne Osetije-Alanije
 
Zemljovid Sjeverne Osetije-Alanije

Svo gorje u ovoj ruskoj republici su dijelom Kavkaza. Najviši vrhovi su Džimara (4780 m) i Ulipata (4638 m).

Prirodna bogatstva uredi

Od prirodnih bogatstava, u Sjevernoj Osetiji-Alaniji postoje nalazišta bakra, cinka, mineralnih voda, nedirnute zalihe nafte i zemnog plina. Republika je bogata i šumskim bogatstvima, odnosno drvom, a od energetskih izvora valja spomenuti hidroenergiju.

Klima uredi

Klima je umjereno kontinentalna.

  • Prosječna siječanjska temperatura: –5°C
  • Prosječna srpanjska temperatura: +24°C
  • Prosječna godišnja količina padalina: 400 – 700 mm u nizinskom dijelu, preko 1000 mm u gorju

Upravna podjela uredi

Stanovništvo uredi

Oseti u Sjevernoj Osetiji su većinom kršćani, uz manju muslimansku manjinu. Govre osetskim i ruskim jezikom.

U Sjevernoj Osetiji-Alaniji živi velika zajednica neizvornih Inguša i Armenaca.

Dijel Inguša je odselio u Ingušku raspadom SSSR-a i izbijanjem međunacionalnih sukoba u ovim prostorima. U isto vrijeme, izbjeglice iz susjednih republika, većinom Južne Osetije su se preselile u Sjevernu Osetiju.

Sve skupa, preko 90 različitih naroda živi u Alaniji, a pored četiri najveće zajednice, Oseta, Rusa, Inguša i Armenaca, živu i Gruzijci, Židovi, Azeri, Asirci, Grci, dagestanski narodi, Nijemci , Tatari i ini. Udjeli su idući:

  • Broj stanovnika: 710.275 (2002.)
    • gradsko: 464.875 (65,5%)
    • selsko: 245.400 (34,5%)
    • muškaraca: 336.035 (47,3%)
    • žena: 374.240 (52,7%)
  • žena na 1000 muškaraca: 1114
  • Prosječna dob: 33,8 g.
    • u gradu: 34,2 g.
    • na selu: 32,9 g.
    • muška: 30,4 g.
    • ženska: 36,9 g.
  • Broj domaćinstava: 200.191 (sa 690.806 st.)
    • gradskih: 143.397 (s 447.884 st.)
    • selskih: 56.794 (s 242.922 st.)
  • Prosječna očekivana životna dob: nema podataka

Vjera uredi

Najviše pripadnika imaju pravoslavni kršćani i Islam.

Najveći gradovi uredi

Politika uredi

Predsjednik Vlade je u Alaniji je i predsjednik republike.

Od 2005., predsjednik je Taimuraz Dzambekovič Mamsurov. Mamsurov je naslijedio Aleksandra Sergejeviča Dzasohova, koji je dragovoljno napustio svoj položaj 31. svibnja 2005. godine.

Kultura uredi

Postoji šest profesionalnih kazališta.

Znanost i prosvjeta uredi

Najvažnije visokoškolske i akademske ustanove su:

Sve se nalaze u Vladikavkazu.

Gospodarstvo uredi

Usprkos neizbježnog gospodarskog tereta brojnih izbjeglica, Sjeverna Osetija je najbolje stojeća republika na Sjevernom Kavkazu. Najurbaniziranija je, s brojnim tvornicama za proizvodnju kovina (olovo, cink, volfram itd.), elektrotehnička, kemijska i prehrambena industrija (prerada hrane).

Domaće poljodjelstvo je usredotočeno na stočarstvo, prvenstveno ovčarstvo i kozarstvo, a od ratarstva, uzgoj žitarica, voća i pamuka.

Promet uredi

Postoji zračna luka u Vladikavkazu. Prometna podgradnja je dobro razvijena, a željezničke pruge i ceste su glavne prometnice.

Poznata Gruzijska ratna cesta spaja Vladikavkaz s Prekokavkazjem.

Vidi još uredi

Vanjske poveznice uredi

 
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Sjeverna Osetija-Alanija

Opće uredi

Prosvjeta uredi

Masmediji uredi