Sjeverna Osetija-Alanija

Republika Sjeverna Osetija-Alanija; Республика Северная Осетия-Алания; Цӕгат Ирыстоны Аланийы Республикӕ; ;
Zastava Sjeverne Osetije-Alanije	Grb Sjeverne Osetije-Alanije
	; Zemljopisni položaj federalnog subjekta u Ruskoj Federaciji
Glavni grad	Vladikavkaz
Službeni jezici	ruski, osetski
Politički status	republika
Savezni okrug	Južni
Gospodarska regija	Sjevernokavkaska
predsjednik	Taimuraz Dzambekovič Mamsurov ; (Таймураз Мамсуров)
Premijer-ministar ; (Премьер-министр)	Alan Georgijevič Boradzov ; (Алан Георгиевич Борадзов)
Zakonodavno tijelo	(32)
Glava zakonodavne vlasti ; (Глава законодательной власти)	Larisa Habicova ; (Лариса Хабицова)
Površina	85. po veličini
- ukupno	8.000 km²
- % vode	zanemarivo %
Stanovništvo	68. po veličini
- ukupno (2002.)	710.275
- Gustoća	88,8/km²
Himna	-
Vremenska zona	; Moskovsko vrijeme (UTC+3)
Automobilska oznaka	15

Republika Sjeverna Osetija-Alanija (ruski: Респу́блика Се́верная Осе́тия–Ала́ния, čitaj Respublika Sjevernaja Asetija-Alanija; osetski: Цӕгат Ирыстоны Аланийы Республикӕ, u prijeslovu: Căgat Irystony Alanijy Respublikă) je federalni subjekt u Rusiji.

Povijest Uredi

Podrobniji članak o temi: Povijest Sjeverne Osetije-Alanije

Zemljopis Uredi

Republika se nalazi na sjevernom Kavkazu. Sjeverni dio republike se nalazi u Stavropoljskoj ravnici. Postotno, 22% površine ove republike je pod šumama.

Površina: 8000 km²
- Granice:
- unutarnje: Kabardino-Balkarija (Z/SZ/S), Stavropoljski kraj (S), Čečenija (SI/I), Ingušetija (I/SI)
- međunarodne: Gruzija (uključujući Južnu Osetiju) (SE/S/SW)
Najviši vrh: Džimara, 4780 m
Najveća udaljenost sjever-jug: 130 km.
Najveća udaljenost istok-zapad: 120 km.

Rijeke Uredi

Sve rijeke u ovoj republici su u porječju rijeke Tereka. Najveće rijeke su:

Terek (~600 km)
Uruh (104 km)
Ardon (101 km)
Kambilejevka (99 km)
Gizeldon (81 km)
Fiagdon
Sunža

Jezera Uredi

Planine Uredi

Zemljovid s označenim područjem Sjeverne Osetije-Alanije

Zemljovid Sjeverne Osetije-Alanije

Svo gorje u ovoj ruskoj republici su dijelom Kavkaza. Najviši vrhovi su Džimara (4780 m) i Ulipata (4638 m).

Prirodna bogatstva Uredi

Od prirodnih bogatstava, u Sjevernoj Osetiji-Alaniji postoje nalazišta bakra, cinka, mineralnih voda, nedirnute zalihe nafte i zemnog plina. Republika je bogata i šumskim bogatstvima, odnosno drvom, a od energetskih izvora valja spomenuti hidroenergiju.

Klima Uredi

Klima je umjereno kontinentalna.

Prosječna siječanjska temperatura: –5°C
Prosječna srpanjska temperatura: +24°C
Prosječna godišnja količina padalina: 400 – 700 mm u nizinskom dijelu, preko 1000 mm u gorju

Upravna podjela Uredi

Podrobniji članak o temi: Upravna podjela Sjeverne Osetije-Alanije

Stanovništvo Uredi

Oseti u Sjevernoj Osetiji su većinom kršćani, uz manju muslimansku manjinu. Govre osetskim i ruskim jezikom.

U Sjevernoj Osetiji-Alaniji živi velika zajednica neizvornih Inguša i Armenaca.

Dijel Inguša je odselio u Ingušku raspadom SSSR-a i izbijanjem međunacionalnih sukoba u ovim prostorima. U isto vrijeme, izbjeglice iz susjednih republika, većinom Južne Osetije su se preselile u Sjevernu Osetiju.

Sve skupa, preko 90 različitih naroda živi u Alaniji, a pored četiri najveće zajednice, Oseta, Rusa, Inguša i Armenaca, živu i Gruzijci, Židovi, Azeri, Asirci, Grci, dagestanski narodi, Nijemci , Tatari i ini. Udjeli su idući:

Oseti 53 %
Rusi 30 %
Inguši 5 %
Armenci 2 %
ostali 10 %

Broj stanovnika: 710.275 (2002.)
- gradsko: 464.875 (65,5%)
- selsko: 245.400 (34,5%)
- muškaraca: 336.035 (47,3%)
- žena: 374.240 (52,7%)
žena na 1000 muškaraca: 1114
Prosječna dob: 33,8 g.
- u gradu: 34,2 g.
- na selu: 32,9 g.
- muška: 30,4 g.
- ženska: 36,9 g.
Broj domaćinstava: 200.191 (sa 690.806 st.)
- gradskih: 143.397 (s 447.884 st.)
- selskih: 56.794 (s 242.922 st.)
Prosječna očekivana životna dob: nema podataka

Vjera Uredi

Najviše pripadnika imaju pravoslavni kršćani i Islam.

Najveći gradovi Uredi

Vladikavkaz 314.500
Mozdok 41.800
Beslan 35.600
Alagir 20.500
Ardon 17.000

Politika Uredi

Predsjednik Vlade je u Alaniji je i predsjednik republike.

Od 2005., predsjednik je Taimuraz Dzambekovič Mamsurov. Mamsurov je naslijedio Aleksandra Sergejeviča Dzasohova, koji je dragovoljno napustio svoj položaj 31. svibnja 2005. godine.

Kultura Uredi

Postoji šest profesionalnih kazališta.

Znanost i prosvjeta Uredi

Najvažnije visokoškolske i akademske ustanove su:

Sve se nalaze u Vladikavkazu.

Gospodarstvo Uredi

Usprkos neizbježnog gospodarskog tereta brojnih izbjeglica, Sjeverna Osetija je najbolje stojeća republika na Sjevernom Kavkazu. Najurbaniziranija je, s brojnim tvornicama za proizvodnju kovina (olovo, cink, volfram itd.), elektrotehnička, kemijska i prehrambena industrija (prerada hrane).

Domaće poljodjelstvo je usredotočeno na stočarstvo, prvenstveno ovčarstvo i kozarstvo, a od ratarstva, uzgoj žitarica, voća i pamuka.

Promet Uredi

Postoji zračna luka u Vladikavkazu. Prometna podgradnja je dobro razvijena, a željezničke pruge i ceste su glavne prometnice.

Poznata Gruzijska ratna cesta spaja Vladikavkaz s Prekokavkazjem.

Vidi još Uredi

Vanjske poveznice Uredi

Logotip Zajedničkog poslužitelja

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Sjeverna Osetija-Alanija