Sjeverna Osetija-Alanija
Republika Sjeverna Osetija-Alanija (ruski: Респу́блика Се́верная Осе́тия–Ала́ния, čitaj Respublika Sjevernaja Asetija-Alanija; osetski: Цӕгат Ирыстоны Аланийы Республикӕ, u prijeslovu: Căgat Irystony Alanijy Respublikă) je federalni subjekt u Rusiji.
Республика Северная Осетия-Алания Цӕгат Ирыстоны Аланийы Республикӕ | |||||
|---|---|---|---|---|---|
| |||||
 Zemljopisni položaj federalnog subjekta u Ruskoj Federaciji | |||||
| Glavni grad | Vladikavkaz | ||||
| Službeni jezici | ruski, osetski | ||||
| Politički status | republika | ||||
| Savezni okrug | Južni | ||||
| Gospodarska regija | Sjevernokavkaska | ||||
| predsjednik | Taimuraz Dzambekovič Mamsurov (Таймураз Мамсуров) | ||||
| Premijer-ministar (Премьер-министр) |
Alan Georgijevič Boradzov (Алан Георгиевич Борадзов) | ||||
| Zakonodavno tijelo | (32) | ||||
| Glava zakonodavne vlasti (Глава законодательной власти) |
Larisa Habicova (Лариса Хабицова) | ||||
| Površina | 85. po veličini | ||||
| - ukupno | 8.000 km² | ||||
| - % vode | zanemarivo % | ||||
| Stanovništvo | 68. po veličini | ||||
| - ukupno (2002.) | 710.275 | ||||
| - Gustoća | 88,8/km² | ||||
| Himna | - | ||||
| Vremenska zona |  Moskovsko vrijeme (UTC+3) | ||||
| Automobilska oznaka | 15 | ||||
PovijestUredi
Podrobniji članak o temi: Povijest Sjeverne Osetije-Alanije
ZemljopisUredi
Republika se nalazi na sjevernom Kavkazu. Sjeverni dio republike se nalazi u Stavropoljskoj ravnici. Postotno, 22% površine ove republike je pod šumama.
- Površina: 8000 km²
- Granice:
- unutarnje: Kabardino-Balkarija (Z/SZ/S), Stavropoljski kraj (S), Čečenija (SI/I), Ingušetija (I/SI)
- međunarodne: Gruzija (uključujući Južnu Osetiju) (SE/S/SW)
- Najviši vrh: Džimara, 4780 m
- Najveća udaljenost sjever-jug: 130 km.
- Najveća udaljenost istok-zapad: 120 km.
RijekeUredi
Sve rijeke u ovoj republici su u porječju rijeke Tereka. Najveće rijeke su:
JezeraUredi
PlanineUredi
Svo gorje u ovoj ruskoj republici su dijelom Kavkaza. Najviši vrhovi su Džimara (4780 m) i Ulipata (4638 m).
Prirodna bogatstvaUredi
Od prirodnih bogatstava, u Sjevernoj Osetiji-Alaniji postoje nalazišta bakra, cinka, mineralnih voda, nedirnute zalihe nafte i zemnog plina. Republika je bogata i šumskim bogatstvima, odnosno drvom, a od energetskih izvora valja spomenuti hidroenergiju.
KlimaUredi
Klima je umjereno kontinentalna.
- Prosječna siječanjska temperatura: –5°C
- Prosječna srpanjska temperatura: +24°C
- Prosječna godišnja količina padalina: 400 – 700 mm u nizinskom dijelu, preko 1000 mm u gorju
Upravna podjelaUredi
Podrobniji članak o temi: Upravna podjela Sjeverne Osetije-AlanijeStanovništvoUredi
Oseti u Sjevernoj Osetiji su većinom kršćani, uz manju muslimansku manjinu. Govre osetskim i ruskim jezikom.
U Sjevernoj Osetiji-Alaniji živi velika zajednica neizvornih Inguša i Armenaca.
Dijel Inguša je odselio u Ingušku raspadom SSSR-a i izbijanjem međunacionalnih sukoba u ovim prostorima. U isto vrijeme, izbjeglice iz susjednih republika, većinom Južne Osetije su se preselile u Sjevernu Osetiju.
Sve skupa, preko 90 različitih naroda živi u Alaniji, a pored četiri najveće zajednice, Oseta, Rusa, Inguša i Armenaca, živu i Gruzijci, Židovi, Azeri, Asirci, Grci, dagestanski narodi, Nijemci , Tatari i ini. Udjeli su idući:
- Broj stanovnika: 710.275 (2002.)
- gradsko: 464.875 (65,5%)
- selsko: 245.400 (34,5%)
- muškaraca: 336.035 (47,3%)
- žena: 374.240 (52,7%)
- žena na 1000 muškaraca: 1114
- Prosječna dob: 33,8 g.
- u gradu: 34,2 g.
- na selu: 32,9 g.
- muška: 30,4 g.
- ženska: 36,9 g.
- Broj domaćinstava: 200.191 (sa 690.806 st.)
- gradskih: 143.397 (s 447.884 st.)
- selskih: 56.794 (s 242.922 st.)
- Prosječna očekivana životna dob: nema podataka
VjeraUredi
Najviše pripadnika imaju pravoslavni kršćani i Islam.
Najveći gradoviUredi
- Vladikavkaz 314.500
- Mozdok 41.800
- Beslan 35.600
- Alagir 20.500
- Ardon 17.000
PolitikaUredi
Predsjednik Vlade je u Alaniji je i predsjednik republike.
Od 2005., predsjednik je Taimuraz Dzambekovič Mamsurov. Mamsurov je naslijedio Aleksandra Sergejeviča Dzasohova, koji je dragovoljno napustio svoj položaj 31. svibnja 2005. godine.
KulturaUredi
Postoji šest profesionalnih kazališta.
Znanost i prosvjetaUredi
Najvažnije visokoškolske i akademske ustanove su:
- Sjevernokavkasko državno tehnološko sveučilište
- Sjevernokavkasko državno sveučilište
- Sjevernokavkaska državna medicinska akademija
- Gorsko državno poljodjelsko sveučilište
Sve se nalaze u Vladikavkazu.
GospodarstvoUredi
Usprkos neizbježnog gospodarskog tereta brojnih izbjeglica, Sjeverna Osetija je najbolje stojeća republika na Sjevernom Kavkazu. Najurbaniziranija je, s brojnim tvornicama za proizvodnju kovina (olovo, cink, volfram itd.), elektrotehnička, kemijska i prehrambena industrija (prerada hrane).
Domaće poljodjelstvo je usredotočeno na stočarstvo, prvenstveno ovčarstvo i kozarstvo, a od ratarstva, uzgoj žitarica, voća i pamuka.
PrometUredi
Postoji zračna luka u Vladikavkazu. Prometna podgradnja je dobro razvijena, a željezničke pruge i ceste su glavne prometnice.
Poznata Gruzijska ratna cesta spaja Vladikavkaz s Prekokavkazjem.
Vidi jošUredi
Vanjske povezniceUredi
OpćeUredi
- Službene stranice Predsjednika Republike Inačica izvorne stranice arhivirana 6. lipnja 2009..
- Službene stranice Parlamenta Sjeverne Osetije-Alanije Inačica izvorne stranice arhivirana 8. prosinca 2006..
- Osetija—povijest, kultura, politika, novosti.
- Svjetlopisi iz Sjeverne Osetije-Alanije (na esperantu).
- Dobrodošli u Sjevernu Osetiju (autorice Tome Kulajeve) (na osetskom).
ProsvjetaUredi
- Sjevernoosetsko državno sveučilište.
- Sjevernoosetska državna medicinska akademija.
- Visoki institut za menedžment Inačica izvorne stranice arhivirana 7. studenoga 2006..
- Civilizacijski institut.
MasmedijiUredi
- Elektronička inačica sjevernoosetskog dnevnika Severnaya Osetija.
- Info o Sjevernoj Osetiji - portal 15. regija(15y Region).