Sjevernogermanski jezici

Sjevernogermanski jezici jedna su od tri osnovne skupine germanskih jezika koji se govore na području Skandinavije i nekim otocima u sjevernom Atlantiku. Razvili su se iz staronordijskog jezika.

Karta sjevernogermanskih jezika
Skandinavski jezici:

██ Danski

██ Norveški

██ Švedski

Otočni jezici:

██ Islandski i Ferojski

Razredba uredi

Tradicionalna razredba podrazumjeva dvije skupine sjevernogermanskih jezika podijeljene prema genetskoj srodnosti:[1]

  1. istočnoskandinavski jezici:
    1. danski
    2. švedski
  2. zapadnoskandinavski jezici:
    1. ferojski
    2. islandski
    3. norveški

Alternativna, suvremenija podjela prema povijesnom razvoju tih pet jezika dijeli ih na sljedeće skupine:[2]

  1. otočni jezici:
    1. islandski
    2. ferojski
  2. skandinavski jezici:
    1. južnoskandinavski: a) danski (dijalekti danskoga)
    2. sjevernoskandinavski: a) norveški (dijalekti norveškoga), b) švedski (dijalekti švedskoga)

U toj podjeli, islandska, ferojska i skandinavska skupina smatraju se trima zasebnim dijalekatskim kontinuumima. Danski pak tvori zasebnu skupinu unutar skandinavskog kontinuuma zbog izrazite jezične inovativnosti kroz 20. stoljeće kojom se znatno odvojio od norveškog i švedskog.[3]

Međusobna razumljivost uredi

Unatoč tomu što se često uspoređuju s hrvatskim, srpskim i bošnjačkim jezikom, mjerenje stupnja međusobne razumljivosti između mlađih govornika (ispod 25 godina starosti) standardnih skandinavskih jezika, koje je sproveo Nordijski fond kulture i Nordijsko vijeće ministara, pokazuje da postoje znatne poteškoće u međusobnoj razumljivosti i da paralela s južnoslavenskom situacijom nije održiva.[4]

Izvori uredi

  1. Gooskens 2020., str. 763.
  2. Gooskens 2020., str. 763–764.
  3. Gooskens 2020., str. 762–764.
  4. Kordić, Snježana. 2024. Ideology Against Language: The Current Situation in South Slavic Countries (PDF). Nomachi, Motoki; Kamusella, Tomasz (ur.). Languages and Nationalism Instead of Empires. Routledge Histories of Central and Eastern Europe (engleski). Routledge. London. str. 168–169. doi:10.4324/9781003034025-11. ISBN 978-0-367-47191-0. OCLC 1390118985. (COBISS.SR). (COBISS.SI). Inačica izvorne stranice arhivirana 10. siječnja 2024. Pristupljeno 9. veljače 2024.. Research conducted by the Nordic Culture Fund (Nordiska kulturfonden) and the Nordic Council of Ministers (Nordiska ministerrådet) from 2002 to 2005 with native speakers of Danish, Norwegian and Swedish under the age of twenty-five showed that Copenhagen’s youth understand only 36 percent of spoken Swedish and 41 percent of spoken Norwegian; Oslo’s youth understand 71 percent of spoken Swedish and 65 percent of spoken Danish; Stockholm’s youth understand 55 percent of spoken Norwegian and 34 percent of spoken Danish [...] Since the South Slavic language situation is sometimes compared to the Scandinavian one, it should be noted that the mutual intelligibility between the standard varieties spoken in Bosnia-Herzegovina, Croatia, Montenegro and Serbia is at the highest level, meaning that it is significantly higher than between spoken standard Danish, Norwegian and Swedish.

Literatura uredi

  • Gooskens, Charlotte. 2020. The North Germanic Dialect Continuum. The Cambridge Handbook of Germanic Linguistics. Cambridge University Press. str. 761–782.

Vanjske poveznice uredi