Sjeverozapadno dorsko narječje
Sjeverozapadno dorsko narječje (također i sjeverozapadno grčko) jest grupa dijalekata bliska dorskom, a ponekad među njima uopće nema razlike. Neki ga smatraju dijelom južnog dorskog, a neki južni dorski drže dijelom sjeverozapadnoga dorskog, dok drugi oba smatraju podgrupama zapadnog grčkog. Zapadni solunski i boetski bili su pod jakim utjecajem ovoga narječja.
Zapadna grupa: ██ dorsko ██ ahejsko dorsko | Središnja grupa: ██ eolsko | Istočna grupa: ██ atičko ██ jonsko |
Iako se na njega gleda kao na skup dijalekata, postoje drukčija mišljenja onih koji smatraju da nije riječ o pravome skupu, nego o različitim dijalektima koji su utjecali jedni na druge.[2] Razlike su ipak bile dovoljno male za razumijevanje iako je ponekad bila potrebna manja prilagodba.[3]
Najraniji epigrafski tekstovi na ovome narječju potječu iz vremena od šestog do petog stoljeća prije Krista.[3] Oni pokazuju fonološka i morfonološka obilježja narječja, ali većina ovih osobina nije specifična za ovo narječje, nego postoji i u drugim.[3] Od glavne dorske grupe razlikuje se po:[4]
- dativu množine treće deklinacije koji glasi -οις (-ois) umjesto -σι(ν) (-si(n)), primjerice μειόνοις meíonois — μείοσι meíosi
- dativu jednine o-deklinacije koji ima nastavak -οι (-oi) umjesto -ῳ (-ōi): Ἀσκλαπιοῖ Asklapioî — Ἀσκλαπιῷ Asklapiōî
- Upotrebi prijedloga ἐν (en) i akuzativa umjesto εἰς (eis) i akuzativa: ἐν οἶκον en oîkon — εἰς οἶκον eis oîkon
- skupu -στ (-st) umjesto -σθ (-sth), primjerice γενέσται genestai — γενέσθαι genesthai
- skupu -αρ- umjesto -ερ-: ἁμάρᾱ hamára umjesto ἁμέρᾱ haméra (dorski) i ἡμέρα hēméra (atički)
- mediopasivnom participu na -eimenos umjesto na -oumenos.
Razlikuje se od četiri do pet dijalekata: fokidski, lokrijski (ozolski i opuntski), elejski, epirski i makedonski.
Izvori
uredi- ↑ Roger D. Woodard (2008), "Greek dialects", in: The Ancient Languages of Europe, ed. R. D. Woodard, Cambridge: Cambridge University Press, p. 51.
- ↑ Méndez Dosuna, Julián. 1985. Los dialectos dorios del noroeste : gramática y estudio dialectal. Ediciones Universidad de Salamanca. Salamanca, España. ISBN 84-7481-327-1. OCLC 13630785
- ↑ a b c Filos, Panagiotis. The Dialectal Variety of Epirus; Studies in Ancient Greek Dialects: From Central Greece to the Black Sea. Walter de Gruyter. str. 230.
- ↑ A history of ancient Greek : from the beginnings to late antiquity. A.-Ph Christidēs, M. Arapopoulou, Maria Chritē, Centre for the Greek Language. [Rev. & expanded translation of the Greek text] izdanje. Cambridge University Press. Cambridge, UK. 2007. ISBN 0-521-83307-8. OCLC 62307689CS1 održavanje: others (link)