Skandinavsko gorje
Skandinavsko gorje (švedski: Skanderna, Fjällen ili Kölen, finski Köli, norveški Kjølen) je planinski lanac koji prolazi kroz Skandinavski poluotok. Gorje je nastalo kaledonskom orogenezom. Zapadna strana gorja je strma i ošto pada u Sjeverno i Norveško more, tvoreći poznate fjordove u Norveškoj, dok na sjeveroistoku gorje se polako spušta prema Finskoj. Na sjeveru tvori granicu između Norveške i Švedske s vrhovima višim od 2.000 m kod Arktičkog kruga. Gorje je dugo 1.700 km, a široko 320 km.[1]
Skandinavsko gorje | |
---|---|
Galdhøpiggen najviši vrh gorja
| |
Visina | ![]() |
Država / pokrajina | ![]() ![]() ![]() |
Ostali vrhovi | Kebnekaise 2104 m , Halti 1324 m. |
![]() |
Samo mali dio gorja se nalazi u sjeverozapadnoj Finskoj, ali su to tek niska brda. Planine nisu jako visoke, ali su na mjestima vrlo strme. Galdhøpiggen u južnoj Norveškoj je najviši vrh s 2469 metara, Kebnekaise je najviši vrh na švedskoj strani s 2104 m, dok je Halti najviši vrh u Finskoj s 1324. Kombinacija sjeverne lokacije i vlage sa sjevernog Atlantika rezultat je nastanka mnogih ledenih polja i ledenjaka. Temperatura pada s povećanjem nadmorske visine, a permafrost (geol. trajno zamrznuto tlo) postaje uobičajno na oko 1500 metara nadmorske visine, na svojoj zapadnoj padini u južnoj Norveškoj i na oko 1200 metara na istočnoj padini u južnoj Norveškoj u blizini granice sa Švedskom. U sjevernoj Norveškoj, permafrost postaje uobičajna na oko 800 do 900 m na zapadnoj padini i oko 200 do 300 metara na istočnoj padini.[2]
Galerija Uredi
Izvor Uredi
- ↑ Nationalencyklopedin Maurits Lindström, jezik=švedski, pristupljeno=18. srpnja 2010.
- ↑ http://www.cicero.uio.no/fulltext/index.aspx?id=9539