Skenderevo je seosko naselje u Bačkoj, na sjeveru autonomne pokrajine Vojvodine, Srbija.

Skenderevo
Skenderevo
Koordinate: 46°01′N 19°28′E / 46.017°N 19.467°E / 46.017; 19.467
Država Srbija
Pokrajina Vojvodina
Okrug Sjevernobački okrug
Općina Subotica
Poštanski broj 24214
Pozivni broj 024
Registarska oznaka SU
Zemljovid
Skenderevo na zemljovidu Srbije
Skenderevo
Skenderevo

Zemljopisni položaj uredi

Nalazi se 13 km jugoistočno od Subotice, na 46° 1' 27,3504" sjeverne zemljopisne širine i 19° 27' 56,2602" istočne zemljopisne dužine.

Upravna organizacija uredi

Upravno pripada Sjevernobačkom okrugu AP Vojvodine. Dijelom je Gornjeg Tavankuta, a osim Skenderova, u njemu su ovi krajevi: Vuković kraj, Partizan, Rata.

Povijest uredi

Tavankutski Hrvati su mnogo pridonijeli antifašističkoj borbi u Drugom svjetskom ratu. Na Skenderevu se za vrijeme mađarske okupacije nalazila velika partizanska baza.[1]

Promet uredi

Do sela vodi autobusna linija.[2] U selu je željeznička postaja na pruzi Subotica - Bajmak.

Stanovništvo uredi

Povijesno je jednim od hrvatskih naselja u Bačkoj.[3]

Znamenitosti uredi

Znamenitosti su akumulacijsko jezero Skenderevo, omiljeno odredište ribiča i križ krajputaš. Križ krajputaš je od visokokvalitetnog norveškog kamena vulkanskog podrijetla koji je visoka sjaja a na njemu ne rastu ni alge ni lišajevi. Podigao ga je 2011. Mirko Skenderović blizu svog salaša u spomen na rano preminule roditelje i nedavno preminulu suprugu. Nekad su ovdje bila dva križa krajputaša na putu prema Mišićevu, no prvog iz 1912. srušili su radnici poljodjelske zadruge Peščara, a drugi iz 1861. godine, nalazio se pored stare škole.[4]

Literatura uredi

  1. Blaško H. Vojnić: Subotica juče i danas, 1950., str. 30
  2. Vozni red: Subotica - Mirgeš - Skenderevo
  3. Ante Sekulić: Bački Bunjevci i Šokci, Školska knjiga, Zagreb 1989., str. 28, ISBN 86-03-99816-7
  4. Subotica - Krst krajputaš u Skenderevu, izvor RTV Yueco

Vidi još uredi