Skenderevo je seosko naselje u Bačkoj, na sjeveru autonomne pokrajine Vojvodine, Srbija.

Skenderevo
Skenderevo
DržavaSrbija
PokrajinaVojvodina
OkrugSjevernobački okrug
OpćinaSubotica

Koordinate46°01′N 19°28′E / 46.017°N 19.467°E / 46.017; 19.467

Poštanski broj24214
Pozivni broj024
Registarska oznakaSU
Zemljovid
Skenderevo na zemljovidu Srbije
Skenderevo
Skenderevo

Zemljopisni položaj

uredi

Nalazi se 13 km jugoistočno od Subotice, na 46° 1' 27,3504" sjeverne zemljopisne širine i 19° 27' 56,2602" istočne zemljopisne dužine.

Upravna organizacija

uredi

Upravno pripada Sjevernobačkom okrugu AP Vojvodine. Dijelom je Gornjeg Tavankuta, a osim Skenderova, u njemu su ovi krajevi: Vuković kraj, Partizan, Rata.

Povijest

uredi

Tavankutski Hrvati su mnogo pridonijeli antifašističkoj borbi u Drugom svjetskom ratu. Na Skenderevu se za vrijeme mađarske okupacije nalazila velika partizanska baza.[1]

Promet

uredi

Do sela vodi autobusna linija.[2] U selu je željeznička postaja na pruzi Subotica - Bajmak.

Stanovništvo

uredi

Povijesno je jednim od hrvatskih naselja u Bačkoj.[3]

Znamenitosti

uredi

Znamenitosti su akumulacijsko jezero Skenderevo, omiljeno odredište ribiča i križ krajputaš. Križ krajputaš je od visokokvalitetnog norveškog kamena vulkanskog podrijetla koji je visoka sjaja a na njemu ne rastu ni alge ni lišajevi. Podigao ga je 2011. Mirko Skenderović blizu svog salaša u spomen na rano preminule roditelje i nedavno preminulu suprugu. Nekad su ovdje bila dva križa krajputaša na putu prema Mišićevu, no prvog iz 1912. srušili su radnici poljodjelske zadruge Peščara, a drugi iz 1861. godine, nalazio se pored stare škole.[4]

Literatura

uredi
  1. Blaško H. Vojnić: Subotica juče i danas, 1950., str. 30
  2. Vozni red: Subotica - Mirgeš - Skenderevo
  3. Ante Sekulić: Bački Bunjevci i Šokci, Školska knjiga, Zagreb 1989., str. 28, ISBN 86-03-99816-7
  4. Subotica - Krst krajputaš u Skenderevu, izvor RTV Yueco

Vidi još

uredi