Sklerocij

Poljo

Sklerocij (plural sklerociji, od grčkog skleros - tvrdo) je kompaktna masa očvršćenog micelija gljiva koja sadrži rezerve hraniva. Dakle, jedna od uloga sklerocija je da bude rezerva koloniji gljivica za preživljavanje u iznimnim okolišnim uvjetima. Kod nekih viših oblika gljivica kao što je ergot, sklerocij se odvaja i opstaje u "uspavanom" stanju dok se ne steknu povoljni uvjeti za rast. Za sklerocij se je ispočetka pogrešno mislilo da je individualni organizam i bio je opisivan kao zasebna vrsta sve dok nije Louis René Tulasne dokazao 1853.g. da je sklerocij tek faza u životnom ciklusu nekih gljivica.[1] Daljnja istraživanja su pokazala da se ova razvojna faza pojavljuje kod više vrsta gljivica, koje pripadaju različitim skupinama gljivica. Sklerocij je važan u razumijevanju životnog ciklusa i razmnožavanja gljivica, kao izvor hrane, kao medicinski preparat i u tretiranju bolesti na usjevima.

Ergot na pšenici

IzvoriUredi

  1. L. R. Tulasne (1853) "Mémoire sur l'ergot des Glumacées" (Memoir on the ergot of grasses), Annales des Sciences Naturelles, Botanique, 3rd series, 20 : 5-56.

Vanjske povezniceUredi

Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Sklerocij
  • [1]Inačica izvorne stranice arhivirana 15. prosinca 2017. (Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, Biološki odsjek, 2014.)
  • [2] (Hrvatsko biološko društvo 1885, 9. Hrvatski biološki kongres s međunarodnim sudjelovanjem, Rovinj, 23. – 29. rujna 2006.)