Slivnica

Naselje u Hrvatskoj

Slivnica je naselje u Općini Posedarje, u Zadarskoj županiji.

Slivnica
Slivnica na karti Hrvatska
Slivnica
Slivnica
Slivnica na zemljovidu Hrvatske
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Županija Zastava zadarske zupanije.gif Zadarska
Općina/Grad Posedarje (grb).gif Posedarje
Površina 26,46 km²
Zemljopisne koordinate 44°14′35″N 15°26′54″E / 44.24305556°N 15.44833333°E / 44.24305556; 15.44833333
Stanovništvo (2011.)
 - Ukupno 834
Broj stanovnika
Slivnica (Posedarje, Zadarska) [uredi]
2001. 876
2011. 834
2021. 785
Izvor: Državni zavod za statistiku RH
Podatci sukladni popisu od 22. rujna 2022.

Pošta Posedarje /23242
Pozivni broj 023
Autooznaka ZD
Slivnica na karti Zadarska županija
Slivnica
Slivnica
Slivnica na zemljovidu Zadarske županije
Pogled na Gradinu zima.jpg

ZemljopisUredi

Slivnica je jedno od površinom većih naselja u Zadarskoj županiji. Raštrkana je nedaleko od obale Velebitskog kanala i mjesta Vinjerca, Posedarja, Jovića, Grgurica, i Gornjeg Poličnika s kojima graniči, te Novigradskog mora, Novskog ždrila i doline rječice Bašćice. Cesta Posedarje - Pag - Lun prema otoku Pagu prolazi kroz Slivnicu, a zaseoke, kojih ima oko 20 spajaju lokalne ceste. Sjeveroistočni dio naselja zauzima krško Slivničko bilo s najvišim vrhom Oraška (Lergova) gradina, 268 m. Niži dijelovi su u porječju Bašćice koja teče Slivničkim poljem u čijoj su podlozi lapori i pješčenjaci (fliš) prekriveni mladim naplavinama. Klima je ugodna, prevladavaju topla ljeta i blage zime. Ovaj prostor obilježava i bura koja zna biti vrlo snažna s olujnim udarima. Prosječne temperature srpnja su 24,5 °C a siječnja 6,5 °C. Padne oko 950 mm padalina godišnje. Snijeg u prosjeku pada svake 3 godine. Katastarska općina izlazi i na Velebitski kanal gdje je plaža u uvali Bokulja otvorena prema Velebitu. Od voda najznačajnija je rječica Bašćica s pritocima te veći broj izvora i zdenaca koji upućuju na postojanje podzemnih voda. Slivnicu čine Gornja Slivnica (Bokulja ili zapadne Lerge, Jukići, Brkljače, Lerge, Ćukovići, Mijolovići Gornji, Juričevići, Landeke, Brisnica, Kalaca Selo/Kalaci) i Donja Slivnica (Veršići Gornji, Zekići, Brkljače Donje, Zekići, Žunići, Mijolovići Donji, Grgići/Mijolovići te Podastrana ili Podgalije gdje su Kneževići i Veršići Donji).[1]

GalerijaUredi

 
Plaža Bokulja
 
Slivnica zimi
 
Glavna cesta prema Pagu

StanovništvoUredi

Prema popisu stanovništva iz 2011. Slivnica je imala ukupno 834 stanovnika.[2] Stanovništvo je živjelo u 275 kućanstava, a u naselju je bilo čak 416 stanova. Prosječno kućanstvo imalo je 2,9 stanovnika (1991. 3,7 kada je bilo 289 kućanstava). Naselje obilježavaju napuštanje poljoprivrede, smanjenje broja stanovnika, kućanstava, iseljavanje i postupna urbanizacija. Velik broj Slivničana odselio je u Zadar, Rijeku i inozemstvo. Najveći broj stanovnika zabilježen je 1961. godine - 1228. Po narodnosti Slivničani su mahom Hrvati.[nedostaje izvor]

Naselje Slivnica: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
431
313
448
444
484
636
520
762
1035
1136
1228
1193
1119
1061
876
834
785
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.


UpravaUredi

Do 1806. Slivnica je pripadala općini Novigrad, zatim 1806. – 1811. u vrijeme francuske uprave, općini Posedarje, zatim opet do 1945. općini Novigrad. U razdoblju 1952./1953. bila je dio općine Vinejrac, a 1953. – 1962. općine Posedarje. Od 1962. do 1992. pripala je općini Zadar. Od 1993. dio je općine Posedarje a čine je 2 mjesna odbora s pripadajućim dijelovima naselja (zaseocima) pa otud i imena (Gornja i Donja Slivnica).

PovijestUredi

Prostor Slivnice naseljen je od starijega kamenog doba; postoje tragovi iz mlađeg kamenog doba i bakrenog. Gusto naseljeno u doba Liburna i Rimljana. Na brežuljcima oko sela ostatci triju liburnskih gradina (Gradina od Bokulje, Mijolovića gradina i Lergova ili Oraška gradina). Najveća je u željeznom dobu i u vrijeme rimske uprave bila Oraška gradina s utvrdom koja je nadzirala Velebitski kanal i naselja s obje njegove strane te velik dio Ravnih kotara. Rimljani su stare Liburne romanizirali, a dolaskom Hrvata prevladali su hrvatski jezik i hrvatski rodovsko-plemenski ustroj. Slivničku župu okupljalo je staro svetište s crkvom Sv. Kuzmana i Damjana, u granicama Ninske biskupije. U pisanim izvorima Slivnica se spominje 1301. i 1389., a spominju se i starija selišta koja su činila srednjovjekovnu hrvatsku Slivnicu: Poričane, Bašćica, Rakita, Zidine, Podzidine, Kamenjane, Mundići, Maljine i dr. Slivnica je jedno od najstarijih naselja nekadašnjeg srednjovjekovnog novigradskog distrikta. U srednjem vijeku pripadala je (istočni dio) hrvatskim knezovima Krbavskim Kurjakovićima, tj. njihovom ogranku Posedarskima, a zapadni dio zadarskoj vlasteli. Uvođenjem mletačke uprave na hrvatskom Jadranu početkom 15. st., Slivnica je velikim dijelom pripala obitelji Venier, a kasnije obitelji Licini. S Vinjercom (Kaštel Slivnice, Kaštel Rimanić, Kaštel Venier) bila je kršćanska predstraža na granici s Osmanskim Carstvom koje se proširilo u Hrvate (R. kotari) u prvoj pol. 16. st. Osmanlije je nisu mogli osvojiti iako su to često pokušavali, zbog čega je stanovništvo bilo u stalnoj opasnosti. U 19. stoljeću zapadni dio kupili su Kneževići i Veršići iz Vinjerca, a istočni je bio u vlasništvi knezova Benja-Posedarskih iz Zadra. Početkom 19. st. zajednička župa Vinjerac-Slivnica preustrojena je u samostalne župe Vinjerac, Slivnica i Seline, koje su ukinućem Ninske biskupije pripale Zadarskoj nadbiskupiji, Dekanatu Ražanac. Sredinom 19. st. kroz Slivnicu je izgrađena stara cesta iz Zadra preko Poličnika i Slivnice do Vinjerca. Jedan izvor vode, nazvan Slivnica, podno Oraške gradine, dao je ime selu. Pokraj tog izvora (danas lokva) bila je podignuta u staro vrijeme crkva koja se vremenom pokazala neodgovarajućom i neupotrebljivom te je 1845. crkvenim sredstvima i suradnjom mještana obnovljena i podignuta dva metra očuvavši prijašnje dimenzije. Župa sv. Kuzmana i Damjana, mučenika ustanovljena je oko 1759. U župi je djelovala bratovština sv. Kuzme i Damjana. Svoju feštu mjesto slavi 27. rujna.[3]

Spomenici i ZnamenitostiUredi

  • Župna Crkva Sv. Kuzme i Damljana
  • Gradina kod zaljeva Bokulja, prema Jovićima
  • Miolovića gradina, južno od Gradine kod Bokulje, opasana suhozidnim bedemima od neobrađenog vapnenca
  • Lergova gradina s ostacima suhozidnih kućica

GospodarstvoUredi

Stanovništvo se bavi stočarstvom, posebice po kamenjarskim pašnjacima Gornje Slivnice, poljodjelstvom u polju uz Bašćicu, ali i na drugim površinama, turizmom, lovom i poduzetništvo, a znatan dio mještana čine pomorci.

ObrazovanjeUredi

Do polovice 20. stoljeća Slivničani su pohađali osnovnu školu u Vinjercu, a tada je počela s radom osmogodišnja škola koja je postupnim opadanjem broja djece ukinuta koncem 70-tih godina 20. stoljeća. Otada djeluju područne škole OŠ Braća Ribar Posedarje u Gornjoj i Donjoj Slivnici, a upisuju učenike od prvog do četvrtog razreda osnovne škole.

KulturaUredi

Spomenici kulture su pretpovijesne liburnske gradine i grobni humci, kameni zdenci i ostatci ruralne arhitekture u više zaselaka. Župna crkva sv. Kuzme i Damjana obnovljena je 1845. godine. Neprekinuti niz župnika poznat je od 1769. Crkva je ponovno obnovljena i produžena 1988. Jednobrodna je sa sakristijom; glavni oltar sa svetohraništem i drvenim kipovima sv. Kuzme i Damjana; kameni oltar prema puku; na postoljima uza zid drveni kipovi Gospe od Zdravlja i sv. Josipa; kamena škropionica i zvonik s dva zvona.

Sačuvano je pučko (glagoljaško) pjevanje dijelova mise i nekoliko drugih napjeva.

Od 2000. g. djeluje i kulturno umjetničko društvo koje nosi ime KUD Sv.Kuzman i Damjan - Slivnica, a njeguje tradiciju pjesme i plesa slivničkoga kraja.[4]

ŠportUredi

IzvoriUredi

  1. Magaš, Damir; Brtan, Josip. 2015. Prostor i vrijeme knezova Posedarskih. Zemljopisna obilježja i povijesni razvoj Općine Posedarje. Posedarje, Slivnica, Vinjerac, Podgradina, Islam Latinski, Ždrilo i Grgurice journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  2. Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, popis 2011.
  3. Matične knjige - Mjesto - slivnica. www.dazd.hr. Pristupljeno 18. ožujka 2022.
  4. OSTACI ILIRSKIH GRADINA Nestaju svjedoci vrijednog povijesnog blaga. Zadarski list. 23. studenoga 2020. Inačica izvorne stranice arhivirana 1. prosinca 2020. Pristupljeno 18. ožujka 2022.CS1 održavanje: bot: nepoznat status originalnog URL-a (link)

LiteraturaUredi

  • Damir Magaš, Vinjerac, Zavod za povijesne znanosti HAZU, HGD Zadar, Zadar, Zagreb, 1999.


   Nedovršeni članak Slivnica koji govori o naselju u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

  Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj.