Snježana Abramović Milković

Snježana Abramović Milković, (2. studenoga 1961.) je hrvatska plesačica, koreografkinja i kulturna menadžerica.

Snježana Abramović Milković
Rođenje 2. studenoga 1961.
Zanimanje plesačica i koreografkinja
Portal o životopisima

Niz godina radila je kao plesačica, a 1992. godine postaje umjetničkom voditeljicom Zagrebačkog plesnog ansambla.[1] Od 10. prosinca 2014. ravnateljica je Zagrebačkog kazališta mladih.[2]

Obrazovanje uredi

Godine 1980. diplomirala je na Školi za balet i ritmiku Ane Maletić u Zagrebu, na Odsjeku ritmike i plesa, a 1991. na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu, Odsjeku eksperimentalne biologije. Godine 2004. sudjelovala je u Programme Courants du Monde u organizaciji Maisones des Cultures du Monde i Ministarstva vanjskih poslova Republike Francuske koji je realizirala proučavajući produkcijske modele i načine financiranja plesnih centara u Francuskoj, kao i modele organizacije Ministarstva kulture Francuske.[3]

Suradnica za scenski pokret uredi

Suradnica je za scenski pokret u kazališnim predstavama relevantnih hrvatskih kazališta kao što su:[3]

  • Teatar Rugantino, Zagreb
    • Prva žena, druga žena, r. Vladimir Stojsavljević, 2006. (2008. Zlatni zub – nagrada za najbolju predstavu u cjelini na Festivalu smijeha i komedije).
  • GK Kerempuh, Zagreb
    • Cabaret, J. Masteroff / F. Ebb / J. Kander, r. Vlatko Dulić, 2001.
    • Revizor, N. V. Gogolj, r. Paolo Magelli, 1997. (1998. Zlatni smijeh – nagrada Večernjeg lista za najbolju predstavu u cjelini na 22. danima satire).
    • Pir malograđana, Bertolt Brecht, r. Eduard Miler, 1996. (1997. Nagrada hrvatskog glumišta za najbolju predstavu u cjelini u kategoriji drame).
  • Gradsko kazalište Žar ptica, Zagreb
    • Siromah i vrag, Zinka Kiseljak, r. Saša Broz, 2012.
  • Dječje kazalište Branka Mihaljevića, Osijek
    • Grozdana na zrnu papra, A. D. Pongrašić, r. Dražen Ferenčina, 2005.

Koreografkinja u operama uredi

Kao samostalna umjetnica, radi u eminentnim kazalištima u zemlji te je dosada koreografirala u 18 opernih naslova:[3]

Rad u Zagrebačkom plesnom ansamblu uredi

Umjetnička je voditeljica Zagrebačkog plesnog ansambla od 1992. godine. 22 cjelovečernje plesne predstave ansambla i realizira više od 15 koprodukcija s kazalištima i nezavisnim grupama u zemlji i inozemstvu. Organizira gostovanja na relevantnim festivalima i kazališnim kućama u inozemstvu te ZPA gostuje u Njemačkoj, Francuskoj, Belgiji, Rusiji, Sloveniji, Mađarskoj, Italiji, Portugalu, Litvi, Španjolskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji, Poljskoj, Meksiku, Egiptu, Koreji i Izraelu. Iznimna reputacija Zagrebačkog plesnog ansambla počiva na originalnim radovima. Pod njezinim umjetničkim vodstvom ansambl surađuje s priznatim umjetnicima iz zemlje i inozemstva. Za rad ZPA značajno je otvaranje prostora novom načinu razmišljanja o plesu i prostoru za istraživanje.[3]

Festival plesa i neverbalnog kazališta Svetvinčenat uredi

Godine 2000. osnovala je Festival plesa i neverbalnog kazališta Svetvinčenat, gdje je umjetnička direktorica.[1] Festival plesa i neverbalnog kazališta svojom se dugom tradicijom pokazao kao omiljeno okupljalište plesnih stručnjaka i ljubitelja plesne umjetnosti. Festival je predstavio više od 150 grupa iz Hrvatske i svijeta s više od 190 produkcija, što ga čini najvažnijim ljetnim plesnim festivalom u regiji. Festivalski ciljevi sastoje se od prezentiranja recentnih inozemnih i domaćih ostvarenja iz područja plesa, edukacije novih generacija publike, promocije interkulturalnog dijaloga i transnacionalne mobilnosti suvremenog plesa. Festival je posjetilo više od 40.000 gledatelja.[3]

Profesionalna plesačica uredi

Od 1980. godine do 2004. godine kao aktivna profesionalna plesačica suvremenog plesa nastupa u Hrvatskoj u značajnim plesnim produkcijama:[3]

  • Isto, Ksenija Zec, Teatar &TD, 2004.
  • M.U.R., Ksenija Zec, Teatar &TD, 2002.
  • Lovci čežnje, Bebeto Cidra, ZKM, 1998.
  • Pohvala sladostrasti, Kilina Cremona, ZKM, 1996.
  • Prepoznavanje krajolika, J. C. Garcia, ZKM,1996.
  • Tango je tužna misao koja se pleše, Ksenija Zec, ZKM, 1995.
  • Sub Rosa, Katja Šimunić, ZKM, 1994.
  • Ruta, Jasminka Neufeld, ZKM, 1993.
  • Koraci, Samuel Beckett, r. S. Ivić, HNK Osijek, prva ratna premijera, 1992.
  • Madrid cafe, Katja Jocić, Jasminka Neufeld-Imrović, Ksenija Zec, Klub Kulušić, 1991.
  • Travijata, r. Branko Brezovac, k. J.Besprozvany, koprodukcija Eurokaz i ZKM, 1989.
  • Vilina kosa, Katja Šimunić, Klub Kulušić, 1986.
  • Mansarda, Katja Šimunić, Klub Kulušić, 1983.

Izvori uredi

Vanjske poveznice uredi