Wikipedija

SpaceX Red Dragon

SpaceX Red Dragon bio je od 2011. do 2017. koncept za korištenje modificiranog SpaceX Dragona 2 bez posade za jeftine misije slijetanja na Mars koje bi se lansirale pomoću raketa Falcon Heavy.

Računalno stvoren prikaz spuštanja kapsule na Mars

Primarni cilj početne misije Red Dragon bio je testirati tehnike i tehnologiju za ulazak u Marsovu atmosferu s opremom koju bi ljudska posada mogla koristiti.[1] Niz misija na Mars trebao je biti tehnološki putokaz za mnogo veću misiju kolonizacije Marsa SpaceX koja je najavljena u rujnu 2016.[2] Dodatna predložena upotreba misije zahtijevala je isporuku uzorka rovera za povratak na površinu Marsa.

Program je zamišljen 2011. kao potencijalna misija NASA Discovery koja bi trebala krenuti već 2022., a razvijao se nekoliko godina nakon što nije dobio NASA-ino financiranje iz ciklusa programa Discovery Mission 2013-2015. U travnju 2016. SpaceX je objavio da su potpisali nefinancirani ugovor s NASA-om, pružajući tehničku podršku, za lansiranje ne prije 2018. U veljači 2017. SpaceX je objavio da je datum lansiranja odgođen na ne prije 2020. U srpnju 2017. Elon Musk je najavio da će razvoj biti zaustavljen i resursi preusmjereni na Starship.[3]

Povijest razvoja uredi

SpaceX je 2011. godine surađivao s NASA-inim istraživačkim centrom Ames na izradi studije izvedivosti za misiju koja bi tražila dokaze života na Marsu (biopotpisi), u prošlosti ili sadašnjosti. SpaceX-ova kapsula Dragon verzija 1 koristi se samo za prijevoz tereta, dok SpaceX Dragon 2 prevozi astronaute za Međunarodnu svemirsku postaju. Prijedlog Red Dragon zahtijevao je izmjene kako bi se mogao koristiti za prijevoz tereta na Mars,[1] slijetanje pomoću retroraketa i postati preteča ljudske misije na Mars.[4]

Sustav slijetanja uredi

Zbog svog dizajna koji integrira robusni toplinski štit i snažne potisnike, modificirana kapsula SpaceX Dragon 2 mogla bi, s daljnjim razvojem, moći izvršiti sve potrebne funkcije ulaska, spuštanja i slijetanja kako bi isporučila terete od 1 tone ili više do površine Marsa bez korištenja padobrana; uporaba padobrana nije izvediva bez značajnih izmjena vozila.

Nakon izravnog ulaska u atmosferu brzinom od 6 km/s izračunato je da bi vlastiti aerodinamički otpor kapsulu mogao dovoljno usporiti da ostatak spuštanja bude unutar sposobnosti SuperDraco retropropulzijskih potisnika. Mogao bi biti dizajniran s pomakom težišta (CG) kako bi ušao s omjerom uzgona i otpora od 0,24 (kao Mars Science Laboratory). Prešao bi izravno iz atmosferskog leta u motorno spuštanje brzinom od 2,24 macha. Retrorakete bi usporile letjelicu dok se spušta u gornju atmosferu Marsa nadzvučnom brzinom. Oko 1900 kg pogonskog goriva osiguralo bi Δv potrebno za meko slijetanje pri 2,4 m/s. [5]

Očekivalo se da će ovaj pristup omogućiti kapsuli da sleti na mnogo više marsovske elevacije nego što bi se to moglo učiniti s padobranom, i točnost slijetanja unutar 10 kilomeara.[6] Od 2011. inženjerski tim SpaceX-a razvijao je opcije za integraciju korisnog tereta s kapsulom Dragon.[7] Potencijalna mjesta slijetanja bila bi polarna mjesta ili mjesta srednje geografske širine s dokazanim ledom blizu površine.[8]

U srpnju 2017. Musk je objavio da je razvoj propulzivnog slijetanja prestao u korist "puno bolje" tehnike slijetanja za Starship.

Izvori uredi

  1. ↑ a b David, Leonard. 7. ožujka 2014. Project 'Red Dragon': Mars Sample-Return Mission Could Launch in 2022 with SpaceX Capsule. Space.com. Inačica izvorne stranice arhivirana 2. ožujka 2021. Pristupljeno 8. ožujka 2014.
  2. ↑ Cowing, Keith. 28. travnja 2016. SpaceX Will Start Going to Mars in 2018. SpaceRef. Inačica izvorne stranice arhivirana 3. svibnja 2016. Pristupljeno 28. travnja 2016.
  3. ↑ Grush, Loren. 19. srpnja 2017. Elon Musk suggests SpaceX is scrapping its plans to land Dragon capsules on Mars. The Verge. Inačica izvorne stranice arhivirana 31. srpnja 2017. Pristupljeno 19. srpnja 2017.
  4. ↑ Wall, Mike. 31. srpnja 2011. 'Red Dragon' Mission Mulled as Cheap Search for Mars Life. SPACE.com. Inačica izvorne stranice arhivirana 1. prosinca 2011. Pristupljeno 1. svibnja 2012.
  5. ↑ Red Dragon-MSL Hybrid Landing Architecture for 2018  Arhivirana inačica izvorne stranice od 12. studenoga 2020. (Wayback Machine) Concepts and Approaches for Mars Exploration, held June 12–14, 2012 in Houston, Texas. LPI Contribution No. 1679, id.4216
  6. ↑ E. Sklyanskiy, M. R. Grover; A. D. Steltzner & Sherwood. Veljača 2012. RED DRAGON-MSL HYBRID LANDING ARCHITECTURE FOR 2018 (PDF). Jet Propulsion Laboratory. NASA. Inačica izvorne stranice arhivirana (PDF) 12. studenoga 2020. Pristupljeno 4. srpnja 2012.
  7. ↑ NASA ADVISORY COUNCIL (NAC) - Science Committee Report (PDF). Ames Research Center, NASA. 1. studenoga 2011. Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 20. siječnja 2013. Pristupljeno 1. svibnja 2012.
  8. ↑ Red Dragon. Feasibility of a Dragon-derived Mars lander for scientific and human-precursor investigations (PDF). 8m.net. 31. listopada 2011. Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 16. lipnja 2012. Pristupljeno 14. svibnja 2012.
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=SpaceX_Red_Dragon&oldid=6589752"