Otvori glavni izbornik

Specijalni rat protiv Hrvatske (ili "hibridni rat protiv Hrvatske") je termin koji označava subverzivne aktivnosti protiv Republike Hrvatske.

Neki intelektualci odbijaju govor o specijalnom ratu protiv Hrvatske, prepoznajući u takvom govoru potencijal koji bi u hrvatskom društvu mogao dovesti do svojevrsnog Makartizma.

Specijalni rat protiv Hrvatske u godinama njezinog stvaranjaUredi

Tijekom Domovinskog rata 1991.-1995. razotkrile su hrvatske obavještajne službe više operacija kojima se sredstvima psihološkog rata i stanovitog broja terorističkih čina nastojalo umanjiti međunarodni ugled Hrvatske, pouzdanje naroda u vrh države, u obrambene snage i povjerenje u sposobnost Hrvatske da opstane u ratu. Te su se protuhrvatske aktivnosti nastavljale na aktivnosti jugoslavenske diplomacije i drugih državnih tijela, koje su radi očuvanja cjelovitosti te države ustrajno širile "propagandu o Hrvatima kao narodu s kolektivnom odgovornošću i krivnjom za učinjeni genocid nad stotinama tisuća Srba u II. svjetskom ratu. Zbog toga, Hrvate treba držati pod neprestanom kontrolom, što je, ustvari, bio neslužbeni velikosrpski program. Zadaća izvršitelja u diplomatskim predstavništvima bila je objasniti svijetu kakvoj opasnosti je izložena Jugoslavija iznutra, zbog genocidnog karaktera jednog od njezinih naroda (konstitutivnih). Koristeći sve međunarodne institucije i veze formirane i financirane preko tadašnjeg Saveznog sekretarijata vanjskih poslova, ta propaganda je uspjela postići dva cilja – prikazati Jugoslaviju kao jedinu prihvatljivu varijantu i probuditi međunarodnu sumnju u hrvatski narod. U takvom kontekstu, agresija Srbije na Hrvatsku mogla se u svijetu dvoznačno prihvatiti – kao obrana Jugoslavije, omiljene u europskim lijevim krugovima i među zemljama pobjednicama II. svjetskog rata koje su je i stvorile ili kao obranu 'ugroženog srpskog naroda' od 'genocidnog', tj. sotoniziranog hrvatskog naroda... Srbijanski propagandni stroj sustavno je uvjeravao (a najvećim dijelom i uspio uvjeriti) Srbe u Hrvatskoj, kako im prijeti opasnost od Hrvata, osobito od Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), tada najistaknutije stranke u Hrvatskoj".[1]

Od akcija agresora na Hrvatsku, u javnosti su bolje prezentirane Operacije „Labrador“ i "Opera". Hrvatska strana je veliki dio akcija uspjela razotkriti, ali su ipak su strane novinske agencije prenijele i neke lažne izvještaje kojima je cilj bio naštetiti Hrvatskoj. Tako je Reuters objavio vijest o pogubljenju srpske djece od strane hrvatskih snaga u Vukovaru.

Manje je široj hrvatskoj javnosti poznat teroristički napad u Zadru 11. travnja 1991.,[2][3] eksplozija u prostorijama Hrvatske pošte i telekomunikacija u Savskoj 1991., napad na Zadar vagonom napunjenim eksplozivom koji je gurnut iz Benkovca zapeo prije tunela Debeljaka a cilj je bilo kemijsko postrojenje u Gaženici kod Zadra [4][5] i dr.

Specijalni rat protiv Hrvatske danasUredi

Od aktivnosti specijalnog rata protiv Republike Hrvatske danas, u Javnom izvješću hrvatske Sigurnosno-obavještajne agencije za 2016. godinu se spominje da su "...aktivne organizacije i pristaše četničkih pokreta u državama okruženja. Pri tome postoje i kontakti prema istomišljenicima u RH te prema ostalim organizacijama i pojedincima s velikosrpskih ideoloških polazišta. Ono što zabrinjava jest da je iskazivanje velikosrpskog i četničkog ekstremizma na području RH sve više zamjećivano i među mlađom populacijom. Uz navedeno, pristaše četničkih pokreta zastupaju izrazito anti-NATO-ovske stavove... Međutim, prijetnja od njega je ograničena jer nema organizacijsku niti brojčanu snagu u RH." Također se spominje prijetnja islamskog terorizma, gdje je u Egiptu otet hrvatski državljanin Tomislav Salopek, te pogubljen nakon što egipatske vlasti nisu pristale iz zatvora pustiti neke radikalne islamiste, što je bilo traženo u poruci koju je u video materijalu upućenom međunarodnoj javnosti morao čitati sam Salopek.[6]

U intervjuu za HRT u studenom 2016. godine iznosi povjesničar dr.sc. Ivica Lučić (tijekom Domovinskog rata, visoki časnik vojne obavještajne službe) ocjenu da je u tijeku "informacijski rat protiv Hrvatske, nešto što možemo zvati specijalnim ratom protiv Hrvatske". On u tada tekućim političkim napadima na ministra obrane Damira Krstičevića, koji je general iz Domovinskog rata, te - kako iznosi Lučić - "simbol Domovinskog rata, simbol pobjede i čovjek koji je najbliže vezan uz branitelje i Domovinski rat" vidi subverzivnu aktivnost koja se vodi "kako bi se umanjila veza ove vlade s braniteljskom strukturom, otvorili bokovi za neke sukobe, napravile podjele unutar braniteljskih struktura. Stvara se jedna histerija, panika, na što su oni koji su to započeli svakako računali", naglasio je Lučić.[7]

2015. godine je snimljen, te potom prikazivan - tako u Kanadi u prosincu 2016. godine - dansko-hrvatski film "Masakr u Dvoru" koji zločin nad civilima, počinjen u Gunji od strane srpskih vojnika, neizravno pripisuje Hrvatskoj vojsci[8]. Tijekom pravnog progona hrvatskih generala Gotovine, Čermaka i Markača, mnogi strani mediji su iste tretirali krivima za ratne zločine navodno počinjene u operacijama oslobođenja Hrvatske, iako sudska odluka još nije bila donesena. [9]

U svibnju 2016. godine je bivši ministar gospodarstva u Vladi Republike Hrvatske Ivan Vrdoljak za medije iznio kako je za vrijeme njegovog mandata 2012.-2015. godine spriječen pokušaj obavještajnih aktivnosti iz Mađarske, kojima su meta bili on i potpredsjednica Vlade RH Vesna Pusić; cilj stranih obavještajnih aktivnosti je bila smjena to dvoje članova vlade, koji su se našli na putu gospodarskim interesima mađarskih poduzeća. [10]

U rujnu 2017. godine su u medijima prezentirani podatci iz kojih bi proizlazilo da bosanskohercegovačke obavještajne službe provode obavještajne aktivnosti u svrhu sprječavanja nekih poslovnih aranžmana, kojima su na meti (i) visokopozicionirani hrvatski dužnosnici. S bosanskohercegovačke strane nije stigao demanti, nego objašnjenje da su njihove obavještajne aktivnosti u skladu s bosanskohercegovačkim zakonima.[11]

U studenom 2017. je predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković, govoreći o aktualnim teškoćama u svezi koncerna Agrokor, iznio kako smatra da se protiv Hrvatske vode aktivnosti hibridnog rata (tj. specijalnog rata).[12]

U Javnom izvješću SOA-e za 2017. god. se iznosi: "Teme interesa stranog obavještajnog djelovanja u Republici Hrvatskoj su, između ostalog, procesi koji se odvijaju unutar NATO-a i EU-a, hrvatski stavovi koji se tiču NATO-a i EU-a te euroatlantskih integracija, hrvatska politika prema jugoistočnom susjedstvu, energetska sigurnost kao i hrvatska gospodarska pitanja. Strano obavještajno djelovanje usmjereno je i na procese donošenja odluka u Republici Hrvatskoj, što ponekad uključuje i elemente hibridnog djelovanja uz plasiranje tzv. „lažnih vijesti“ u javni prostor i pokušaje narušavanja međunarodnog ugleda Republike Hrvatske. Pojedina strana obavještajna djelovanja za svoje interese nastoje iskoristiti unutarnje političke procese koji se tiču zaštite manjinskih prava u Republici Hrvatskoj. U sklopu hibridnog djelovanja, u hrvatski medijski i informativni prostor nastoje se ubaciti lažne ili iskrivljene vijesti u kojima se Republiku Hrvatsku, EU i NATO prikazuje u negativnom svjetlu, te se želi utjecati na stabilnost hrvatskih institucija, regionalnog okruženja i euroatlantskog i europskog zajedništva. U jednoj medijski eksponiranoj operaciji nastojalo se spriječiti procese istraživanja i procesuiranja ratnih zločina počinjenih za vrijeme okupacije dijelova hrvatskog teritorija tijekom Domovinskog rata, uhićenjem svjedoka i posljedičnim zastrašivanjem drugih mogućih svjedoka."[13]

U Javnom izvješću SOA-e za 2018. godinu se iznosi: "Članice NATO-a i EU često su pod napadima malicioznih kibernetičkih kampanja koje imaju za cilj probijanje u zaštićene informacijske i komunikacijske sustave, pa je tako i Republika Hrvatska bila meta niza kibernetičkih napada posljednjih godina. Radi se o tzv. APT napadima (Advanced Persistent Threat - napredna trajna prijetnja) koje karakterizira visoka razina stručnosti i prikrivenosti u dužem razdoblju, vrlo složena organizacija i plan napada koji obuhvaća pažljivu selekciju mete (vladina tijela, kritična infrastruktura i sl.)... Zbog njihove složenosti i troškova, opravdano se sumnja da su APT napadi sponzorirani od strane pojedinih država... SOA sudjeluje u proaktivnoj kibernetičkoj zaštiti ključnih državnih tijela. Navedenoje rezultiralo otkrivanjem više napada u najranijoj fazi ... S obzirom na predsjedanje Republike Hrvatske Vijećem EU u 2020. godini, a imajući u vidu mete dosadašnjih APT napada, postoji rizik povećavanja učestalosti APT napada na informacijske i komunikacijske sustave državnih tijela Republike Hrvatske." (str. 26)..."U javni informacijski i medijski prostor povremeno se plasiraju fragmentirani podaci, lažne ili iskrivljene vijesti kojima se pokušava nametnuti viđenje nekog događaja i/ili mijenjati svijest i stavovi kod javnosti, a u kojima se Republiku Hrvatsku, EU i NATO prikazuje u negativnom svjetlu. Cilj ovih medijskih objava je utjecaj na stabilnost hrvatskih državnih institucija i regionalnog okruženja, lažno prikazivanje Republike Hrvatske kao nevjerodostojne članice NATO-a i EU te slabljenje euroatlantskog i europskog zajedništva." (str. 14)

2019. godine ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić iznosi u javnosti tvrdnju da je hrvatska obavještajna služba, uz sudjelovanje diplomatskih i konzularnih službi RH u BiH, navodno pokušala angažirati neke građane BiH kako bi "iskonstruirali priču" o organiziranju radikalnih islamista u BiH radi počinjenja terorističkih djela; toj akciji da je bio cilj "diskreditacija BiH, da se ona predstavi kao teroristička država i ozbiljna prijetnja za regiju i Europu". Mektićeve izjave demantirala je hrvatska SOA, riječima: ”Kao neistinite i zlonamjerne odbacujemo navode da je SOA pokušala angažirati pripadnike selefijskog pokreta da prenose oružje i eksploziv u Bosni i Hercegovini, čime se ujedno i Republika Hrvatska optužuje za potpomaganje terorizma. Borba protiv terorizma prioritet je rada SOA-e i sve zadaće u suzbijanju terorizma provodimo profesionalno i odgovorno u cilju zaštite Republike Hrvatske, naših saveznika u EU i NATO-u, kao i cijele Europe”.[14]

Kritike protiv govora o "specijalnom ratu protiv Hrvatske"Uredi

Novinar Ladislav Tomičić kod "autograf.hr" objavljuje u 28. studenoga 2016. godine kritiku govora o "specijalnom ratu" u suvremenoj Hrvatskoj, gdje se političke protivnike prokazuje kao - neprijatelje.[15]

LiteraturaUredi

  1. Sučić, Stjepan (prosinac 2011.). "Strategijske značajke Domovinskog rata tijekom 1991.". National security and the future 12 (4): 44, 61 pristupljeno 28. studenog 2018.
  2. Ana Skoblar: 25 godina od terorističkog čina na Plovaniji, Antena Zadar, 11. travnja 2016.
  3. Siniša Klarica: Prošlo je 20 godina od terorističkog čina na Plovaniji, Zadarski list, 9. travnja 2011. Pristupljeno 11. travnja 2018.
  4. Tomislav Novak: Ova lokomotiva bila je opaki četnički ratni stroj i dio tajnog projekta Krajina ekspres... - Propali napad na Zadar, Jutarnji list, 19. siječnja 2013. Pristupljeno 11. travnja 2018.
  5. Borna Marinić: [http://dogodilose.com/2015/01/22/zapocela-operacija-maslenica-22-sijecnja/ Započela operacija Maslenica - 22. siječnja - Dogodilo se na današnji dan - Domovinski rat - 22. siječnja Dogodilo se na današnji dan - Domovinski rat. 22. siječnja 2015. Pristupljeno 11. travnja 2018.
  6. Sigurnosno-obavještajna agencija, Javno izvješće za 2016. god., str. 8., 15. i 16., pregledano 20. svibnja 2017.
  7. "Lučić: Protiv Hrvatske vodi se specijalni rat", HRT, 24. studenoga 2016.
  8. Film '15 minuta - masakr u Dvoru' prikazan u Kanadi u udarnom terminu. Direktno.hr (2. prosinca 2016.) pristupljeno 18. srpnja 2018.
  9. "Kako se vodi psihološki rat protiv Hrvatske", HOP, 26. rujna 2017., pregledano 10. listopada 2017.
  10. Ivan Vrdoljak: “SOA je spriječila MOL-ov pokušaj da špijunira i smijeni mene i Vesnu Pusić”. Maxportal.hr (18. svibanj 2016.) pristupljeno 15. prosinca 2017.
  11. HINA (20. rujna 2017.). Ministar BiH o prisluškivanju hrvatskih političara: 'Sve je legalno'. Večernji list pristupljeno 15. prosinca 2017.
  12. Enis Zebić (24. studenog 2017.). I Hrvatska meta hibridnog rata. Radio Slobodna Europa pristupljeno 15. prosinca 2017.
  13. SOA (2018). Sigurnosno-obavještajna agencija, Javno izvješće 2017, str. 12. SOA pristupljeno 18. srpnja 2018.
  14. Sandra Veljković i dr (14. ožujka 2019.). Tajne službe BiH vode specijalni rat protiv Hrvatske. Večernji list pristupljeno 4. rujna 2019.
  15. "Hrvatska nije Damir Krstičević", Ladislav Tomičić za "autograf.hr" 28. studenoga 2016.

Vanjske povezniceUredi